Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li je dopušteno kraćenje brade kad suviše poraste?
Iz autentičnih hadisa nedvosmisleno se razumije da je puštanje brade obaveza, odnosno da je njeno brijanje zabranjeno. Poznati hanefijski pravnik Haskefi kaže: “Brijanje brade je zabranjeno.” (Vidjeti: Er-Reddul-muhtar, 9/672.) Ibn Hazm pozivao se na konsenzus pravnika o ovom pitanju.(Vidjeti: Meratviše
Iz autentičnih hadisa nedvosmisleno se razumije da je puštanje brade obaveza, odnosno da je njeno brijanje zabranjeno. Poznati hanefijski pravnik Haskefi kaže: “Brijanje brade je zabranjeno.” (Vidjeti: Er-Reddul-muhtar, 9/672.) Ibn Hazm pozivao se na konsenzus pravnika o ovom pitanju.(Vidjeti: Meratibul-idžma, str. 225, i El-Furu, 1/100.) Aiša, radijallahu anha, govorila je: “Neka je slavljen Allah, Koji je muškarce ukrasio bradom.” (Vidjeti: Kešful-hafa, 1/538, i Ihjau ulumid-din, 1/195.) U drugoj verziji stoji da se Aiša, radijallahu anha, zaklinjala Allahom, Koji je ukrasio muškarce bradom. (Vidjeti: Fejdul-Kadir, 6/18.)
Vidi manjeNeki islamski učenjaci kažu da su Vjerovjesnikovi, ﷺ, hadisi obavezali na puštanje brade i da je, shodno njihovom općem značenju, nije dopušteno kratiti. Međutim, mnogi drugi učenjaci dopuštaju kraćenje brade. (Vidjeti: Et-Temhid, 24/145.)
Učenjaci koji to dopuštaju svoj stav zasnivaju na sljedećim dokazima iz sunneta:
1. Mudžahid b. Džebr kaže da je Poslanik, ﷺ, vidio nekog čovjeka s dugom bradom pa je rekao: “Zašto neko od vas ruži sam sebe!” (Ebu Davud, u djelu El-Merasil, str. 316/448. Lanac prenosilaca ovog predanja vjerodostojan je do Mudžahida, ali je ipak prekinut između tabiina i Poslanika, ﷺ. Predanje je preko Džabira zabilježio Taberani, u djelu El-Evsat, 8/206/8290, ali sa izuzetno slabim lancem prenosilaca.)
2. Ata b. Jesar pripovijedao je da je neki čovjek ušao u Poslanikovu, ﷺ, džamiju raščupane kose i brade, pa mu je Resulullah, ﷺ, pokazao rukom da izađe iz džamije. Otišao je, uredio svoju kosu i bradu, a potom se vratio. A kada se ponovo pojavio, Vjerovjesnik, ﷺ, rekao je: “Zar ovako nije ljepše nego da dolazi rasčupane kose kao da je šejtan!”(Malik, 4/457/1834, i Bejheki, u djelu Šuabul-iman, 5/225/6462. I ovo predanje ima ispravan lanac prenosilaca do Ataa, ali je i ono mursel.) Nesumnjivo je da se ova dva predanja međusobno pojačavaju, ali je problem što verzija koju prenosi Ata nije jasna kada je riječ o kraćenju brade. Preneseno je još pet hadisa iz kojih se može zaključiti legitimnost kraćenja brade, ali su izuzetno slabi i ništavni, pa ih nećemo ni navesti. Dakle, u sunnetu ne postoji validan argument kada je riječ o kraćenju brade.
Ovi učenjaci posegnuli su i za predanjima od nekoliko ashaba u kojima stoji da su kratili bradu.
1. Kada bi obavljao hadždž i ‘umru, Ibn Omer, radijallahu anhu, skratio bi bradu ako bi prešla dužinu šake.(Buharija, str. 1272/5892. Ovo je predanje preneseno s devet različitih lanaca prenosilaca, u nekim vjerodostojnim verzijama spominju se hadž i ‘umra, a u drugima se ne spominju.)
2. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, uzeo je bradu šakom i skratio ono što je prešlo njenu dužinu. (Ibn Ebu Šejbe, 5/226/25472, i Ibn Sa‘d, 4/334, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletud-daifa, 5/377-378.)
3. Džabir, radijallahu anhu, govorio je: “Bradu kratimo samo na hadždžu i ‘umri.”(Ibn Ebu Šejbe, 2/227/25478, i Ebu Davud, 4/82/4201, s dobrim lancem prenosilaca, kako tvrdi Ibn Hadžer. Vidjeti: Fethul-Bari, 10/350.)
4. Komentirajući ajet: “Neka sa sebe prljavštinu uklone…”(El-Hadždž, 29.), Ibn Abbas rekao je: “To se odnosi na brijanje glave, kraćenje brkova… i kraćenje brade.” (Taberi, 17/196/18973, i Ibn Ebu Šejbe, 3/414/15668, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletud-daifa, 5/377.) Poznati tabiin Muhammed b. Ka‘b Kurezi tumačio je ajet na isti način, ali s nešto izmijenjenim redoslijedom, spomenuvši kraćenje brade. (Ibn Džerir, 17/197/18975, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletud-daifa, 5/377.)
5. Preneseno je da je Alija, radijallahu anhu, kratio bradu, ali lanac prenosilaca ovog predanja je slab. (Ibn Ebu Šejbe, 5/226/25471.)
Također se pozivaju na sljedeće tabiine koji su smatrali da je kraćenje brade dopušteno: Ata b. Ebu Rebbah, Hasan Basri, Muhammed b. Sirin, Tavus b. Kejsan, Ibrahim Nehai, Muhammed b. Ka‘ba Kurezi, Mudžahid b. Džebr i neki drugi. Vjerodostojna predanja koja o tome govore zabilježili su, između ostalih, sljedeći muhaddisi: Ibn Ebu Šejbe, 5/226-227/25473, 25474, 25475, 25478 i 25481, Taberi, 17/197/18975 i 18977, Bejheki u djelu Šuabul-iman, 5/220/6438. To mišljenje zastupao je Šabi kao i dva poznata medinska pravnika tabiina: Kasim b. Muhammed i Salim b. Abdullah. (Ibn Ebu Šejbe, 5/226/25476, i Malik, 2/490/918. Vidjeti: Ihjau ulumid-din, 1/195.)
Stav četiri mezheba u vezi s kraćenjem brade
1. Hanefijski mezheb
U djelu En-Nihaja stoji da je bradu obavezno kratiti kada pređe dužine šake, da kraćenje ispod te dužine nije niko dopustio, i da je njeno brijanje oponašanje židova, hindusa i vatropoklonika. (Vidjeti: Šerhu Fethil-Kadir, 2/347, El-Bahru-raik, 2/302, i Hašijetu Ibn Abidine, 3/456-457.) Ibn Abidin na drugom mjestu kaže: “Sunnet je da brada bude u dužini šake i da se skrati ono što pređe preko te dužine.” (Vidjeti: Šerhu Fethil-Kadir, 2/347, El-Bahru-raik, 2/302, i Hašijetu Ibn Abidine, 3/456-457. 9/671.) Imam Merginani kaže: “Sunnet je nositi bradu u dužini šake.” (Vidjeti: Šerhu Fethil-Kadir, 2/347.)
2. Malikijski mezheb
Upitan je li imam Malik smatrao da je nakon skidanja ihrama obavezno skratiti bradu, brkove i nokte, Ibn Kasim je odgovorio: “To nije smatrao obaveznim, ali je smatrao pohvalnim nakon brijanja glave skratiti nokte, brkove i bradu.” (Vidjeti: El-Mudevvenetul-kubra, 1/441.) Imam Badži također kaže da je imam Malik kraćenje brade smatrao pohvalnim.(Vidjeti: El-Munteka, 4/61.) Upitan u vezi sa čovjekom koji nosi izuzetno dugu bradu, imam Malik odgovorio je: “Neka je skrati.” (Vidjeti: Tenvirul-havalik, 1/232, i Šerhuz-Zurkani, 4/453.) Kadija Ijad je govorio: “Kraćenje brade ustranu i udužinu pohvalno je djelo.” (Vidjeti: Nejlul-evtar, 1/133.)
3. Šafijski mezheb
Imam Šafija u djelu El-Umm, 3/121, rekao je: “Draže mi je kada čovjek skrati bradu i brkove, a ako to ne učini, nije grješan jer ispravnost obreda zavisi od kraćenja, odnosno brijanja glave, a ne od brade.” Na drugom mjestu ovaj isti imam rekao je: “Niko nije obavezan skratiti bradu i brkove jer se obavezno kraćenje odnosi na kosu.” (Vidjeti: Nejlul-evtar, 9/337.)
4. Hanbelijski mezheb
Imam Hallal u djelu Et-Teredždžul, s vjerodostojnim lancem prenosilaca, zabilježio je da je imam Ahmed dopuštao kraćenje brade preko dužine šake dokazujući to Ibn Omerovim predanjem. (Vidjeti: El-Furu, 1/100, Kešful-kina, 1/124, i Es-Silsiletud-daifa, 5/377.) Ibn Muflih veli: “Kraćenje brade koja pređe dužinu šake nije pokuđeno.” (Vidjeti: El-Furu, 1/100.) Imam Merdavi rekao je: “Čovjeku nije pokuđeno kratiti bradu koja pređe dužinu šake.”(Vidjeti: El-Insaf, 1/121, i Kešful-kina, 1/124.)
Vidjeli smo da je kraćenje brade u dužinu šake utemeljeno praksom prvih generacija, i ne znam da je neko od ashaba to zabranjivao. Međutim, nije dopušteno kraćenje brade ispod dužine šake, jer, kako kaže Ibn Abidin, to nije dopustio nijedan učenjak. Naime, islamski učenjaci raspravljali su o tome da li je dopušteno kraćenje brade koja pređe dužinu šake, ali nisam zapazio u kapitalnim djelima da su raspravljali o kraćenju brade ispod dužine šake. Neki učenjaci, opet, smatraju da je kraćenje brade vezano isključivo za obrede hadždža, odnosno ‘umre, ali to nije ispravno. U nekim predanjima stoji da su ashabi kratili bradu na hadždžu i ‘umri, ali u nekim drugima predanjima to se ne spominje. Stoga je ispravno kazati da kraćenje brade nije vremenski određeno, tj. legitimno ju je skratiti povodom obreda, ali i drugim povodima, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Da li je obavezno uzeti abdest pred spavanje? Može li čovjek spavati džunup?
Pohvalno je stalno biti pod abdestom. Allahov Poslanik, ﷺ, rekao je: “Znajte da je najbolje djelo koje učinite namaz, a abdest čuva samo pravi vjernik.” (Ahmed i Hakim, sa ispravnim lancem prenosilaca.) Hadis nam ukazuje da je lijepo uvijek biti pod abdestom, a posebno kada se pođe na spavanje, o čeviše
Pohvalno je stalno biti pod abdestom. Allahov Poslanik, ﷺ, rekao je: “Znajte da je najbolje djelo koje učinite namaz, a abdest čuva samo pravi vjernik.” (Ahmed i Hakim, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Vidi manjeHadis nam ukazuje da je lijepo uvijek biti pod abdestom, a posebno kada se pođe na spavanje, o čemu, opet, postoji nekoliko autentičnih hadisa. Naime, Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, ﷺ, rekao: “Čistite svoja tijela, Allah vas očistio od grijeha! U odjeću svakog čovjeka koji zanoći pod abdestom uđe melek, i kada god se okrene s jedne na drugu stranu, melek zamoli: ’Moj Allahu, oprosti Svom robu jer je zaspao pod abdestom.’” (Taberani, u djelu El-Evsat. Ibn Munzir, Ibn Hadžer i šejh Albani hadis su okarakterizirali dobrim. Vidjeti: Fethul-Bari, 11/109, Sahihul-džamia, 2/730, i Sahihut-tergib, 1/386.)
U drugoj verziji koju prenose Ebu Hurejre i Ibn Omer umjesto riječi: “…kada god se okrene” stoje riječi: “…kada god se probudi…” (Ibn Mubarek, u djelu Ez-Zuhd, 2/761/983, i Ibn Hibban, 3/328. Imam Hejsemi, Ibn Hadžer i Albani i ovu verziju smatraju dobrom. Vidjeti: Medžmeuz-zevaid, 1/226, Fethul-Bari, 11/109, i Es-Silsiletus-sahiha, 6/89-90.)
Iz navedenih hadisa možemo zaključiti: prvo, u odjeći onoga ko zaspi pod abdestom boravi melek, što je samo po sebi velika odlika; i, drugo, isti taj melek traži oprost kada god se čovjek okrene ili probudi, a dovu koju uputi melek Svemogući Allah uslišava. Subhanallah, velike li nagrade za jednostavno djelo! Muaz b. Džebel prenosi da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “Ko zanoći sa zikrom i pod abdestom, potom se probudi i zamoli Allaha za neko ovosvjetsko ili ahiretsko dobro, Allah će mu to dati.” (Ebu Davud, 13/262, i Taberani, 20/118, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti Sahihul-džamia, 2/1003.) Po konsenzusu islamskih učenjaka, dopušteno je spavati džunup, tvrdi imam Nevevi.(Vidjeti: El-Minhadž, 3/177.)
Međutim, džunupu je pohvalno uzeti abdest prije spavanja. Aiša, radijallahu anha, pripovijedala je: “Kada bi htio jesti ili spavati džunup, Resulullah, ﷺ, uzeo bi abdest koji uzima za namaz.” (Muslim i Ibn Huzejme.)
Omer b. Hattab upitao je Poslanika, ﷺ, može li čovjek spavati džunup, pa mu je odgovorio: “Može, ali neka prije spavanja uzme abdest!” (Buharija i Muslim.)
U hadisu je imperativ i iz njega se može razumjeti da je to obavezno, ali u jednoj Muslimovoj verziji stoji: “…neka se abdesti, ako hoće’’, što nam ukazuje da je to pohvalno, a ne obavezno, a to je stav većine islamskih učenjaka. (Vidjeti: Fethul-Bari, 1/469.)
Omer, radijallahu anhu, jednom je prilikom obavijestio Poslanika, ﷺ, da ponekad zaspi džunup, pa mu je Resulullah, ﷺ, sugerirao: “Uzmi abdest, operi spolni organ i spavaj.” (Buharija i Muslim.)
Doduše, u jednom drugom hadisu Allahov Poslanik, ﷺ, kazao je da se meleki ne približavaju džunupu.(Ebu Davud, 11/157, s dobrim lancem prenosilaca.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Da li je zabranjeno uzimanje abdesta u kupatilu?
Uzimanje abdesta u kupatilu dopušteno je, svejedno bilo kupatilo odvojeno od nužnika ili ne. Ako bismo kazali da je to zabranjeno, onda bi isti status imalo kupanje, tim prije jer je kupanje vredniji ibadet od uzimanja abdesta. Ne znam da je ijedan savremeni islamski učenjak to zabranio. U najgoremviše
Uzimanje abdesta u kupatilu dopušteno je, svejedno bilo kupatilo odvojeno od nužnika ili ne. Ako bismo kazali da je to zabranjeno, onda bi isti status imalo kupanje, tim prije jer je kupanje vredniji ibadet od uzimanja abdesta. Ne znam da je ijedan savremeni islamski učenjak to zabranio. U najgorem slučaju može se kazati da je preče uzimanje abdesta u posebnoj posudi, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeDa li je dopušteno učenje abdeskih dova u kupatilu?
Abdeske dove nije dopušteno učiti ni u kupatilu ni izvan njega. Te su dove novotarija. Za njih nema čak ni lažnih hadisa. Učiti posebnu dovu za svaki dio tijela nije ništa drugo nego zabranjeno pretjerivanje u vjeri i njeno otežavanje, a Allah, dželle šanuhu, vjeru je učinio lahkom. Odgovorio: Dr. Sviše
Abdeske dove nije dopušteno učiti ni u kupatilu ni izvan njega. Te su dove novotarija. Za njih nema čak ni lažnih hadisa. Učiti posebnu dovu za svaki dio tijela nije ništa drugo nego zabranjeno pretjerivanje u vjeri i njeno otežavanje, a Allah, dželle šanuhu, vjeru je učinio lahkom.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeMože li se abdest uzeti sa snijegom?
Uzimanje abdesta snijegom je valjano, na osnovu Allahovih riječi: “I Mi s neba čistu vodu spuštamo…” (El-Furkan, 48.), i na osnovu Resulullahove, ﷺ, dove kojom je otpočinjao namaz: “Moj Allahu, udalji me od grijeha mojih kao što si udaljio istok od zapada! Moj Allahu, očisti me od grijeha kao što seviše
Uzimanje abdesta snijegom je valjano, na osnovu Allahovih riječi: “I Mi s neba čistu vodu spuštamo…” (El-Furkan, 48.), i na osnovu Resulullahove, ﷺ, dove kojom je otpočinjao namaz: “Moj Allahu, udalji me od grijeha mojih kao što si udaljio istok od zapada! Moj Allahu, očisti me od grijeha kao što se čisti bijela odjeća od prljavštine! Moj Allahu, saperi s mene moje grijehe vodom, snijegom i ledom!” (Buharija i Muslim.)
Vidi manjeNavedeni argumenti ukazuju da se kiša, snijeg i led smatraju čistom vodom. Međutim, mnogi islamski učenjaci uvjetuju otapanje snijega jer smatraju da se abdest može uzimati samo tečnom vodom. (Vidjeti: El-Muhalla, 2/160, El-Mugni, 1/28, El-Medžmu, 1/121, Keššaful-kina, 1/25, Merakil-felah, str. 21.)
Dakle, puko trljanje snijega po tijelu, po ovim pravnicima, ne smatra se validnim. Kada je riječ o uzimanju abdesta preko nalakiranih noktiju, to se tretira nevažećim, jer lak sprečava dolazak vode do noktiju, a njih je obaveza prati prilikom uzimanja abdesta. (Vidjeti: Fetavel-mer’etil-muslima, str. 219-221.)
Ibn Abbas govorio je: “Naše se žene boje najljepšim bojama, i to čine poslije jacije do pred zoru.” (Ibn Ebu Šejbe, 1/113, i Bejheki, 1/125, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Na pitanje u vezi sa ženom koja oboji ruke pa želi uzeti abdest za namaz, Ibrahim Nehai odgovorio je: “Uklonit će boju s ruku.” (Ibn Ebu Šejbe, 1/112, sa ispravnim lancem prenosilaca.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Zahtijeva li islam ukrašavanje džamija?
Po islamskom učenju, ukrašavanje džamija je pogrdno. To je još veće zlo činiti sada kada mnogi muslimani nemaju osnovne uvjete za život: hranu, vodu, odjeću, krov nad glavom… U određenim slučajevima preče je pomoći muslimanu u nevolji nego sagraditi ili renovirati džamiju. Ako je tako kada je riječviše
Po islamskom učenju, ukrašavanje džamija je pogrdno. To je još veće zlo činiti sada kada mnogi muslimani nemaju osnovne uvjete za život: hranu, vodu, odjeću, krov nad glavom… U određenim slučajevima preče je pomoći muslimanu u nevolji nego sagraditi ili renovirati džamiju. Ako je tako kada je riječ o gradnju ili renoviranju, kako je onda s beskorisnim, bolje rečeno, štetnim ukrašavanjem džamija u koje se investiraju velike sume novca da bi se omeli klanjači i umanjila njihova skrušenost u namazu. Kada je riječ o džamijama, načelno pravilo važi da džamije podsjećaju na ahiret, jer su one Allahove kuće, a ne da njihova ljepota podsjeća na ovosvjetske prolazne ljepote.
Vidi manjeUkrašavanje džamija jedan je od predznaka Sudnjega dana. Enes b. Malik prenosi da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “Sudnji dan će nastupiti samo onda kada se ljudi budu hvalisali građenjem džamija.” (Ebu Davud i Ibn Madže, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-džamia, 2/1237.)
Hvalisanje džamijama ima nekoliko značenja, između ostalih: hvalisanje njihovom ljepotom.(Vidjeti: Avnul-Mabud, 2/84.) Omer, radijallahu anhu, govorio je: “Pokrijte džamije toliko da ljudi ne kisnu, nemojte ih bojiti crvenom ni žutom bojom pa da ljude odvraćate od namaza.”(Buharija.)
U drugom predanju stoji da je Omer, radijallahu anhu, prenio da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “Kada neki narod bude činio loša djela, počet će ukrašavati džamije.” (Ibn Madže, sa slabim lancem prenosilaca.) Ibn Abbas govorio je: “Vi ćete, sigurno, ukrašavati svoje džamije kao što to čine židovi i kršćani.” (Buharija.) Ebu Derda upozoravao je: “Kada budete ukrašavali Mushafe i džamije, bit ćete upropašteni.” (Ibn Mubarek, u djelu Ez-Zuhd, 2/612, i Ibn Hazm, 4/284, s dobrim lancem prenosilaca.) Isto se prenosi od Ebu Hurejre, Ka‘ba b. Ubejja i Ebu Zerra, radijallahu anhum. (Vidjeti: Es-Sunen, str. 140/414, od Ebu Amra Danija, i Et-Telhisul-habir, 2/762.)
Kada je Omer b. Abdulaziz vidio veliku džamiju u Damasku koju je ukrasio Velid b. Abdulmelik (on je prvi uveo ovu praksu), odlučio je ukloniti sve ukrase, pa su ga jedva odvratili od te namjere. U drugim izvorima navodi se da je, ipak, skinuo ukrase, prodao ih i vratio imetak u državni budžet. (Vidjeti: Fethul-Bari, 3/285, od Ibn Redžeba, i Sahihu ešratiš-sa‘ati, str. 111-112.)
Šejh Ali Mahfuz veli: “Ukrašavanje džamija, a posebno mihraba, je novotarija, jer to ometa klanjače.” (Vidjeti: El-Ibda, str. 183.)
Neki učenjaci smatraju da onaj ko ukrasi džamiju iz vakufskog budžeta tu štetu mora nadoknaditi iz vlastitog imetka, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Kakav je stav imama Ebu Hanife u vezi s učenjem Kur’ana na mezarju?
Učenje Kur’ana na mezarju nema utemeljenja u hadisu ni u praksi prvih generacija. Imam Ibn Ebul-Iz i Šelebi, dva hanefijska pravnika, i šejhul-islam Ibn Tejmijje, govorili su da je imam Ebu Hanife učenje Kur’ana na kaburu smatrao pogrdnim. (Vidjeti: Šerhul-akidetit-Tahavijja, 2/675, Hašijetuš-Šelebiviše
Učenje Kur’ana na mezarju nema utemeljenja u hadisu ni u praksi prvih generacija. Imam Ibn Ebul-Iz i Šelebi, dva hanefijska pravnika, i šejhul-islam Ibn Tejmijje, govorili su da je imam Ebu Hanife učenje Kur’ana na kaburu smatrao pogrdnim. (Vidjeti: Šerhul-akidetit-Tahavijja, 2/675, Hašijetuš-Šelebi ala tebjinil-hakaik, 1/587, i Iktidaus-siratil-mustekim, 2/264.)
Vidi manjeOvaj Ebu Hanifin stav dijele sljedeći učenjaci: Malik, Ahmed, po odabranoj verziji, Ebu Bekr Mervezi, Ibn Tejmijje i neki drugi. (Vidjeti: El-Mesail, str. 145/544, od Abdullaha, El-Medhal, 3/263, od Ibn Hadždža, Iktidaus-siratil-mustekim, 2/264, Medžmu’ul-fetava, 24/176, El-Furu, 2/238, El-Insaf, 2/558.)
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Da li je dozvoljeno po hanefijskom mezhebu platiti hodži da prouči suru Jasin na mezaru jednog od roditelja?
Učenje Kur’ana mrtvoj osobi nije utemeljeno u šerijatskim izvorima i praksi najboljih pokoljenja. Što se tiče učenja na kaburu, ono se smatra inovacijom u vjeri. Ovaj postupak ima posebnu pogrdu kada se radi o iznajmljivanju učača. Učenje Kur’ana je ibadet, a za ibadet se ne može i ne smije uzimativiše
Učenje Kur’ana mrtvoj osobi nije utemeljeno u šerijatskim izvorima i praksi najboljih pokoljenja. Što se tiče učenja na kaburu, ono se smatra inovacijom u vjeri. Ovaj postupak ima posebnu pogrdu kada se radi o iznajmljivanju učača. Učenje Kur’ana je ibadet, a za ibadet se ne može i ne smije uzimati naknada.
Vidi manjePoznati hanefijski učenjak Ibn Abidin kaže: “Iznajmljivanje učača Kur’ana je laž i ništavnost (ar. batil), to nije činio niko od pravednih vladara.“ (Vidjeti: Hašijetu Ibni-Abidin, 10/420.)A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Je li ispravno učiti hatmu umrlom prije ukopa?
Učenje Kur’ana mrtvoj osobi nije bila praksa odabranih generacija. Ne znam da postoji vjerodostojno predanje koje govori o učenju Kur’ana umrlom. Poslanik, ﷺ, poučavao je ashabe dovi koja se uči kod mezara, ali im nije govorio da Kur’an uče za dušu umrlog. Hanefijski učenjaci smatraju da se na dženaviše
Učenje Kur’ana mrtvoj osobi nije bila praksa odabranih generacija. Ne znam da postoji vjerodostojno predanje koje govori o učenju Kur’ana umrlom. Poslanik, ﷺ, poučavao je ashabe dovi koja se uči kod mezara, ali im nije govorio da Kur’an uče za dušu umrlog.
Vidi manjeHanefijski učenjaci smatraju da se na dženaza-namazu ne uči čak ni Fatiha, pa kojim je pravom onda učiti prije ili poslije ukopa. Većina islamskih učenjaka smatra da mrtvi ima koristi od učenja Kur’ana. Učenje ne smije biti na kaburu (Vidjeti: Zadul-mead, 1/422.) i ne za protuuslugu.
Međutim, mišljenju većine pravnika ne ide u prilog činjenica da prve generacije nisu prakticirale učenje Kur’ana mrtvoj osobi, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Gdje se okreće kada se moli za mejjita, prema mezaru ili kibli?
U vjerodostojnom predanju koje prenosi Aiša, radijallahu anha, stoji da je Poslanik, ﷺ, odlazio do medinskog mezarja i, podignutih ruku, u stojećem položaju, dugo molio za muslimane. (Muslim, Ahmed, 6/221/25897, i Abdurrezzak, 3/570/6712.) Komentirajući predanje, imam Nevevi kaže: “U hadisu je dokazviše
U vjerodostojnom predanju koje prenosi Aiša, radijallahu anha, stoji da je Poslanik, ﷺ, odlazio do medinskog mezarja i, podignutih ruku, u stojećem položaju, dugo molio za muslimane. (Muslim, Ahmed, 6/221/25897, i Abdurrezzak, 3/570/6712.)
Vidi manjeKomentirajući predanje, imam Nevevi kaže: “U hadisu je dokaz da čovjek treba oduljiti učeći dovu podignutih ruku, i da je dova kod mezara u stojećem položaju bolja od dove u sjedećem položaju.” (Vidjeti: El-Minhadž, 7/38.) Ibn Abdulberr tvrdi: “U hadisu je dokaz da je učenje dove za umrle kod mezarja vrednije.” (Vidjeti: El-Istizkar, 3/381.)
Ako želimo moliti za umrle pored mezarja, okrenut ćemo se u pravcu kible, a ne u pravcu mezarja. Ebu Hasan Zaferani veli: “Ko moli za umrle pored mezarja, neka se okrene prema kibli.” (Vidjeti: El-Medžmu, 5/278.)
Šejhul-islam Ibn Tejmijje prenosi od imama Ahmeda i nekih malikijskih pravnika da su govorili sljedeće: “Ko prođe pored Poslanikovog, ﷺ, mezara nazvat će mu selam i moliti okrenut prema kibli.” (Vidjeti: Iktidaus-siratil-mustekim, 2/236.)A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović