We alejkumusSelam,

Najbolje je da se obratis odgovornima u skoli i da im pojasnis bitnost namaza za tebe i objasnis da je to tvoj sastavni dio zivota, a ne neka razonoda. Nakon sto pokusas na razne nacine da se izboris za svoj namaz u skoli i ne imadnes razumijevanja s te strane, onda spajaj podne i ikindiju bez skracivanja.

S druge strane ostaje ti obaveza da potrazis drugo radno mjesto gdje ce uprava te skole biti boljeg razumijevanja i omogucit ti da ispoljavas vjerske slobode cak I na random mjestu. A Allah najbolje zna!

prof. Jasmin Djanan

Preuzeto sa http://www.n-um.com

Ve alejkesSelam,

Kada musliman umre, farz-kifaje je klanjati mu dzenazu, okupati ga, umotati u cefine u okupati ga. Ako to obavi jedna grupa muslimana, sa ostalih spada ta obaveza. Poslanik a.s. klanjao je dzenazu umrlim muslimanima.

Dzenaza namaz klanja se tako sto se se prvo ucinit nijjet srcem, a ne rijecima i dizuci ruke izgovoriti tekbir (Allahu ekber). Nakon tekbira proucimo El-Fatihu, potom donosimo drugi tekbir dizuci ruke, nakon kojeg donesemo salavat na Poslanika a.s., potom izgovorimo i treci tekbir dizuci ruke, nakon kojega proucimo dovu za umrloga, a potom donesemo cetvrti tekbir. Nakon cetvrtog tekbira imamo izbor da li da predamo selam samo na desnu stranu ili da dodamo jos jednu dovu pa onda predamo selam.

Ebu AbdurRahman Avf ibn Malik kaze: “Poslanik a.s. klanjao je dzenazu pa sam od dove koju je proucio zapamtio:”Gospodaru nas,oprosti mu, smiluj mu se, sacuvaj ga (kazne) i grijehe mu izbrisi! Podari mu lijepo mjesto u Dzennetu I kabur mu ucini prostranim! Ocisti ga vodom snijegom i ledom. Obaspi ga Svojom neizmjernom miloscu i ucini ga od grijeha cistim kao sto ocistis bijelu odjecu od prljavstine. Oprosti mu sve grijehe! Zamjeni mu kucu boljom od njegove kuce, obitelj boljom od njegove obitelji, zenu boljom od njegove! Uvedi ga u Dzennet i sacuvaj ga od kaburskog azaba (dzehennemske) vatre!” Prenosilac je dodao: “Pozelio sam (radi ove dove) da sam ja taj mejjit.”

Ispravni prethodnici su nas poducili da sa dzenazom treba pozurit i nije dozvoljeno bespotrebno odgadjanje iste. Nema potvrde da se dzenaza treba ispracat uz tekbire. A Allah najbolje zna!

Na pitanje odgovorio prof. Jasmin Djanan

Preuzeto sa http://www.n-um.com

Ve alejkumusSelam,

Moze se dati zekjat bogatome, koji ima iskrenu namjeru
da osnuje firmu i uposli jos nekoliko radnika kako bi im omogucio da sebi zaradjuju za zivot, ili nekome ko ima posao oko zemlje ili sposoban je da obrne taj kapital i na taj nacin osnazi saff muslimana. U suprotnome nije dozvoljeno! A Allah najbolje zna!

Na pitanje odgovorio prof. Jasmin Djanan

Preuzeto sa http://www.n-um.com

Hadždž je izrazito specifičan ibadet. Na maloj površini skuplja se nekoliko miliona ljudi koji su različiti po svim, osim po vjerskim pitanjima. Nije objektivno očekivati da u atmosferi od nekoliko miliona ljudi s različitim mentalitetima ne dođe do žrtava uzrokovanih ovim ili onim razlogom. Međutim, najčešći uzroci nesreća na Mini jesu same hadžije koje pođu s Mine drugog, odnosno trećeg dana Kurban-bajrama (12. ili 13. zul-hidždže) noseći sa sobom prtljagu. Kada se nađu u velikoj gužvi, ne mogu zadržati torbe u rukama, one koje padaju na zemlju, pa hadžije posrću preko njih i ginu. Kada ljudi vide hadžije pod svojim nogama, nastaje velika panika i jako je teško takvu situaciju vratiti pod kontrolu. Muslimanu je, naravno, teško kada čuje da je nekoliko desetina ili stotina hadžija poginulo, ali, uistinu, oni su dobitnici, nisu gubitnici.
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Ko pođe na hadždž pa umre, teče mu nagrada hadždža do Sudnjeg dana. Ko pođe na ‘umru pa umre, teče mu nagrada ‘umre do Sudnjeg dana. Ko izađe u borbu na Allahovom putu pa umre, teče mu nagrada za borbu do Dana sudnjeg.” (Ebu Ja’la, 5/441, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Sisiletus-sahiha, 6/1/116.)Allahovom voljom, u nekoliko zadnjih godina gotovo da nema žrtava na Mini, jer je proširenje prilaska i samih mjesta bacanja kamenčića znatno ublažilo problem velike gužve, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Ko u ihramima nehotice učini neku zabranjenu stvar ne mora se iskupljivati, na osnovu hadisa koji su preko Safvana b. Umejje zabilježili Buharija i Muslim, a u kojem stoji da je neki čovjek u ihramima obukao džube i namirisao se pa mu je Poslanik, ﷺ, samo naredio da opere miris i skine džube, a Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović