Neće biti primljen sabah-namaz onom ko sijeli dokasno u noć, pa se na taj namaz ne može probuditi navrijeme, pod uvjetom da ima mogućnosti rano poći na počinak. To je tako, jer je on prouzročio izostavljanje namaza i, otuda, njegovo naklanjavanje, postupajući tako oprečno onom što Allah, dželle šanuhu, i Poslanik, ﷺ, traže od pripadnika islama. U hadisu koji je zabilježio imam Muslim stoji da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “Odbija se djelo koje nije u skladu s našom vjerom.”
Možda će neko pokušati opravdati svoj postupak, pa će se pozvati na to da je prespavao namaz, i na to da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “Onaj ko prespava namaz ili ga zaboravi klanjat će taj namaz kad se sjeti, i to je jedini iskup za to” (Muslim, 314). Ako ima mogućnosti, čovjek treba poći rano na počinak kako bi se mogao probuditi na sabahski namaz. Eto, zato treba podesiti budilnik ili pak treba zatražiti od nekog da ga probudi na namaz. Ako ne poduzme potrebne korake glede toga i propusti namaz, taj namaz neće mu biti primljen ako ga naklanja, a bit će primljeni njegovi drugi namazi koje pravovremeno obavi.
Koristim se ovom prilikom da podsjetim na to da musliman ibadete treba izvršavati onako kako to Svevišnji Allah traži od njega i onda kad je to šerijatom predviđeno. Čovjek na ovom svijetu postoji jedino zato da bi robovao Gospodaru. Čovjek ne zna kad će ga smrt pohoditi, a tad će stupiti na ahiret, svijet na kojem će biti nagrađen ili kažnjen, a u kojem neće moći učiniti nijedno dobro djelo. Resulullah, ﷺ, rekao je: “Kad čovjek umre, prestaju mu teći sevapi za djela, izuzev u tri slučaja: trajne milostinje, korisnog znanja i dobrog djeteta koje za njega uči dovu.” (Muslim, 1631)
Šejh Muhammed b. Usejmin

Islamski autoriteti imaju oprečna mišljenja kad je riječ o onom ko namjerno izostavi jedan ili više namaza, a zatim se pokaje. Kod mene preovladava stav koji je preferirao šejhul-islam Ibn Tejmijja, a to je da nema nikakve koristi od naklanjavanja namaza onaj ko namaz hotimično propusti. Evo za to obrazloženja: ibadet koji je vremenski ograničen mora se obaviti u predviđenom vremenu, nije ispravno obaviti ni prije, ni nakon isteka tog vremena, a granice koje je Sveznajući Allah ustanovio moraju se uzeti u obzir. Eto, Mudri Zakonodavac stavio nam je u obavezu obavljanje namaza od tog i tog do tog i tog vremena, i tad se mora obaviti.

Također, kao što nije ispravno namaz obaviti na određenim mjestima, jer ta mjesta nisu predviđena za obavljanje namaza, isto tako nije ga ispravno obaviti u vremenu koje za taj namaz nije predviđeno. Onaj ko izostavi namaz treba se zbog toga često kajati, tražiti oprost od Allaha, dželle šanuhu, i činiti dobra djela, pa se može nadati da će mu Svevišnji Allah oprostiti i preći preko grijeha koji je počinio izostavivši namaz.

Šejh Muhammed b. Usejmin

Iz konteksta hadisa može se zaključiti da se zikr koji ste naveli izgovara nakon što se za mujezinom ponove riječi: “Svjedočim da nema boga osim Allaha” i riječi: “Svjedočim da je Muhammed Allahov poslanik.” Imam Muslim zabilježio je da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “Ko rekne, dok čuje učenje ezana: ‘Svjedočim da nema boga osim Allaha i svjedočim da je Muhammed Allahov poslanik! Zadovoljan sam Allahom gospodarom, islamom vjerom, a Muhammedom poslanikom!’”
U drugoj verziji stoji: “Ko rekne, dok čuje učenje ezana: ‘I ja svjedočim…’”, a to dokazuje da se ovaj zikr izgovara tokom ezana, to jest nakon što mujezin prouči izričaj svjedočenja. Poenta je u vezniku i u riječima: “I ja svjedočim…” Drugim riječima, ovaj veznik iziskuje da se navedeni zikr izgovori tokom učenja ezana.
Šejh Muhammed b. Usejmin

U vezi s ponavljanjem ikameta za mujezinom postoji hadis koji je zabilježio imam Ebu Davud, ali je on slab i pomoću njega se ne može dokazivati. (Hafiz Ibn Hadžer, u djelu Telhisul-habir, 1/212, veli da je ovo predanje slabo.) Ispravno je, dakle, da se ikamet ne ponavlja za mujezinom.
Šejh Muhammed b. Usejmin

Namaz je najvrednije obaviti u vremenu koje je šerijat za to predvidio. Imam el-Buhari zabilježio je da je neko upitao Allahova Poslanika, ﷺ: “Koje je djelo najdraže Svevišnjem Allahu?” On je odgovorio: “Namaz obavljen u njegovu vremenu.” Vjerovjesnik, ﷺ, nije rekao: “Namaz obavljen u njegovu prvom vremenu” zbog toga što se neki namazi trebaju odgoditi, kao, naprimjer, jacijski namaz. U vezi sa ženom, naprimjer, postavlja se pitanje je li bolje, kad se nalazi u kući, da jacijski namaz obavi odmah čim nastupi namasko vrijeme, ili je pak bolje da taj namaz odloži do prve trećine noći. Bolje je da jacija-namaz odgodi do prve trećine noći. Imam Muslim zabilježio je predanje u kojem se kaže: “Jedne je noći Resulullah, ﷺ, odgodio jacijski namaz, pa su neki ashabi rekli: ‘Allahov Poslaniče, žene i djeca zaspali su!’ On se pojavio i predvodio ih u namazu, a zatim je rekao: ‘Kad ne bih otežao svojim sljedbenicima, uvijek bih obavljao jacijski namaz u ovom vremenu!’”

Isto to važi za putnike i za one što su na izletu: bolje je da odgode jacija-namaz ukoliko im to ne predstavlja teškoću. A sve druge namaze, osim jacijskog, bolje je klanjati u prvom vremenu, izuzev ako postoji razlog da se oni odgode. Razlog da se odgodi podne-namaz, naprimjer, jest prevelika vrućina; namaz će se odgoditi do pred ikindiju, a tad je kudikamo manja vrućina. Podne-namaz bolje je u tom slučaju odložiti na osnovi hadisa koji su zabilježili el-Buhari i Muslim, a u kojem stoji da je Resulullah, ﷺ, rekao: “Odgodite namaz prilikom velike vrućine, jer je teška vrućina zapah vrućine džehennemske vatre!”

El-Buhari i Muslim zabilježili su predanje u kojem se kaže: “Božiji Poslanik, ﷺ, bio je na putu, pa je Bilal htio proučiti ezan za podnevski namaz, na šta mu Resulullah, ﷺ, rekao: ‘Sačekaj da zahladi!’ Nakon nekog vremena Bilal se pojavio da prouči ezan, ali mu je Poslanik islama opet rekao: ‘Sačekaj da zahladi!’ Naposlijetku se pojavio da prouči ezan, i Vjerovjesnik, ﷺ, to mu je dopustio.”

Razlog da se odgodi namaz jest i njegovo klanjanje u džematu, ako se u prvom namaskom vremenu ne može obaviti u džematu. Naprimjer, čovjek se nalazi izvan grada kad nastupi namasko vrijeme, pa ako namaz odmah obavi, klanjat će ga zasebno, a odgodi li ga, klanjat će ga u džematu. U toj je situaciji namaz bolje odgoditi.

Šejh Muhammed b. Usejmin