Taj hadis je prenesen od  Poslanika, ﷺ, ali nije autentičan. (Vidjeti: Es-Sunenl-kubra, 2/358, i Nasbur-raja, 2/101.) To su Ibn Abbasove  riječi: “Puhanje u namazu ima status pričanja.” (Abdurrezzak, 2/189, Ibn Ebu Šejbe, 2/67, i Ibn Abdulberr, 14/157, s dobrim lancem prenosilaca.)
Ebu Hurejre također je puhanje u namazu poistovjetio s razgovaranjem.(Abdurrezzak, 2/189.) Islamski učenjaci jednoglasni su u mišljenju da je puhanje u namazu pokuđeno. (Vidjeti: Et-Temhid, 14/157.)
Međutim, većina smatra da samo puhanje ne kvari namaz, osim ako pušući nešto ne izgovori. Ebu Hanife i Muhammed smatraju da puhanje koje se čuje kvari namaz, u protivnom ne kvari. (Vidjeti: El-Mudevvenetul-kubra, 1/194, El-Mugni, 1/394, Bedaius-sanaia, 1/218, El-Medžmu, 4/100.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Svi suvišni pokreti u namazu: neprestano pomjeranje stopala, popravljanje odjeće, pogledanje lijevo i desno, gledanje na sat, dizanje i spuštanje glave, puhanje i sl., nesumnjivo umanjuju vrijednost namaza. Skrušenost u namazu suština je tog ibadeta, i namaz bez skrušenosti sušta je forma. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio je neke ljude da pokazuju rukama na lijevu i desnu stranu predajući selam, pa ih je upitao: “Šta vam je pa pokazujete svojim rukama kao da su repovi konja nemirnih? Umirite se u namazu!”1 Dakle, svaki suvišni pokret u namazu umanjuje njegovu potpunost, svejedno radilo se o tri ili više pokreta, jer u predanjima, koliko znamo, nije preciziran broj suvišnih pokreta. U jednom ništavnom predanju stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, vidio čovjeka koji se igra sa svojom bradom u namazu pa je rekao: “Da je njegovo srce smireno, bili bi smireni i udovi.”2 Ibn Abdulberr, Ibn Kudame, Nevevi, Ibn Hadžer i Ajni pozivaju se na konsenzus učenjaka o tome da je u namazu pokuđeno činiti suvišne pokrete i biti uznemiren.3 A Allah najbolje zna.

_____________

1 Muslim, Nesai i Ibn Huzejme.
2 Vidjeti: El-Mugni an hamlil-esfar, 1/206-207, od imama Irakija, i Es-Silsiletud-daifa, 1/227. Ispravno je da su to riječi Seida b. Musejjiba.
3 Vidjeti: Et-Temhid, 21/103, El-Mugni, 1/370, El-Medžmu, 3/270, Fethul-Bari, 2/234, i Umdetul-kari, 5/51.

Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”

Preuzmite knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf

Zavrtanje odjeće u namazu treba izbjegavati jer Poslanik, ﷺ, rekao je: “Naređeno mi je da činim sedždu sa sedam dijelova tijela, i da ne skupljam (zavrćem) odjeću u namazu.” (Buharija i Muslim.)
Imam Malik smatrao je da je zabranjeno zavrtanje odjeće striktno u toku namaza, odnosno, po njemu, nema problema u zavrtanju odjeće prije ili poslije namaza. Međutim, sljedeći ashabi: Omer, Osman, Ibn Mes’ud, Huzejfe, Ibn Abbas, radijallahu anhum, i većina učenjaka, između ostalih: Ebu Hanife, Evzai, Šafija i Lejs b. Sa‘d smatraju da je to pokuđeno kako u toku, tako i prije namaza. (Vidjeti: El-Musanef, 2/183-187, od Abdurrezzaka, El-Evsat, 3/182-184, od Ibn Munzira, i Fethul-Bari, 7/271, od Ibn Redžeba.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

U šerijatsko-pravnim izvorima, koliko mi je poznato, ne postoji validan argument koji precizira najmanji broj ajeta koji se treba proučiti na jednom rekatu. Nekada će čovjek moći proučiti više, a nekada manje ajeta, ovisno o svom tjelesnom, psihičkom i duševnom stanju. Imam Muslim, 6/6/727, Ibn Huzejme, 2/163-164/1115, Hakim, 1/450/1152, i neki drugi muhaddisi zabilježili su da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, na prvom rekatu sabahskog sunneta učio: “Kulu amenna billahi…”1, a na drugom rekatu: “Kul ja ehlel-kitabi talev…”2 U drugoj verziji, koju je sa ispravnim lancem prenosilaca zabilježio Ebu Davud, 1/234/1121, stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na drugom rekatu sabahskog sunneta učio: “Felemma ehasse Isa minhumul-kufre…”3 Otuda, ako čovjek prouči makar jedan ajet dužine navedenih ajeta, postupio je ispravno, mada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pretežno učio više ajeta, i to je, naravno, bolje i vrednije. Međutim, ako neko želi proučiti nekoliko kratkih ajeta, onda mu je bolje proučiti kratku suru, koja predstavlja jednu samostalnu cjelinu, za razliku od kratkih ajeta koji su većinom usko vezani za prethodne ili slijedeće, a Allah najbolje zna.

____________

1 136. ajet sure El-Bekare.
2 64. ajet sure Ali Imran.
3 52. ajet sure Ali Imran.

Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”

Preuzmite knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf

Hvala pripada Allahu.
Allah, subhanehu ve te'ala, govori nam da Melek smrti uzima duše Ademovih sinova (ljudi), On kaže: “Reci: ‘Melek smrti, koji vam je za to određen, duše će vam uzeti, a poslije ćete se Gospodaru svome vratiti.'”[Prijevod značenja Es-Sedžde, 32:11]
Što se tiče duša ptica i životinja, nema šerijatskog teksta u Kur'anu niti u vjerodostojon sunnetu koji govori o tome, shodno onome što mi znamo. Nego, ono što se prenosi po tome pitanju jeste hadis koji nije vjerodostojan. Uabilježio ga je El-‘Akili u Ed-Du'afa. “Životni vijek svih životinja, uši, buhe, skakavci, konji i magarci, svi oni, stoka i tako dalje, njihov životni vijek je povezan sa njihovim činjenjem tesbiha. Kada prestanu čini tesbih, Allah uzima njihove duše, i Melek smrti nema ništa sa time.” Šejh Albani kaže za njega u Es-Silsileh Ed-Da'ifeh, da je izmišljen.
Tako da su neki učenjaci rekli da je Melek smrti taj koji uzima duše svih stvorenja, dok su drugi rekli da je Allah taj koji im uzima duše i čini da im život prestane.
Vidjeti: El-Kurtubi, Et-Tezkireh, str. 75; El-Fevakih Ed-Devanim , 1/100.
Šejh Ibn ‘Usejmin, rahimehullahu te'ala, je stava da je pitanje o tome nepotrebno. On, je bio upitan: “Je li Melek smrti taj koji je zadužen da uzima duše životinja?”
On je odgovorio:
“Šta bi ti mislio ako bi ti ja rekao  da je Melek smrti taj koji je zadužen da uzima duše životinja; kakve koristi imaš od te informacije? Da li su ashabi pitali Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi toga, a oni su bili više abmiciozni u traženju znanja, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je bio u mogućnosti da odgovori više nego ostali, i ipak oni to nisu pitali? Štoviše Allah, subhanehu ve te'ala, kaže: ‘Reci: ‘Melek smrti, koji vam je za to određen, duše će vam uzeti, a poslije ćete se Gospodaru svome vratiti.” [Prijevod značenja Es-Sedžde, 32:11]. On (Melek smrti) je zadužen da uzima duše Ademovih sinova; što se tiče duša stvorenja mimo Ademovih sinova, ništa nije potvrđeno. A Allah zna najbolje.
Ali najvažnija stvar koju treba reći kao odgovor na pitanje jeste da čovjek ne treba pretjerivati (u postavljanju pitanja). Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: ‘Ko god bude išao u krajnost sa svojim govorom je propao.’ Tako da nemoj pitati za stvari od kojih nemaš koristi. Tako mi Allaha, da je bilo ikakve koristi u tome da se zna da li Melek smrti uzima duše ostalih stvorenja, Allah, subhanehu ve te'ala, bi nam to rekao, u Kur'anu ili u sunnetu, ili bi Allah dao da neko o tome upita Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Jer su se ashabi radovali kada dođe beduin iz pustine da upita Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nešto što su se oni stidili da pitaju.
Poenta je, za tebe i svakog ko sluša, da je preveliko ulaženje u ovakva pitanja pogrešno, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Ko god ide u krajnost (u njihovom govoru i djelima) je propao.’ A drugom prilikom je rekao: ‘ Oni koji idu u krajnost (u njihovom govoru i djelima) su propali, oni koji idu u krajnost (u njihovom govoru i djelima) su propali, oni koji idu u krajnost (u njihovom govoru i djelima) su propali,’ tri puta. U pogledu takvih pitanja koja se tiču nevidljivog, trebaš uzeti ono što je potvrđeno a ostaviti ono što nije spomenuto… Što se tiče pitanja u vezi nevidljivog, trebamo uzeti ono što je potvrđeno, a ostalo, ne trebamo govoriti o tome; da je to bilo od važnosti za nas, ili da je bilo neke koristi u poznavanju toga, Allah bi to pojasnio. Allah, subahnehu ve te'ala, je rekao Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem:
‘A tebi objavljujemo Kur'an da bi objasnio ljudima ono što im se objavljuje, i da bi oni razmislili.’[Prijevod značenja En-Nahl, 16:44]
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije izostavio ništa što nam je trebalo a da to nije pojasnio.”
Lika El-Bab El-Meftuh, 11/146.
Drugo:
Što se tiče sudbine životinjskih duša, prenosi Abdurrezak  u svome Musannefu, od Ibn Džubejra, i Bejheki u El-Be'as-u od Ebu Hurejre, da je rekao u vezi ajeta: “Sve životinje koje po Zemlji hode i sve ptice koje na krilima svojim lete svjetovi su poput vas – u Knjizi Mi nismo ništa izostavili – i sakupiće se poslije pred Gospodarom svojim.” [Prijevod značenja El-En'ām, 6:38]: “Sve životinje će biti sakupljene na Sudnem danu, životinje, zvijeri, ptice, sve. Pa će Allahova pravda toga dana biti tolika da će Allah poravnjati račune između životinje sa rogovima i one koja nije imala rogove. Onda će On reći: ‘Budite prašina,’ a u tom trenutku će nevjernik reći: ‘Da sam, bogdo, zemlja ostao!’ [Prijevod značenja En-Nebe’, 78:40]”
Vidjeti: Tefsir Ibn Kesir, 3/255.
Šejh Albani kaže u Es-Silsileh Es-Sahiha (4/466): “Ovo je zabilježio Sujti u Ed-Dur El-Mensur (6/310), ali nije rekao ništa o njegovom senedu a što ineče radi (da kaže o senedu op. pre.). Prema Ibn Džeriru (30/17) on je kavijj (jak).”
A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Šejh Muhammed b. Salih el-Munedždžid
Izvor: http://islamqa.info/en/119652
Preveo Redžo Muratović – http://islam-pitanja-i-odgovori.blogspot.com