Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li se mali Kur’ani mogu objesiti na retrovizor u autu?
Kada je riječ o upotrebi Mushafa u takve svrhe, to nisu činili muslimani u odabranim generacijama. Mnogi su ljudi okrenuli leđa časnom Kur’anu pa to svoje podbacivanje pokušavaju nadomjestiti na takve načine. Kur’an je objavljen da njime ukrasimo naša srca i duše, a ne da ga ispisujemo po zidovima,više
Kada je riječ o upotrebi Mushafa u takve svrhe, to nisu činili muslimani u odabranim generacijama. Mnogi su ljudi okrenuli leđa časnom Kur’anu pa to svoje podbacivanje pokušavaju nadomjestiti na takve načine. Kur’an je objavljen da njime ukrasimo naša srca i duše, a ne da ga ispisujemo po zidovima, mihrabima, ulicama, da ga vješamo po autima i slično. Imam Sufjan Sevri prezirao je vješanje Mushafa. (Vidjeti: El-Mesahif, str. 408, od Ibn Ebu Davuda.)
Vidi manjeOvdje je bitno napomenuti da izraz “mali Kur’an”, nije ispravan, već treba kazati “Mushaf malog formata” ili “Mushaf manjeg formata”. Mudžahid, Ibrahim Nehai i Ibn Musejjib prezirali su izraz “mali Mushaf” i izraz “mala džamija.” (Vidjeti: El-Mesahif, str. 348-349, El-Musannef, 2/240 i 6/148, od Ibn Ebu Šejbe, Hil’ijetul-evlija, 2/173, i Šuabul-iman, 2/545.) U tom smislu prenosi se i jedan merfu-hadis, međutim imam Zehebi smatra ga potpuno ništavnim. (Vidjeti: Sijeru ealamin-nubela, 14/546.)
Napomena: Postoji razlika između Kur’ana i Mushafa. Kur’an je Allahov govor, dok se Mushafom smatra knjiga u kojoj je ispisan taj Govor. Stoga nije ispravno kazati čak ni “Kur’an manjeg formata“, jer je Allahov govor veličanstven i najveći, za razliku od Mushafa koji može imati manji ili veći format, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Mogu li se korice Mushafa ukrasiti zlatnim nitima?
Uzvišeni Allah objavio je časni Kur’an da njime ukrasimo svoja srca i duše, da se vladamo po kur’anskim načelima. Ukrašavanje Mushafa zlatnim nitima bespotrebno je rasipanje imetka, a za to će ljudi biti pozvani na odgovornost na Kijametskom danu. Šekik prenosi da je Abdullah b. Mes’ud vidio Mushafviše
Uzvišeni Allah objavio je časni Kur’an da njime ukrasimo svoja srca i duše, da se vladamo po kur’anskim načelima. Ukrašavanje Mushafa zlatnim nitima bespotrebno je rasipanje imetka, a za to će ljudi biti pozvani na odgovornost na Kijametskom danu. Šekik prenosi da je Abdullah b. Mes’ud vidio Mushaf ukrašen zlatom pa je rekao: “Najljepše čime možete ukrasiti Mushaf jeste iskreno učenje.” (Abdurrezzak, 4/323/7947, Ibn Ebu Šejbe, 6/149/30226, Taberani, 9/170-171/8846, i Bejheki, u djelu Šuabul-iman, 2/409/2224, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Vidi manjeEbud-Derda govorio je: “Kada budete ukrašavali Mushafe i džamije bit ćete upropašteni.” (Ibnul-Mubarek, u djelu Ez-Zuhd, 2/612, i Ibn Hazm, 4/284, s dobrim lancem prenosilaca.) Ibn Mes’udu je neko donio ukrašen Mushaf pa je on rekao: “Najljepši ukras za Kur’an jeste njegovo iskreno učenje.” (Abdurrezzak, 4/323/7947, Ibn Ebu Šejbe, 6/149/30226, Taberani, 9/170/8846, Ibn Ebu Davud, str. 341/477, sa ispravnim lancem prenosilaca.) Ibn Abbas vidio je (srebrom) ukrašen Mushaf pa je rekao: “Time izazivate lopove; Kur’an je ukrašen sam po sebi.” (Ibn Ebu Šejbe, 6/148/30224, i Ibn Ebu Davud, str. 343/485-486, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Ibn Sinan Dimeški jednom je prilikom izjavio: “Kada se ljudi pokvare počet će ukrašavati Mushafe i džamije.” (Ibn Ebu Davud, u djelu El-Mesahif, str. 341/476, sa ispravnim lancem prenosilaca.) Ikrime prenosi da je Ibn Abbas, opet, prezirao ukrašavanje Mushafa. (Ibn Ebu Šejbe, 6/148/30224, sa ispravnim lancem prenosilaca.) Neki učenjaci prvih generacija prezirali su mirisanje Mushafa miskom, pa šta bi onda rekli za njegovo ukrašavanje zlatom, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Smije li nevjernik dirati Mushaf?
Kada se radi o tome da nevjernik uzme umotan Mushaf kako bi ga premjestio ili dodao, nije mi poznato da postoji ispravan argument koji to zabranjuje, mada je, iz poštovanja prema Allahovoj Knjizi, preče da nevjernik ne dodiruje Mushaf. Prenosi se da je Seid b. Džubejr imao slugu vatropoklonika kojiviše
Kada se radi o tome da nevjernik uzme umotan Mushaf kako bi ga premjestio ili dodao, nije mi poznato da postoji ispravan argument koji to zabranjuje, mada je, iz poštovanja prema Allahovoj Knjizi, preče da nevjernik ne dodiruje Mushaf. Prenosi se da je Seid b. Džubejr imao slugu vatropoklonika koji bi mu dodavao umotan Mushaf. (Ibn Ebu Šejbe, 2/142/7423. Vidjeti: Sijeru ealamin-nubela, 4/324.)
Vidi manjeHanefijski učenjaci smatraju da nevjernik ne može uzimati Mushaf. (Vidjeti: El-Mebsut, 13/106.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Ima li veze sa islamom ljubljenje Kur'ana i hljeba?
Svevišnji Allah objavio je Kur’an da se prema njemu radi i da bude jedini ustav prema kojem se sudi. Muslimani su zapostavili pravu ulogu Kur’ana, pa tu prazninu nastoje nadomjestiti na nepropisan način. Ljubljenje Mushafa nije bilo poznato za vrijeme prvih generacija iako je njihov kontakt s Allahoviše
Svevišnji Allah objavio je Kur’an da se prema njemu radi i da bude jedini ustav prema kojem se sudi. Muslimani su zapostavili pravu ulogu Kur’ana, pa tu prazninu nastoje nadomjestiti na nepropisan način. Ljubljenje Mushafa nije bilo poznato za vrijeme prvih generacija iako je njihov kontakt s Allahovom Knjigom kudikamo bio veći nego naš. Imam Ahmed i šejhul-islam Ibn Tejmijje govorili su da im nisu poznata predanja od ispravnih prethodnika o tom pitanju. (Vidjeti: Medžmu’ul-fetava, 23/40.)
Vidi manjeNeko će se pozvati na to da je poznati tabiin Ikrime ljubio Mushaf. Ovo predanje, koliko znam, nije zabilježeno u hadiskim djelima, makar i da jeste, postupci tabiina nisu argument u šerijatu. Ikrime je stavljao Mushaf na lice i govorio: “Knjiga mog Gospodara, Knjiga mog Gospodara!” (Abdullah b. Ahmed, u djelu Es-Sunna, 1/140, i Darimi, 2/326, sa ispravnim lancem prenosilaca.) Neki učenjaci smatrali su ljubljenje Mushafa pokuđenim djelom, a neki drugi to su, opet, dopuštali. (Vidjeti: El-Fevakihud-devani, 1/356, i Fethul-Bari, 3/475.) Kada je riječ o ljubljenju hljeba, to je novotarija. Da je ovaj postupak bio legitiman, prakticirao bi ga Poslanik, ﷺ, i odabrane generacije. Omer b. Hattab poljubio je Crni kamen rekavši: “Znam da si ti kamen, ne koristiš niti štetiš, i da nisam vidio Poslanika, ﷺ, da te ljubi, ne bih te nikad poljubio.” (Buharija i Muslim.)
Ako nije legitimno ljubiti Crni kamen, jedan od džennetskih bisera, kako stoji u vjerodostojnom hadisu, onda nije legitimno ni ljubljenje hljeba. Kada je riječ o ljubljenju hljeba, imam Behuti zapisao je: “Nije legitimno ljubiti hljeb ni bilo koju drugu nekretninu, osim one čije je ljubljenje ozakonio šerijat, kao ljubljenje Crnog kamena.” (Vidjeti: Keššaful-kina, 5/181.) Doduše, preneseno je nekoliko hadisa koji govore o vrijednosti hljeba, ali su slabi. (Vidjeti: Es-Silsiletud-daifa, 6/417-418.) Kada je riječ o tome, najispravnije predanje jesu Poslanikove, ﷺ, riječi: “Lijepo se ophodite prema hljebu.” (Hakim i Bejheki, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-džamia, 1/265.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Kako putnik klanja za imamom koji nije putnik?
Validan je namaz putnika za imamom koji nije putnik, i u tom slučaju putnik ne krati namaz, s tim što je putniku tada obaveza da klanja potpun namaz i da ne predaje selam – završava namaz prije imama, jer je preneseno od Allahovog Poslanika ono što ukazuje na taj propis. (Fetve Stalne komisije: fetvviše
Validan je namaz putnika za imamom koji nije putnik, i u tom slučaju putnik ne krati namaz, s tim što je putniku tada obaveza da klanja potpun namaz i da ne predaje selam – završava namaz prije imama, jer je preneseno od Allahovog Poslanika ono što ukazuje na taj propis.
(Fetve Stalne komisije: fetva broj 3793, 7. tom, str. 423)
Vidi manjeJe li dozvoljen namaz za imamom čija akida nam je nepoznata?
Ako je on musliman svojom vanjštinom, a nije nam poznato njegovo vjerovanje – akida, kao što nam nije ni poznato da ima neispravo vjerovanje, dozvoljeno je klanjati za njim i jesti meso koje je zaklao. (Fetve Stalne komisije: fetva broj 7503, 7. tom, str. 368)
Ako je on musliman svojom vanjštinom, a nije nam poznato njegovo vjerovanje – akida, kao što nam nije ni poznato da ima neispravo vjerovanje, dozvoljeno je klanjati za njim i jesti meso koje je zaklao.
(Fetve Stalne komisije: fetva broj 7503, 7. tom, str. 368)
Vidi manjeKoji rekat se naklanjava kada zakasnim u džemat?
Na početku odgovora treba spomenuti da je mnogo klanjača koji imaju nedoumicu u pogledu pitanja naklanjavanja namaza, do te mjere da se često dešava da čovjek vidi osobu koja je zakasnila na namaz – nekoliko rekata, da predaje selam zajedno sa imamom i ne naklanjava ono što je propustio, a glavni raviše
Na početku odgovora treba spomenuti da je mnogo klanjača koji imaju nedoumicu u pogledu pitanja naklanjavanja namaza, do te mjere da se često dešava da čovjek vidi osobu koja je zakasnila na namaz – nekoliko rekata, da predaje selam zajedno sa imamom i ne naklanjava ono što je propustio, a glavni razlog tome je njegovo neznanje – kako da to učini.
U pogledu vašeg pitanja islamski učenjaci imaju oprečne stavove, jedan broj učenjaka smatrao je da osoba koja zakasni na namaz, treba klanjati ono što klanja imam (npr: ako imam klanja treći rekat, to je i njegov treći rekat), a kada bude naklanjavala, naklanjavat će ono što je propustila – prvi dio namaza.
Drugi su, pak, smatrali da čovjek koji zakasni i priključi se džematu, za njega je to početak namaza, pa kada bude naklanjavao, on će naklanjati – upotpuniti onoliko rekata na koliko je zakasnio. Po mišljenju ovih učenjaka, čovjek koji je zakasnio, kada stupi u namaz, počinje svoj namaz ispočetka, pa kada imam preda selam, on će ustati i naklanjati ono što je propustio, ali je to zadnji dio njegovog namaza.
Ja lično smatram da je drugo mišljenje prioritetnije, iako je i prvo mišljenje jako i ne treba negirati onima koji ga odaberu, zbog toga što svako od ova dva mišljenja imaju jake i validne dokaze.
Razlog razilaženja učenjaka u pogledu ovog pitanja je raznovrsnost rivajeta jednog te istog hadisa. Kazao je Allahov Poslanik: ”Kada bude proučen ikamet za namaz, ne dolazite na namaz trčeći, već dolazite hodeći smireno. Ono što na što stignete od namaza, klanjajte, a ono što ste propustili – upotpunite.” (Buharija i Muslim od Ebu Hurejre) U nekim predajama ovog hadisa kazano je: ”Ono na što stignete od namaza, klanjajte, a ono što ste propustili – nadoknadite.”
Oni koji su dali prednost prvom rivajetu, rekli su da čovjek koji naklanjava namaz, to je zadnji dio njegovog namaza, a kada se priključivao namazu, to je bio njegov početak namaza, zbog riječi Allahovog Poslanika: ”…ono što ste propustili – upotpunite”.
Oni koji su dali prednost drugom rivajetu, smatrali su da onaj koji naklanjava, ono što je propustio je početak namaza, shodno riječima Poslanika: ”…ono što ste propustili – nadoknadite”.
Zašto smo preferirali ovo mišljenje?
Iz razloga što je u rivajetu spomenuta riječ ”nadoknadite” dvosmislena i može značiti naklanjavanje i upotpunjavanje, dok se riječ ”upotpunite” ne može shvatiti drugačije osim da je ono što čovjek naklanjava – upotpunjavanje namaza, što znači da je ono što je klanjao bio početak namaza. Zato smo smatrali da je ovaj rivajet – pošto je nedvosmislen, pojašnjenje drugog rivajeta koji je dvosmislen.
A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Elvedin Pezić, prof.
Vidi manjeJe li obaveza ici u džamiju u kojoj se ne uči ezan?
Učenjaci se razilaze po pitanju obaveznosti namaza u džematu. Njihovo razilaženje temelji se na različitim hadisima koji su izrečeni u tom kontekstu. Prvo mišljenje zastupa imam Ahmed, rhm., smatrajući da je farzi ajn, dakle obaveza svakom pojedincu, koji može otići do džamije. Ovaj stav su podržaliviše
Učenjaci se razilaze po pitanju obaveznosti namaza u džematu. Njihovo razilaženje temelji se na različitim hadisima koji su izrečeni u tom kontekstu.
Prvo mišljenje zastupa imam Ahmed, rhm., smatrajući da je farzi ajn, dakle obaveza svakom pojedincu, koji može otići do džamije. Ovaj stav su podržali Ata’, El-Evzai, Ebu Sevr, od muhadisa Ibn Huzejme i Ibn Hibban te zahirije. Njihovo razilaženje odnosi se na to da li je džemat uvjet za ispravnost namaza ili je namaz ispravan s tim da čovjek snosi odreðeni grijeh?
Njihovi dokazi su sljedeći:
1 – Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je neki čovjek došao Allahovom Poslaniku, ﷺ., i rekao: ‘’Allahov Poslaniče, ja nemam nikoga da me odvede u džamiju’’, pa ga je zamolio da mu dopusti da klanja u kući, što je Poslanik, ﷺ., i učinio. Meðutim, kada se udaljio, Allahov Poslanik, ﷺ., naredi da ga vrate, a onda ga upita: ‘’Da li čuješ poziv (ezan)?’’ ‘’Da’’, odgovori čovjek. Poslanik, ﷺ., reče: ‘’Onda se odazovi.’’ (Muslim, Nesai i drugi)
Ovaj hadis ukazuje na to da ako Poslanik, ﷺ., nije dopustio slijepom čovjeku da klanja u kući, onda je preče da se ne dopusti zdravoj i sposobnoj osobi.
2 – Ebu Šeasa el-Muharibi prenosi pa kaže: ‘’Jednom prilikom je mujezin zaučio ezan, a neki čovjek ustade i izaðe iz džamije. Ebu Hurejre, r.a., pratio ga je pogledom sve dok nije izašao, a onda reče: ‘Što se tiče ovog, suprotstavio se Ebu Kasimu.’’’ (Muslim)
Dakle, ovaj hadis ukazuje da je grješan onaj ko propusti namaz u džematu.
3 – Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je rekao: ‘’Allahov Poslanik, ﷺ., rekao je: ‘Htio sam narediti nekolicini mladića da mi sakupe granje, a zatim da odem ljudima koji klanjaju u svojim kućama pa da im ih spalim.’’’ (Muslim)
Ovaj hadis ukazuje na opasnost grijeha ostavljanja namaza u džematu i njegovog obavljanja u kući jer je zbog toga Poslanik, ﷺ., htio da im spali kuće.
Drugi stav zastupaju imami Ebu Hanife i Malik te veliki broj šafija, a to je da je namaz u džematu potvrðeni sunnet, sunneti muekede. Njihovi dokazi su sljedeći:
1 – Hadis u kojem Allahov Poslanik, ﷺ., kaže: ‘’Ako budete klanjali u svojim kućama pa doðete u džamiju, onda klanjajte sa njima jer vam je to nafila.’’ (Bilježe ga Nesai, Tirmizi, Ahmed i drugi)
Ovaj hadis ukazuje da je ispravan prvi obavljeni namaz u kući, dok je ovaj drugi nafila.
2 – Hadis u kojem Poslanik, ﷺ., kaže: ‘’Onaj ko čeka namaz da ga klanja sa imamom ima veću nagradu od onoga ko klanja pa zaspi.’’ (Buharija i Muslim)
Hadis jasno ukazuje da onaj ko obavi namaz u džematu ima veću nagradu, ali i onaj ko klanja namaz u kući takoðer je nagraðen za njega iako manje.
Treći stav: Imam Šafija, veliki broj malikija i hanefija, smatraju da je namaz u džematu farzi kifaje, dakle odnosi se na jednu skupinu i ako ga obavi ta skupina, spada grijeh sa ostalih. Ovo sa ciljem da se ispolji jedan od islamskih obreda, dakle, od samog ezana, okupljanja, namaza i drugih ibadeta. Njihovi dokazi su spoj prethodnih dokaza zastupnika druga dva stava, s tim da se mora pojasniti kako je Allahov Poslanik, ﷺ., rekao da namaz u džematu vrijedi za dvadeset i pet, a u drugoj predaji dvadeset i sedam puta više nego namaz pojedinca u kući. Zatim, tu je blagodat koja se spušta dovom meleka za one koji klanjaju u džematu. U svakom slučaju, namaz u džematu treba i bolje je obavljati iako se ne čuje ezan, jer stanje muslimana na Zapadu je takvo da ako biste još srušili instituciju namaza, pored toga što vam je zabranjeno da učite ezan, onda ne bi bilo smisla živjeti u takvim državama.
Ovaj stav se smatra najispravnijim, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Harmin Suljić, prof.
Vidi manjeDa li je čovjek u stanju samovoljno postupati i rasuđivati o svojoj sudbini i usudu ili je sve već predodređeno i zapisano?
Sve je predodređeno i zapisano, kao što kaže Uzvišeni Allah: “U Knjizi Mi nismo ništa izostavili…” (El-En‘am, 38); “I sve što su uradili u listovima je, i sve, i malo i veliko, u retke je stavljeno.” (El-Kamer, 52–53) U vjerodostojnom hadisu Allahov Poslanik, ﷺ, kaže: “Prvo što je Allah, dž. š., stvviše
Sve je predodređeno i zapisano, kao što kaže Uzvišeni Allah: “U Knjizi Mi nismo ništa izostavili…” (El-En‘am, 38); “I sve što su uradili u listovima je, i sve, i malo i veliko, u retke je stavljeno.” (El-Kamer, 52–53)
Vidi manjeU vjerodostojnom hadisu Allahov Poslanik, ﷺ, kaže: “Prvo što je Allah, dž. š., stvorio, bilo je pero, kojem je rekao: ‘Piši!’ Pero upita: ‘Gospodaru moj, šta da pišem?’ ‘Piši sve što će se desiti do Sudnjeg dana!’, reče Gospodar.”
U drugom hadisu navodi se: “Allah, dž. š., zapisao je sudbine stvorenja 50.000 godina prije stvaranja nebesa i Zemlje.”
Sadržaj zapisane sudbine ostaje nepoznanica za nas i nije dozvoljeno da se oslonimo samo na nju, ostavljajući djelovanje i akciju, shodno uzročno-posljedičnim zakonitostima. Nema uzajamnog isključivanja između ove dvije stvari. Allahov poslanik Muhammed, ﷺ, rekao je: “Allahovi robovi, liječite se, ali nemojte koristiti nedozvoljene supstance u tom liječenju, jer Allah, dž. š., nije dao nijednu bolest a da za nju nije odredio lijek!”
U drugom hadisu Allahov Poslanik, ﷺ, kaže: “Radite i djelujte jer je svakom olakšano djelovanje za ono za što je stvoren!”
Ljudi mogu znati za određenje tek kada se dogodi. Allah, dž. š., dao nam je slobodnu volju, mogućnost i izbor, ali, u isto vrijeme, mi ne izlazimo iz domena Allahove, dž. š., volje i moći.
Zaključak
Nema kontradiktornosti između pokušaja da se spasi čovjek od potencijalne smrti i između Allahovog, dž. š., određenja i sudbine za koje saznajemo tek nakon što se dogode. Allah, dž. š., najbolje zna!
(Napisao dr. Sulejman Gusn)
Muhammed Salih Munedždžid, Odgovori o islamskom vjerovanju, str. 107.
Da li se plakanje zbog bolesti smatra ne zadovoljstvom Allahovom odredbom?
Nema smetnje da plačeš bez dizanja glasa, a na osnovu onoga što je rekao Allahov Poslanik, ﷺ, kada je preselio njegov sin Ibrahim: “Oko suzi, srce je tužno i ne govorimo osim ono čime je Gospodar zadovoljan: mi smo žalosni, Ibrahime, zbog rastanka s tobom”, a hadisi u ovom kontekstu su brojni. Takođviše
Nema smetnje da plačeš bez dizanja glasa, a na osnovu onoga što je rekao Allahov Poslanik, ﷺ, kada je preselio njegov sin Ibrahim: “Oko suzi, srce je tužno i ne govorimo osim ono čime je Gospodar zadovoljan: mi smo žalosni, Ibrahime, zbog rastanka s tobom”, a hadisi u ovom kontekstu su brojni. Također, nema smetnje da obavijestiš svoju rodbinu i prijatelje o svojoj bolesti, s tim da zahvaljuješ Allahu i da Ga moliš za izlječenje i da prilikom liječenja koristiš dozvoljena sredstva. Savjetujemo ti da se strpiš, da računaš na nagradu i da se nadaš dobru, jer je Uzvišeni Allah rekao: “Samo oni koji budu strpljivi bit će bez računa nagrađeni.” Rekao je Allahov Poslanik, ﷺ: “Muslimana ne zadesi briga, niti tuga, nesreća, bolest ili uznemirenje, čak ni ubod trna, a da mu Allah time ne oprosti od njegovih grijeha.” Također, Poslanik, ﷺ, rekao je: “Kome Allah želi dobro, stavi ga na kušnju.”
Molimo Allaha da te izliječi i podari ti zdravlje, čisto srce i ispravna djela, a On je Onaj koji čuje i odaziva se molbi.
Odgovorio: Šejh Ibn Baz, Allah mu se smilovao
Vidi manje