Kao mjerodavno uzet će ono u šta je siguran. Naprimjer, ako sumnja u to je li prethodnog dana počeo potirati od podnevskog ili od ikindija-namaza, kao mjerodavno uzet će da je počeo potirati od ikindija-namaza, jer se polazi od osnove da nije potrao po mestvama za podne-namaz. Ovako smo kazali na temelju pravila da sve ostaje onako kako je bilo, i pravila da stvari i pojave u načelu ne postoje. A posegnuli smo i za predanjem u kojem se kaže da se neki čovjek požalio Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, na to da ima osjećaj da gubi abdest u namazu, na šta je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka čovjek ne napušta namaz sve dok ne čuje da je pustio vjetar ili dok ne osjeti smrad.” (el-Buhari, 138, i Muslim, 361)

Šejh Muhammed b. Usejmin

Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba

Spomenuto stanje nije darura koja može dozvoliti zabranjeno, jer povjerenik koji daje zajam, kada dužnik nije u stanju vratiti, dužan je odgoditi potraživanje duga i sačekati da dužnik bude u mogućnosti vratiti dug. U tom značenju Uzvišeni Allah kaže: “A ako je u nevolji, onda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, neka znate, da dug poklonite.” (El-Bekara, 280) Dužniku nije dozvoljeno zapadati u haram da bi vratio dug, nego je dužan reducirati svoju potrošnju na neophodno i gledati da čim prije, halal putem, stekne imetak i podmiri dug.

Da li stanje prijeke potrebe može dozvoliti uzimanje kamatnog kredita, pitanje je o kojem islamski pravnici imaju različite poglede. Jedan dio učenjaka smatra da nužda – darura ili stanje prijeke potrebe, ne može dozvoliti kamatu. Ispravnije mišljenje jeste da je kamata poput ostalih zabranjenih stvari koje nužda može dozvoliti u mjeri koja je neophodna za izlazak iz stanja darure. Međutim, potrebno je znati da nužda ne može dozvoliti zabranjeno osim uz dva uvjeta: (1) da se nužda ne može prevazići drugim putem mimo harama i (2) da se pouzdano zna da će činjenjem zabranjenog stanje darure biti prevaziđeno.

Ukoliko, u određenom slučaju, nije jasno da su ovi uvjeti ispunjeni, pravilo je da je haram zabranjen i da se vjernik u njega ne upušta, naročito kada se radi o kamati, jer su šerijatski tekstovi o pitanju kamate izrazito striktni. Svevišnji Allah kaže: “O, vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. Ako ne učinite, eto vam, onda, neka znate – rata od Allaha i Poslanika Njegova!” (El-Bekara, 277–278)
Propisi darure ne odnose se na puku potrebu, nego je to isključivo stanje neuobičajene teškoće koja se ne može otkloniti niti trpjeti.

Što se tiče istihare, ona nije propisana kada se radi o činjenju onoga što je obavezno ili pohvalno, niti ostavljanju onoga što je zabranjeno ili pokuđeno, jer svrha istihara-namaza jeste traganje za boljom od dvije ili više opcija. Ono što je obavezno ili pohvalno, znamo da je u tome dobro, dok ono što je haram ili pokuđeno, znamo da u njemu nema dobra, ili dobro koje bude u njemu neznatno je naspram zla koje nosi.
Ipak, ako se radi o haramu u stanju kada je dozvoljen zbog darure, a neodlučni smo da li mu pristupiti ili ne, ili ako odmjeravamo između dva zla tražeći manje, istihara je propisana s ciljem odabira ispravnijeg i boljeg u dotičnom stanju.

Odgovorio: Dr. Hakija Kanurić

Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba

Ve alejkumus-selam! To je vjerodostojno preneseno od Omera, radijallahu ‘anhu. Zabilježili su Ibn Ebi Asim u djelu ‘El-Ahad vel-mesani’, Abdullah b. Ahmed u djelu ‘El-‘Ilel ve ma'rifetur-ridžal’, Taberani u ‘El-Mu'džemul-kebiru’, Ebu Nu'ajm u ‘Ma'rifetus-sahabe’ putem Zejda b. Eslema, od Amira b. Abdullaha b. ez-Zubejra, on od svog oca Abdullaha b. ez-Zubejra, a on od Omera, radijallahu ‘anhu. Šejh Albani, rhm, je rekao: “Lanac prenosilaca je vjerodostojan” (Adabuz-zifaf, str. 209). Kod Taberanija desila se greška u lancu prenosilaca, Amir b. Abdullah prenosi od od svog oca, a on od Omera, a ne Amir on od Omera direktno.

Odgovorio mr. hfz. Amir I. Smajić https://amir-smajic.blogspot.com

Ve alejkumus-selam! Nema smetnje da klanjate sabhaske sunnete prije ezana, ako se ezan ne uči tačno sa nastupom zore, nego kao što je inače kod nas običaj prije izlaska sunca na 30-tak minuta. Znači, ako je prava zora nastupila ranije, prije ezana, niste dužni da čekate ezan da bi klanjali sabahske sunnete.

Odgovorio mr. hfz. Amir I. Smajić https://amir-smajic.blogspot.com

Ve alejkumus-selam! Derviši, sufije, tesavvuf, tekije i sl., sve to je inovacija u islamu i suprotno onome na čemu su bile prve i odabrane generacije ovog ummeta, koje smo dužni slijediti i na njih se ugledati. Hadisi u kojima se spominju halke zikra se odnose na halke u kojima se izučava znanje, kao što je pojašnjeno u mnogim predajama, a ne na halke u kojima se zikri džematile na neutemeljen način. Takvo nešto nije odobrio Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, niti su to radili njegovi plemeniti ashabi, radijallahu ‘anhum.

Odgovorio mr. hfz. Amir I. Smajić https://amir-smajic.blogspot.com