Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Koji su propisi i vrijednost bdijenja na granicama?
Propisano je bdijenje na granicama, shodno hadisu: "Bdijenje jednu noć i dan na Allahovom putu vrednije je od mjesec dana posta i namaza. Ako umre u tom stanju, pisat će mu se nagrada za to djelo, bit će opskrbljen i sačuvan od iskušenja. "1250 Jedan dio prethodnika smatrao je da se trenutak bdijenjviše
Propisano je bdijenje na granicama, shodno hadisu: “Bdijenje jednu noć i dan na Allahovom putu vrednije je od mjesec dana posta i namaza. Ako umre u tom stanju, pisat će mu se nagrada za to djelo, bit će opskrbljen i sačuvan od iskušenja. “1250
Jedan dio prethodnika smatrao je da se trenutak bdijenja smatra bdijenjem: jedan dan, noć i trenutak je bdijenje.
Pod potpunim bdijenjem podrazumijeva se bdijenje koje traje četrdeset dana. Na to upućuju Ibn Omerove i Ebu Hurejrine riječi: “Potpuno bdijenje je ono koje traje četrdeset dana.”1251
Bdijenje na Allahovom putu vrednije je od namaza u Mekki, i to je mišljenje ispravnih prethodnika.
1250 Sahih: Muslim (1913), Ahmed (23216), Nesai (3167, 3168).
1251 Daif: Ovu sam predaju našao kod Ibn Ebi Šejbe (19457) kao govor Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem; Taberani u Kebiru (7606). Pogledati: Medžmeuz-zevaid (5/290) i kao govor Ebu Hurejre, radijallahu anhu, kod Ibn Ebi Šej be (19456). Pogledati: El-Džami'u es-sagir (6229).
Vidi manje———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Kada nije dozvoljeno otići u džihad?
Dužniku nije dozvoljeno otići dobrovoljno u borbu bez dozvole potražitelja duga, shodno hadisu: "Allahov Poslaniče, šta misliš da li će mi se izbrisati grijesi ako preselim kao šehid?'; Na to je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Da, ako se budeš nadao Allahovoj nagradi, i budešviše
Dužniku nije dozvoljeno otići dobrovoljno u borbu bez dozvole potražitelja duga, shodno hadisu: “Allahov Poslaniče, šta misliš da li će mi se izbrisati grijesi ako preselim kao šehid?’; Na to je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Da, ako se budeš nadao Allahovoj nagradi, i budeš strpljiv i ne budeš bježao, osim duga. “1247
Dobrovoljni odlazak u borbu nije dozvoljen bez dopuštenja roditelja. U vezi s tim, Ibn Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: “Upitao sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Koje je djelo najvrednije kod Allaha?’, a on je odgovorio: ‘Namaz obavljen u njegovo vrijeme.’ Upitao sam: ‘Zatim koje?’, a on je rekao: ‘Dobročinstvo prema roditeljima.’ Opet sam upitao: ‘Zatim koje?’ Poslanik je rekao: ‘Borba na Allahovom putu. “‘1248 Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, došao je jedan čovjek i zatražio dozvolu da učestvuje u borbi, a Poslanik ga je upitao: “Da li su tvoji roditelji živi?” Čovjek je rekao: “Da, jesu.” Poslanik mu je rekao: “Tvoj džihad je kod tvojih roditelja. “1249
1247 Sahih: Muslim (1885), Ahmed (22036, 22079), Tirmizi (1712) i drugi.
1248 Sahih: Buharija (567, 2782, 5970), Muslim (85), Ahmed (3880, 3988) i drugi.
1249 Sahih: Buharija (3004), Muslim (2549), Ahmed (6508, 6726), Ebu Davud (2529) i drugi.
Vidi manje———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Kome džihad nije obavezan?
Džihad nije obavezan ženama, shodno hadisu u kojem se navodi da je Aiša upitala Poslanika: "Allahov Poslaniče, trebaju li žene ići u džihad?", na što je on odgovorio: "Da, ali u džihad bez borbe: hadždž i 'umra. "1230 Džihad nije obavezan djeci, zbog govora Ibn Omera: "Ponudio sam se Poslaniku, sallviše
Džihad nije obavezan ženama, shodno hadisu u kojem se navodi da je Aiša upitala Poslanika: “Allahov Poslaniče, trebaju li žene ići u džihad?”, na što je on odgovorio: “Da, ali u džihad bez borbe: hadždž i ‘umra. “1230
Džihad nije obavezan djeci, zbog govora Ibn Omera: “Ponudio sam se Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da učestvujem u bitki na Uhudu, a imao sam četrnaest godina, pa mi nije dozvolio.”1231
Također, džihad nije obavezan ni onima koji su slijepi:
” .. .i nema smetnje za slijepe. “1232
Da džihad nije obaveza ni onima koji su hromi, ukazuje ajet:
” … i nema smetnje za one koji su hromi (šepaju).“1233
Onima koji su bolesni također džihad nije obavezan:
“ … i nema smetnje za one koji su bolesni.“1234
Isto tako džihad nije obavezan ni onima koji su nesposobni da idu u boj:
“ … osim onih koji su za borbu nesposobni. “1235
Ni onima koji su slabi:
“ … i oni koji su slabi … “1236
Također, nije obavezan ni onima koji nisu u mogućnosti osigurati opremu za odlazak u borbu:
” .. .i oni koji ne nađu sredstva za borbu. “1237
Kao ni onima koji nemaju jahalicu (prevozno sredstvo):
“Ni onima kojima si rekao kada su od tebe tražili životinje za jahanje: ‘Ne mogu naći za vas životinje za jahanje. “‘1238
1230 Sahih: Ahmed (24794}, Ibn Madže (2901). Pogledati: Miškat (2534).
1231 Sahih: Buharija (2664, 4097), Muslim (1868). Ahmed (4647), Ebu Davud (4406).
1232 Prijevod značenja EI-Feth, 17.
1233 Prethodni ajet.
1234 Prethodni ajet.
1235 Prijevod značenja En-Nisa, 95.
1236 Prijevod značenja Et-Tevbe, 91.
1237 Prethodni ajet.
1238 Prijevod značenja Et-Tevbe, 92.
Vidi manje———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Je li dozvoljeno klanjati gladan ili žedan?
Aiša, radijallahu anha, govorila je: “Čula sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: Nema namaza kada je postavljeno jelo ni kada se čovjek opire fiziološkoj potrebi. “147 Prvo, pokuđeno je klanjati ako postoji nešto što čovjeku umanjuje skrušenost: postavljeno jelo – ako je čovjek gladanviše
Aiša, radijallahu anha, govorila je: “Čula sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: Nema namaza kada je postavljeno jelo ni kada se čovjek opire fiziološkoj potrebi. “147
Prvo, pokuđeno je klanjati ako postoji nešto što čovjeku umanjuje skrušenost: postavljeno jelo – ako je čovjek gladan; postavljeno piće – ako je čovjek žedan – i potreba za fiziološkom potrebom. Ibn Hibban zapisao je: “Čovjek ne bi trebao stupiti u namaz ako osjeća da treba izvršiti fiziološku potrebu. Uzrok te zabrane jeste mogućnost da će ga potreba sputati i da u namaz neće stupiti onako kako bi trebao. A dokaz za to jeste hadis: ‘ … ni kada se čovjek opire fiziološkoj potrebi. ” Naime, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, nije rekao: ‘ … ni kada osjeća da bi možda trebao obaviti fiziološku potrebu.’ Ovim je riječima Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, mislio na opiranje ili velikoj ili maloj fiziološkoj potrebi, odnosno opiranje objema.”153
Drugo, obavljanje namaza u ovakvom stanju sve je manji mekruh što je manje vremena za namaz. Drugim riječima, ko strahuje da će namasko vrijeme isteći klanjat će namaz u njegovom pravom vremenu makar bio gladan, a jelo postavljeno, odnosno makar bio žedan, a piće postavljeno, odnosno opirao se fiziološkoj potrebi.
S tim u vezi, imam El-Begavi rekao je: “Imam Ahmed i Ishak b. Rahavejh rekli su: ‘Čovjek neće stupiti u namaz ako osjeti potrebu za malom ili velikom fiziološkom potrebom, ali ako u toku namaza osjeti potrebu za tim, namaz neće prekinuti, osim ako mu to uveliko umanjuje koncentraciju.’ Sve to se odnosi na situaciju kada namasko vrijeme nije na isteku, a ako je na isteku, i čovjek strahuje da će isteći ako jede, odnosno obavi potrebu, tada neće jesti, odnosno neće obaviti potrebu, već će se usredsrediti isključivo na namaz.”154
Pročitajte detaljan odgovor ovdje:
https://pitajucene.com/pitanje/je-li-dozvoljeno-klanjati-ako-imamo-nagon-za-fiziolosku-potrebu/
147 Muslim (560).
153 Muhammed b. Hibban et-Temimi, Es-Sahih, 5/420.
154 El-Husejn b. Mesud el-Begavi, ftrhlls-stlnna, 3/360.
———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 1. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-1.pdf
Ko je ashab Ebu Džehm?
Plemeniti ashab Ebu Džehm ustvari je Ubejdullah b. Huzejfa el-Kureši. Resuhullah, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je da mu se vrati ogrtač koji je on poklonio Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. El-Buhari (373) i Muslim (556). Aiša, radijallahu anha, kazivala je da je Vjerovjesnik, sallallaviše
Plemeniti ashab Ebu Džehm ustvari je Ubejdullah b. Huzejfa el-Kureši. Resuhullah, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je da mu se vrati ogrtač koji je on poklonio Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.
El-Buhari (373) i Muslim (556).
Aiša, radijallahu anha, kazivala je da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom klanjao u ukrašenom ogrtaču i u njega nakratko pogledao, a nakon što je završio namaz, rekao: ‘Vratite ovaj ogrtač ebu Džehmu jer mi je odvraćao pažnju dok sam klanjao, a donesite mi njegov jednostavni ogrtač. ”
U drugoj verziji stoji: “… i dok sam klanjao, gledao sam u njegove ukrase, pa sam se pobojao da me ne oduševe.”
Pročitajte detaljno o propisu ukrašene odjeće ovdje:
https://pitajucene.com/pitanje/je-li-dozvoljeno-obavljati-namaz-u-ukrasenoj-odjeci-i-u-odjeci-s-prugama/
Vidi manje———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 1. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-1.pdf
Koji su propisi odjeće i oblačenja?
Odjeća je jedna od Allahovih blagodati, shodno ajetu: "O sinovi Ademovi, Mi vam spuštamo odjeću s kojom ćete prekriti svoja stidna mjesta."1207 Odjeća mora biti čista i lijepa, shodno ajetu: "O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kada krenete namaz da obavite."1208 Dozvoljeno je uljepšavati se dozvoljviše
Odjeća je jedna od Allahovih blagodati, shodno ajetu:
“O sinovi Ademovi, Mi vam spuštamo odjeću s kojom ćete prekriti svoja stidna mjesta.“1207
Odjeća mora biti čista i lijepa, shodno ajetu:
“O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kada krenete namaz da obavite.“1208
Dozvoljeno je uljepšavati se dozvoljenim stvarima, shodno hadisu: “Allah je lijep i voli ono što je lijepo. “1209
Prilikom odijevanja obaveza je prekriti stidna mjesta, shodno hadisu: “Stidno mjesto muškarca je od pupka do koljena “1210, i hadisu: “Čuvaj svoje stidno mjesto, osim od svoje žene i ropkinje. “1211
Pohvalno je odjenuti lijepu odjeću, shodno hadisu: “Uredite svoja sedla i svoju odjeću tako da mirišete kada se pojavite među ljudima, jer Allah ne voli neurednost i niskost. “1212
Pohvalno je pokazati blagodati, shodno hadisu: “Ukoliko ti Allah daruje imetak, neka se na tebi vide tragovi Allahove blagodati i plemenitosti. “1213
Posebno je pohvalno lijepo se odjenuti prilikom odlaska na džumu i bajram, shodno hadisu: “Neka svako od vas obuče dvodijelnu odjeću, ako bude u mogućnosti, povodom džume, a izuzetak je radna odjeća. “1214
Muškarcima je zabranjeno nositi svilenu odjeću, shodno hadisu: “Ne odijevajte svilenu odjeću, jer onaj ko je bude odijevao na ovom svijetu, neće je nositi na onome svijetu. “1215
Također, muškarcima je zabranjen brokat, shodno hadisu: “Zabranjeno nam je nositi odjeću od svile i brokata, ali i sjediti na njoj. “1216
Ženama je dozvoljeno odijevati svilenu odjeću, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao po Aliji, radijallahu anhu, svilenu odjeću, da je podijeli među ženama, i shodno hadisu o svili i zlatu: “Svila i zlato dozvoljeni su ženama iz našeg ummeta. “1217
Međutim, u stanju nužde dozvoljeno je odjenuti svilenu odjeću, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, olakšao Ibn Avfu i Zubejru dozvolivši im da nose svilenu odjeću zbog svraba koji su imali.1218
Dozvoljeno je oblačiti odjeću koja je krojena od materijala u kojem ima određeni procenat svile, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio oblačenje svilene odjeće, izuzevši iz te zabrane odjeću koja je skrojena od materijala u čijem sastavu se nalazi svila u količini od dva ili tri ili četiri prsta.1219
Svila je, zbog općenite zabrane, zabranjena i muškoj djeci, isto kao što je zabranjena i druga odjeća ukoliko u njoj preovladava svila.
Zabranjeno je nositi zlatni prsten, shodno hadisu: “Zabranjeno nam je da nosimo zlatno prstenje. “1220
Dozvoljeno je nositi srebreno prstenje, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nosio srebreni prsten 1221, i shodno hadisu: “Muškarcima moga ummeta zabranjeno je nositi svilu i zlato. “1222
1207 Prijevod značenja EI-E'araf, 26.
1208 Prijevod značenja EI-E'araf, 31.
1209 Sahih: Muslim (91), Ahmed (3779), Tirmizi (1999).
1210 Hasen: Taberani u Evsatu (7761) i u Sagiru (1033) i Hakim (6418). Pogledati: Telhisu ahkamildženaiz (30).
1211 Hasen: Ahmed (19530, 19536), Ebu Davud (4071), Tirmizi (2769, 2794), Ibn Madže (1920). Pogledati: Miškat (3117).
1212 Daif: Ahmed (27799), Ebu Davud (4089).
1213 Sahih: Ebu Davud (4063), Nesai (5224). Pogledati: Miškat (4352).
1214 Sahih: Ebu Davud (1078), Ibn Madže (1095). Pogledati: Miškat (1389).
1215 Sahih: Buharija (5834), Muslim (2069), Ahmed (253) i drugi.
1216 Sahih: Buharija (5837).
1217 Sahih: Ahmed (19147).
1218 Sahih: Buharija (2919, 5839), Muslim (2076), Ahmed (11879, 12452) i drugi.
1219 Sahih: Muslim (2069}, Ahmed (367), Tirmizi (1721).
1220 Sahih: Buharija (8564), Muslim (2089), Ahmed (9709), Nesai (5273, 5274).
1221 Sahih: Buharija (65, 2938, 5872}, Muslim (2092), Ebu Davud (4214).
1222 Sahih: Ahmed (190008, 19021), Tirmizi (1720), Nesai (5148). Pogledati: Miškat (4394).
Vidi manje———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Kakav je to zabranjena trgovina mulamesa i munabeza?
“Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je dva načina odijevanja i dvije vrste trgovanja. Kada se radi o zabranjenoj trgovini, riječ je o mulamesi i munabezi. Prvo je trgovina kada čovjek samo dodirne robu, bilo noću ili danju, ovlaš je gledajući, a drugo je da dva čovjeka dobace jedan drviše
“Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je dva načina odijevanja i dvije vrste trgovanja. Kada se radi o zabranjenoj trgovini, riječ je o mulamesi i munabezi. Prvo je trgovina kada čovjek samo dodirne robu, bilo noću ili danju, ovlaš je gledajući, a drugo je da dva čovjeka dobace jedan drugom platno i time sklope trgovinu bez razgledanja robe, otuda i bez obostranog zadovoljstva. A kada se radi o zabranjenom načinu odijevanja, riječ je o ištimalus-sammau i ihtibau. Prvi je da se jedan kraj haljine stavi na rame spustivši drugi, a na sebi se nema druge odjeće; drugi je da se čovjek umota u haljinu i sjedne izlažući stidno mjesto pogledima ljudi.”112
112 El-Buhari (5820).
Pročitajte detaljno pitanje i odgovor iz kojeg je uzet ovaj hadis:
https://pitajucene.com/pitanje/je-li-dozvoljeno-umotavanje-u-odjecu-prilikom-namaza/
———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 1. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-1.pdf
Koji su propisi klanja akike?
Akika je sunnet, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaklao akiku za Hasan i Husejna. Akika se kolje sedmi dan po rođenju djeteta, shodno hadisu: "Svako dijete vezano je za svoju akiku, koja se kolje sedmi dan po njegovu rođenju, a isti dan mu se brije kosa i nadijeva ime. "1197 Akika se kviše
Akika je sunnet, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaklao akiku za Hasan i Husejna.
Akika se kolje sedmi dan po rođenju djeteta, shodno hadisu: “Svako dijete vezano je za svoju akiku, koja se kolje sedmi dan po njegovu rođenju, a isti dan mu se brije kosa i nadijeva ime. “1197
Akika se kolje i za muško i za žensko dijete, kao što se navodi u hadisu: “Za muško dijete kolju se dvije jednake ovce, a za žensko dijete jedna ovca. “1198
Dozvoljeno je za muško dijete zaklati jednu akiku, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tako učinio sa Hasanom i Husejnom.
Akika se kolje sedmi dan, četrnaesti ili dvadeset i prvi, kako se navodi u sunnetu.
Glava novorođenčeta brije se sedmi dan po rođenju, shodno hadisu: “A kosa mu se brije i ime mu se nadijeva sedmi dan po rođenju. “1199
Kolika bude težina obrijane kose, toliko će se u srebru dati sadake siromasima: “O Fatima, obrij mu glavu i u sadaku daj srebra siromasima koliko je težina obrijane kose. “1200
Najljepša i najiskrenija imena navedena su u hadisu: “Najdraža Allahu imena su: Abdullah i Abdurrahman, a najiskrenija imena su: Hemam i Haris. “1201
Zabranjeno je dati djetetu ime Kralj kraljeva i slično, shodno hadisu: “Najmrže Allahu ime na Sudnjem danu bit će Kralj kraljeva. “1202
Pokuđeno je dijete nazivati određenim imenima: “Ne nazivajte dijete Jesar (olakšanje), niti Rebah (dobitak), niti Nedžah (uspjeh), niti Efleh (uspješan), jer kada kažeš: Ima li Jesara ili Rebaha ili Nedžaha ili Efleha, bit ćeš prisiljen reći da ga nema (tj. nema olakšanja, dobitka niti uspjeha). “1203
Proučit će se ezan na djetetovo uho, kao što je učinio Poslanik, sallailahu alejhi ve sellem, kada se rodio Hasan, a prenosi se u hadisu: “Ezan će se proučiti u desno, a ikamet u lijevo uho. “1204
Zabranjena je ferea i atira, shodno hadisu: “Nema ferea niti atire. “1205 Ferea je klanje prvog mladunčeta deve, a atira je čin kojim se čeka mjesec redžeb pa se u njome zakolje životinja u čast rođenja djeteta i iz poštovanja prema tom mjesecu.
Nijedno klanje životinje ne vrši se u posebnim mjesecima, osim klanje kurbana, shodno hadisu: “Koljite životinje u ime Allaha u bilo kojem mjesecu, činite dobro i nahranite druge. “1206
1197 Sahih: Ahmed (19579), Ebu Davud (2838), Tirmizi (1522), Nesai (4220). Pogledati: Miškat (4153).
1198 Sahih: Ebu Davud (2834), Nesai (4215-4218), Ibn Madže (3162).
1199 Sahih: Ahmed (19626, 27709), Ebu Davud (2838), Tirmizi (1522), Nesai (4220). Pogledati: Miškat (4153).
1200 Daif: Ahmed (26642, 26655), Tirmizi (1519). Pogledati: Miškat (4154).
1201 Sahih: Ahmed (18553), Ebu Davud (4950) Pogledati: Miškat (4782) Ovaj hadis šejh Albani, rahmetullahi alejhi, prvo je ocijenio slabim, da bi se kasnije korigirao i hadis ocijenio vjerodostojnim.
1202 Sahih: Buharija (6205, 6206), Muslim (2143), Ahmed (7285), Ebu Davud (4961), Tirmizi (2837).
1203 Sahih: Muslim (2137), Ahm�d (19574, 19601), Ebu Davud (4957), Tirmizi (2836) i drugi.
1204 Daif: Bejheki u Šu'abu (8619, 8620)
1205 Sahih: Buharija (5473, 5474), Muslim (1976), Ahmed (7693, 9983), Ebu Davud (2831) i drugi.
1206 Sahih: Ahmed (20199, 20202), Ebu Davud (2830), Nesai (4228, 4232).
Vidi manje———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Koji su propisi klanja kurbana?
Kurban je propisan sljedećim ajetom: "Gospodaru svome žrtvu prinesi!"1180 Za kurban se kolje deva, shodno ajetu: "A deve smo vam učinili jednim od Allahovih obreda. "1181 I krava, jer ju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaklao kao kurban za svoje žene. I ovca, jer je Poslanik, sallallahu alviše
Kurban je propisan sljedećim ajetom:
“Gospodaru svome žrtvu prinesi!”1180
Za kurban se kolje deva, shodno ajetu:
“A deve smo vam učinili jednim od Allahovih obreda. “1181
I krava, jer ju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaklao kao kurban za svoje žene.
I ovca, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za kurban zaklao dva crna ovna.
Klanje kurbana je jedno od djela koja se primaju kod Allaha i čiji počinitelj ima nagradu, shodno hadisu: “Čovjek na dan Bajrama ne može Allahu ništa draže uraditi nego što je pustiti krvi (klanje kurbana). “1182
Pohvalno je da svaki musliman zakolje svoj kurban, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaklao svoj kurban svojom rukom, spomenuvši Allahovo ime i izgovorivši tekbir.
Onaj koji kolje kurban neće skraćivati nokte i neće uklanjati dlake sa svog tijela u prvih deset dana zul-hidždžeta, shodno hadisu: “Kada vidite mlađak mjeseca zul-hidždžeta, a neko od vas želi da zakolje kurban, neka ne skraćuje svoje nokte i neka ne dira ništa od svojih dlaka na tijelu. “1183
Kurban je propisan da bi ukazao na veličinu Bajrama, shodno hadisu: “To su dani jela, pića i spominjanja Allaha. “1184
U svrhu prinošenja kurbana nije dozvoljeno zaklati druge životinje osim deve, krave, koze i ovce, shodno ajetu:
“Svim vjernicima propisali smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje. “1185
Najmanja starosna dob, ukoliko se radi o ovci, mora da iznosi šest mjeseci i više, shodno hadisu: “Prelijep li je džeze'a kurban. “1186 Džezea je janje od šest ili sedam mjeseci. Na to upućuje i hadis u kojem se navodi da je Ukbe upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o ovci čija je starosna dob bila šest mjeseci, pa mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio: “Prinesi je kao žrtvu, kurban. “1187
Kada su u pitanju deva, krava i koza, kao kurban se može prinijeti samo musinna – životinja tačno određenog broja godina, shodno hadisu: “Nemojte klati kao kurban ništa manje od musinne -životinje određenog broja godina … 1188
Pod musinnom se podrazumijeva deva koja ima pet godina i ušla je u šestu, krava koja ima dvije godine i koza koja ima jednu godinu i ušla je u drugu.
Za kurban se može zaklati i kastrirana životinja, jer je i Poslanik zaklao uškopljeni kurban.
Za kurban se ne uzima životinja koja ima mahane, shodno hadisu: “Četvero nije dozvoljeno uzimati za kurban: ćoravu čija je ćoravost uočljiva, bolesnu čija je bolest vidljiva, hromu čija je hromost očita, i mršavu” – a u predanju stoji i: “slabu koja ne može ustati i kretati se”1189
Kurban se kolje nakon obavljenog bajram-namaza, shodno hadisu: “Prvo što ćemo uraditi u ovome danu jeste obavljanje bajram-namaza, zatim ćemo se vratiti i zaklati kurbane, pa ko postupi ovako, postupio je prema našoj praksi”, 1190 kao i zbog ajeta:
“Namaz obavi i svome Gospodaru žrtvu prinesi“1191, tj. klanje kurbana spomenuto je nakon bajram-namaza.
Onaj ko bi zaklao prije klanjanja bajram-namaza postupio bi pogrešno, shodno hadisu: “Onaj ko zakolje kurban prije bajram-namaza, to je meso koje je dao svojoj porodici, a od kurbana nema ništa. “1192
Ako se za kurban kolje ovca, to je dovoljno za njenog vlasnika i članove njegove porodice. Na to ukazuju riječi Ebu Ejjuba: “U vrijeme Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, čovjek bi u kurban klao ovcu za sebe i svoju porodicu.”1193
Ako se kolju krava i deva, tada je dozvoljeno da u kurbanu učestvuje sedam osoba. Na to ukazuju Džabirove riječi: “U godini Hudejbiije zaklali smo, zajedno sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, devu za sedam i kravu za sedam osoba.”1194
Pohvalno jedan dio kurbanskog mesa ostaviti sebi, jedan dio pokloniti, a jedan dio dati u sadaku, zbog hadisa: “Jedite, i druge nahranite i uskladištite. “1195
Sunneta je da se prilikom klanja spomene Allahovo ime i izgovori tekbir, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izgovarao bismillu i tekbir.
Ko ne bude u mogućnosti zaklati kurban, obaveza spada sa njega, shodno hadisu: “Gospodaru moj, ovo je od mene i od onoga ko nije zaklao kurban. “1196
1180 Prijevod značenja El-Kevser, 2.
1181 Prijevod značenja El-Hadždž, 36.
1182 Daif: Tirmizi (1493), Ibn Madže (3126). Pogledati: Miškat (1470)
1183 Sahih: Muslim (1977).
1184 Sahih: Muslim (1141), Ahmed (20198, 20204), Ebu Davud (2813)i drugi.
1185 Prijevod značenja EI-Hadždž, 34.
1186 Daif: Ahmed (9446), Tirmizi (1499). Pogledati: Miškat (1468) i lrvaul-galil (1143).
1187 Sahih: Muslim (1965), Ahmed (16929), Tirmizi (1500).
1188 Sahih: Muslim (1963), Ahmed (13938, 14093), Ebu Davud (2797), Nesai (4378).
1189 Sahih: Ahmed (18039, 18200), Ebu Davud (2802), Tirmizi (1497), Nesai (4371), Darimi (1949). Pogledati: lrvaul-galil (1148) i Miškat (1465).
1190 Sahih: Buharija (951. 965, 968), Muslim (1961), Ahmed (18012, 18212).
1191 Prijevod značenja El-Kevser, 2.
1192 Pogledati prethodni hadis.
1193 Sahih: Tirmizi (1505), Ibn Madže (3147)
1194 Sahih: Muslim (1318), Ahmed (13713), Tirmizi (1502), Ibn Madže (3132).
1195 Sahih: Buharija (5569}, Muslim (1973), Ahmed (11149, 20199).
1196 Sahih: Ahmed (14423, 14477, 14479), Ebu Davud (2810), Tirmizi (1521). Pogledati: Miškat (1461). U hadisu se navodi: “Bismillah! Allahu moj, primi ovo od Muhammeda, od Muhammedove porodice i od Muhammedovog ummeta.”
Vidi manje———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Koji su propisi lova?
Lov je dozvoljen, shodno ajetu: "A kada skinete ihrame, dozvoljava vam se lov.''1161 Muhrimu je zabranjen lov. Na to upućuje hadis: "On ne lovi svoj plijen." 1162 Dozvoljeno je loviti morske životinje: "Dozvoljava vam se lov na moru.''1163 Muhrimu je zabranjen lov na kopnu, shodno ajetu: "Onaj kojiviše
Lov je dozvoljen, shodno ajetu:
“A kada skinete ihrame, dozvoljava vam se lov.”1161
Muhrimu je zabranjen lov. Na to upućuje hadis: “On ne lovi svoj plijen.” 1162
Dozvoljeno je loviti morske životinje:
“Dozvoljava vam se lov na moru.”1163
Muhrimu je zabranjen lov na kopnu, shodno ajetu:
“Onaj koji dok je u ihramima ulovi plijen namjerno kazna je da prinese žrtvu jednaku ulovljenom plijenu.“1164
Životinju je dozvoljeno ubiti samo u svrhu ishrane, shodno hadisu: “Ko ubije vrapca iz razonode, doći će (vrabac) pred Allaha na Sudnjem danu govoreći: ‘Gospodaru moj, doista me je taj i taj ubio iz razonode, a ne iz koristi. “‘1165
Zabranjeno je uzimati životinju za metu: “Ne uzimajte za metu ništa što ima dušu. “1166
Ulov kršćana i židova tretira se isto kao i njihovo klanje dotičnih životinja, shodno ajetu: “Ono što sljedbenici Knjige zakolju vama je dozvoljeno jesti. “1167
Dozvoljeno je loviti vatrenim oružjem, sabljom, strijelom i kopljem, shodno ajetu:
“O vjernici, Allah će vas dovoditi u iskušenje sa divljači koja će biti nadomak ruku vaših i kopalja vaših. “1168
Dozvoljen je lov sa dresiranim psom, shodno ajetu:
“Dozvoljavaju vam se lijepa jela i ono što vam ulove životinje koje ste lovu podučili. “1169
Dozvoljen je lov sa nedresiranim psom ukoliko čovjek taj ulov zakolje prije negoli ugine, shodno hadisu: “Dozvoljeno ti je jesti ono što uloviš sa nedresiranim psom i uspiješ zaklati prije negoli životinja ugine. “1170
Obavezno je da oružje s kojim se lovi probije kožu plijena, zbog hadisa: “Dozvoljeno vam je ono što zakoljete i pri tome spomenete Allahovo ime i ono što probodete. “1171
Zabranjeno je ono što se ubije tupim predmetom, kao što je štap, osim ako se plijen ulovi živ, a zatim zakolje, shodno tekstu hadisa: “Ukoliko sabljom okrenutom pljoštimice ubije plijen, nemojte jesti taj ulov. “1172
Zabranjeno je gađati životinju kamenjem i sličnim, shodno hadisu: “Bacanjem kamenica ne može se uloviti životinja niti ubiti neprijatelj, time se lomi zub i izbija oko. “1113
Obavezno je spomenuti Allahovo ime prilikom gađanja plijena, shodno hadisu: “Dozvoljeno ti je jesti ono što si ulovio svojim lukom i pri tome spomenuo Allahovo ime. “1174
Ukoliko pas pojede nešto od plijena, taj plijen je zabranjeno jesti, jer se u hadisu navodi: “Ukoliko je pas jeo, ti nemoj jesti, jer se bojim da je taj plijen ulovio za sebe. “1175
Ukoliko je sa lovčevim psom lovio drugi pas, ulov se neće jesti, zbog hadisa: “Ti si spomenuo Allahovo ime kado si poslao svog psa, ali ne i drugog.” 1176
Ukoliko lovac pogodi plijen, ali mu on umakne, a zatim ga pronađe mrtvog, može ga jesti, shodno hadisu: “Kada odapinješ svoju strijelu, spomeni Allahovo ime, pa ukoliko ga nađeš ubijenog, jedi ga, osim ako ga pronađeš da je upao u vodu, u tom slučaju ne jedi ga, jer ne znaš da li ga je usmrtila voda ili tvoja strijela. “1177
Ukoliko se na plijenu pronađu tragove zvijeri, taj ulov nije dozvoljeno jesti, shodno tekstu hadisa: “Ukoliko znaš da ga je usmrtila tvoja strijela, a ne ujed zvijeri, jedi svoj plijen. “1178
Ukoliko lovac pronađe ulov koji smrdi, neće ga jesti, shodno hadisu: “Ukoliko strijelom pogodiš svoj plijen, a zatim ti umakne tri dana, pa ga nakon tog perioda pronođeš, jedi ga ukoliko ne smrdi. “1179
1161 Prijevod značenja EI-Maide, 2.
1162 Sahih: Muslim (1362).
1163 Prijevod značenja EI-Maide, 96.
1164 PrUevod značenja EI-Maide, 95.
1165 Daif: Ahmed (18976), Nesai (4446). Pogledati: Gajetul-meram od šejha Albanija (4246).
1166 Sahih: Muslim (1957), Ahmed (2581, 2700, 3145), Nesai (4443, 4444).
1167 Prijevod značenja EI-Maide, 5.
1168 Prijevod značenja EI-Maide, 94.
1169 Prijevod značenja EI-Maide, 4.
1170 Sahih: Buharija (5478, 5488, 5496}, Muslim (1930), Ahmed (17298) i drugi.
1171 Autor je rekao: “Ovaj hadis nisam pronašao”. (Op. prev.: Ovaj hadis spomenuo je i Siddik Hasan Han u svome komentaru Er-Revdatu en-nedijje, str. 3/43, i pripisao ga Ahmedovom citatu poznatog hadisa Adija, radijallahu anhu. Valorizator spomenutog djela kaže: “Ovaj citat nisam pronašao u Musnedu, već ga je spomenuo Sujuti u Ed-Durerul-mensur na sličan način u predanju Ibn Ebi Hatima.”)
1172 Sahih: Buharija (2054, 5476, 5486), Muslim (1929), Ahmed (17802, 18881) i drugi.
1173 Sahih: Buharija (5479, 6220), Muslim (1954), Ahmed (20028, 20050}, Ebu Davud (5270).
1174 Sahih: Buharija (5478, 5488, 5496), Ahmed (17298).
1175 Sahih: Buharija (175, 5476), Muslim (1929), Ahmed (17806), Ebu Davud (2848).
1176 Sahih: Buharija (175, 2054, 5476), Muslim (1929), Ahmed (17791,18901) i drugi.
1177 Sahih: Buharija (5485), Muslim (1929), Ahmed (18988), Tirmizi (1469) i drugi.
1178 Sahih: Tirmizi (1468), Nesai (4300). Pogledati: Miškat (4084).
1179 Sahih: Muslim (1931), Ahmed (17290), Ebu Davud (2861).
———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Vidi manje