Pohvalno je stalno biti pod abdestom. Allahov Poslanik, ﷺ, rekao je: “Znajte da je najbolje djelo koje učinite namaz, a abdest čuva samo pravi vjernik.” (Ahmed i Hakim, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Hadis nam ukazuje da je lijepo uvijek biti pod abdestom, a posebno kada se pođe na spavanje, o čemu, opet, postoji nekoliko autentičnih hadisa. Naime, Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, ﷺ, rekao: “Čistite svoja tijela, Allah vas očistio od grijeha! U odjeću svakog čovjeka koji zanoći pod abdestom uđe melek, i kada god se okrene s jedne na drugu stranu, melek zamoli: ’Moj Allahu, oprosti Svom robu jer je zaspao pod abdestom.’” (Taberani, u djelu El-Evsat. Ibn Munzir, Ibn Hadžer i šejh Albani hadis su okarakterizirali dobrim. Vidjeti: Fethul-Bari, 11/109, Sahihul-džamia, 2/730, i Sahihut-tergib, 1/386.)
U drugoj verziji koju prenose Ebu Hurejre i Ibn Omer umjesto riječi: “…kada god se okrene” stoje riječi: “…kada god se probudi…” (Ibn Mubarek, u djelu Ez-Zuhd, 2/761/983, i Ibn Hibban, 3/328. Imam Hejsemi, Ibn Hadžer i Albani i ovu verziju smatraju dobrom. Vidjeti: Medžmeuz-zevaid, 1/226,  Fethul-Bari, 11/109, i Es-Silsiletus-sahiha, 6/89-90.)
Iz navedenih hadisa možemo zaključiti: prvo, u odjeći onoga ko zaspi pod abdestom boravi melek, što je samo po sebi velika odlika; i, drugo, isti taj melek traži oprost kada god se čovjek okrene ili probudi, a dovu koju uputi melek Svemogući Allah uslišava. Subhanallah, velike li nagrade za jednostavno djelo! Muaz b. Džebel prenosi da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “Ko zanoći sa zikrom i pod abdestom, potom se probudi i zamoli Allaha za neko ovosvjetsko ili ahiretsko dobro, Allah će mu to dati.” (Ebu Davud, 13/262, i Taberani, 20/118, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti Sahihul-džamia, 2/1003.) Po konsenzusu islamskih učenjaka, dopušteno je spavati džunup, tvrdi imam Nevevi.(Vidjeti: El-Minhadž, 3/177.)
Međutim, džunupu je pohvalno uzeti abdest prije spavanja. Aiša, radijallahu anha, pripovijedala je: “Kada bi htio jesti ili spavati džunup, Resulullah, ﷺ, uzeo bi abdest koji uzima za namaz.” (Muslim i Ibn Huzejme.)
Omer b. Hattab upitao je Poslanika, ﷺ, može li čovjek spavati džunup, pa mu je odgovorio: “Može, ali neka prije spavanja uzme abdest!” (Buharija i Muslim.)
U hadisu je imperativ i iz njega se može razumjeti da je to obavezno, ali u jednoj Muslimovoj verziji stoji: “…neka se abdesti, ako hoće’’, što nam ukazuje da je to pohvalno, a ne obavezno, a to je stav većine islamskih učenjaka. (Vidjeti: Fethul-Bari, 1/469.)
Omer, radijallahu anhu, jednom je prilikom obavijestio Poslanika, ﷺ, da ponekad zaspi džunup, pa mu je Resulullah, ﷺ, sugerirao: “Uzmi abdest, operi spolni organ i spavaj.” (Buharija i Muslim.)
Doduše, u jednom drugom hadisu Allahov Poslanik, ﷺ, kazao je da se meleki ne približavaju džunupu.(Ebu Davud, 11/157, s dobrim lancem prenosilaca.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Abdeske dove nije dopušteno učiti ni u kupatilu ni izvan njega. Te su dove novotarija. Za njih nema čak ni lažnih hadisa. Učiti posebnu dovu za svaki dio tijela nije ništa drugo nego zabranjeno pretjerivanje u vjeri i njeno otežavanje, a Allah, dželle šanuhu, vjeru je učinio lahkom.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Po islamskom učenju, ukrašavanje džamija je pogrdno. To je još veće zlo činiti sada kada mnogi muslimani nemaju osnovne uvjete za život: hranu, vodu, odjeću, krov nad glavom… U određenim slučajevima preče je pomoći muslimanu u nevolji nego sagraditi ili renovirati džamiju. Ako je tako kada je riječ o gradnju ili renoviranju, kako je onda s beskorisnim, bolje rečeno, štetnim ukrašavanjem džamija u koje se investiraju velike sume novca da bi se omeli klanjači i umanjila njihova skrušenost u namazu. Kada je riječ o džamijama, načelno pravilo važi da džamije podsjećaju na ahiret, jer su one Allahove kuće, a ne da njihova ljepota podsjeća na ovosvjetske prolazne ljepote.
Ukrašavanje džamija jedan je od predznaka Sudnjega dana. Enes b. Malik prenosi da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “Sudnji dan će nastupiti samo onda kada se ljudi budu hvalisali građenjem džamija.” (Ebu Davud i Ibn Madže, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-džamia, 2/1237.)
Hvalisanje džamijama ima nekoliko značenja, između ostalih: hvalisanje njihovom ljepotom.(Vidjeti: Avnul-Mabud, 2/84.) Omer, radijallahu anhu, govorio je: “Pokrijte džamije toliko da ljudi ne kisnu, nemojte ih bojiti crvenom ni žutom bojom pa da ljude odvraćate od namaza.”(Buharija.)
U drugom predanju stoji da je Omer, radijallahu anhu, prenio da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “Kada neki narod bude činio loša djela, počet će ukrašavati džamije.” (Ibn Madže, sa slabim lancem prenosilaca.) Ibn Abbas govorio je: “Vi ćete, sigurno, ukrašavati svoje džamije kao što to čine židovi i kršćani.” (Buharija.) Ebu Derda upozoravao je: “Kada budete ukrašavali Mushafe i džamije, bit ćete upropašteni.” (Ibn Mubarek, u djelu Ez-Zuhd, 2/612, i Ibn Hazm, 4/284, s dobrim lancem prenosilaca.) Isto se prenosi od Ebu Hurejre, Ka‘ba b. Ubejja i Ebu Zerra, radijallahu anhum. (Vidjeti: Es-Sunen, str. 140/414, od Ebu Amra Danija, i Et-Telhisul-habir, 2/762.)
Kada je Omer b. Abdulaziz vidio veliku džamiju u Damasku koju je ukrasio Velid b. Abdulmelik (on je prvi uveo ovu praksu), odlučio je ukloniti sve ukrase, pa su ga jedva odvratili od te namjere. U drugim izvorima navodi se da je, ipak, skinuo ukrase, prodao ih i vratio imetak u državni budžet. (Vidjeti: Fethul-Bari, 3/285, od Ibn Redžeba, i Sahihu ešratiš-sa‘ati, str. 111-112.)
Šejh Ali Mahfuz veli: “Ukrašavanje džamija, a posebno mihraba, je novotarija, jer to ometa klanjače.” (Vidjeti: El-Ibda, str. 183.)
Neki učenjaci smatraju da onaj ko ukrasi džamiju iz vakufskog budžeta tu štetu mora nadoknaditi iz vlastitog imetka, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Učenje Kur’ana mrtvoj osobi nije utemeljeno u šerijatskim izvorima i praksi najboljih pokoljenja. Što se tiče učenja na kaburu, ono se smatra inovacijom u vjeri. Ovaj postupak ima posebnu pogrdu kada se radi o iznajmljivanju učača. Učenje Kur’ana je ibadet, a za ibadet se ne može i ne smije uzimati naknada.
Poznati hanefijski učenjak Ibn Abidin kaže: “Iznajmljivanje učača Kur’ana je laž i ništavnost (ar. batil), to nije činio niko od pravednih vladara.“ (Vidjeti: Hašijetu Ibni-Abidin, 10/420.)A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Po ukopu završava se sve što je vezano za mejita. Spremanje ručka, učenje hatmi, mevluda, tevhida, četeresnica, godišnjica itd., nema utemeljenja u šerijatu. Štaviše, to je zabranjeno. Lijepo je moliti za umrlog muslimana i tražiti oprost za njega. Pohvalo je udijeliti milostinju na njegovo ime. I hadždž se može za njega obaviti, ako to nije mogao lično učiniti. Također se za njega može napostiti obavezni post.
Bratu predlažemo čitanje knjige Pravni propisi dženaze-namaza (distributer Kevser – Linc).U knjizi će naći detaljna objašnjenja za sve što se veže za umirućeg i umrlog; u knjizi je ukazano na brojne novotarije vezane za dženazu, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović