Musliman treba pozdraviti brata muslimana riječima: Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuh. Nazivanja selama pokazujući rukom nije legitimno. Džabir prenosi da je Poslanik, sallallahu alehi ve sellem, rekao: “Pozdravljanje jednim prstom običaj je židova.” (Ebu Ja’la, 2/227/1870, i Taberani, u djelu El-Evsat, 5/19/4437, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Medžmeuz-zevaid, 8/38, Es-Silsiletus-sahiha, 4/388, i Sahihut-tergib, 3/33.) U Nesaijevom predanju stoji da židovi pozdravljaju glavom, dlanom i prstom. (Ibn Hadžer ovo predanje smatra dobrim. Vidjeti: Fethul-Bari, 11/14.) Imam Bejheki smatra da se ova zabrana odnosi na pokazivanje rukom bez izgovora selama riječima. (Vidjeti: Šuabul-iman, 6/464.) Rukom na selam odgovara nijem, klanjač ili onaj ko iz drugog razloga nije u stanju odgovoriti riječima, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Izrazita većina islamskih učenjaka smatra da je odgovaranje na selam obaveza. (Vidjeti: Sahihu Ibni Huzejma, 1/104, Et-Temhid, 19/38, Ahkamul-Kur’an, 3/186, od Džessasa.) Ebu Hurejre prenosi da je Vjerovjesnik, ﷺ, jednom prilikom rekao: “Obaveza muslimana prema muslimanu jeste pet stvari: odgovoriti na selam…” (Buharija i Muslim.)
Ova je obaveza kolektivnog karaktera, što znači da iz skupine ljudi mora odgovoriti samo jedan, a ne svaki pojedinac. Alija prenosi da je Poslanik, sallallahu alehi ve sellem, rekao: “Dovoljno je da nazove selam jedan čovjek iz skupine koja prolazi, a da odgovori jedan čovjek od onih koji sjede.” (Ebu Davud i Bejheki, 9/83/17964, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-džamia, 2/1330, Es-Silsiletus-sahiha, 3/401, i Irvaul-galil, 3/242/778.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Prema šafijskom i malikijskom mezhebu, sevapi od učenja Kur’ana ne dopiru do umrle osobe i ona nema koristi od tog dobrog djela koje se čini pred njenu dušu. Oni svoj stav dokazuju činjenicom da prvi muslimani, ashabi, nisu učili Kur’an te sevape poklanjali umrlim osobama. No, ipak, većina učenjaka prvih i potonjih generacija smatra da sevapi od učenja Kur’ana dopiru do umrle osobe i koriste joj. Ovaj stav, između ostalih, zastupaju imami Ebu Hanifa, Ahmed, šejhul-islam Ibn Tejmijja, en-Nevevi, potonji autoriteti šafijske i malikijske pravne škole te es-San‘ani. Ovi su učenjaci posegnuli za kijasom, analognim prosuđivanjem, pa su kazali da ako se za umrlu osobu može obaviti hadž, učiti dova, udijeliti milostinja i tome slično, može se Kur’an učiti i sevape pokloniti umrlom.

Ma koje od navedena dva mišljenja čovjek preferirao, treba znati da nijedan islamski učenjak nije dozvolio da se učenje Kur’ana naplaćuje. Zašto? Zato što je učenje Kur’ana ibadet koji će biti primljen samo ako se učini zarad Allahova lica i nagrade na ahiretu. I, ako neko prouči određenu kur’ansku suru te zasluži nagradu ali je naplati na ovom svijetu, poništio je sve sevape koje je mogao pokloniti umrlom, te od toga niko, osim onog koji uči, nema koristi. Zamolimo Svevišnjeg Allaha da u naša srca ulije bogobojaznost i da odustanemo od činjenja onoga što može imati kobne posljedice na ahiretu, onda kad se sve tajne otkriju i kad ne bude nikakvih nejasnoća! A Allah najbolje zna.

Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović

Šejtan je čovjekov otvoreni neprijatelj, kako kaže časni Kur’an, i nastoji ga, na bilo koji način, odvratiti od činjenja dobrih djela. Naime, ako ne uspije čovjeka odvratiti od vjere navodeći ga na podbacivanje i činjenje grijehâ, onda se upinje da mu oteža obavljanje ibadeta, to jest, navodi ga na pretjerivanje u vjeri. Ako se vjernik pak prepusti šejtanskim vesvesama, naći se u spletu nerazmrsivih misli, bezizlazu tuge, očaja i izbezumljenosti. Allahova je blagodat spram ljudi i to što je učinio da dini-islam bude lahka vjera. Evo o tome Božijih riječi: “…Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate…” (El-Bekara, 185); “Allah želi da vam olakša – a čovjek je stvoren kao nejako biće” (En-Nisa, 28); “…i u vjeri vam nije ništa teško propisao…” (El-Hadždž, 78).
Aiša, radijallahu anha, kazuje da je Allahov Poslanik, ﷺ, jednom prilikom rekao: “Poslan sam s monoteističkom lahkom vjerom” (Ovaj je hadis zabilježio imam Ahmed s dobrim lancem prenosilaca). Imam El-Buhari naslovio je poglavlje “Abdest se ne uzima zbog sumnje da ga se izgubilo”, gdje je naveo predanje u kojem se kaže da se Abdullah b. Zejd el-Ensari, radijallahu anhu, požalio Resulullahu, ﷺ, na to da se nekome učini da je u namazu izgubio abdest, pa je Vjerovjesnik, ﷺ, rekao: “Neka čovjek ne prekida namaz sve dok ne čuje glas ili ne osjeti neugodan miris!” Rukovodeći se ovim hadisom, kao i mnogim drugim šerijatskim dokazima, islamski su učenjaci donijeli pravilo koje glasi: “Uvjerenje se ne potiskuje sumnjom.” Dakle, nakon što čovjek uzme abdest, jedanput, smatrat će da je čist za obavljanje namaza, i klanjat će određeni namaz jedanput, a abdest nema onda kad je sasvim siguran u to da je iz njega nešta izašlo. I Allah, džellešanuhu, od Svojih robova ne traži više od toga.
Uvažena sestro, to što se Vama događa nije ništa strašno i to je, uz Allahovu pomoć, lahko eliminirati. Islamski učenjaci kažu da se vesvese liječe na dva načina: prvo, spominjanjem dragog Allaha; i, drugo, nepridavanjem pažnje mislima koje se pojave. U Ebu Hurejrinom, radijallahu anhu, predanju stoji da je Resulullah, ﷺ, rekao: “Šejtan priđe čovjeku i upita ga: ‘Ko je stvorio to i to? Ko je stvorio to i to?’ Naposlijetku šejtan čovjeka upita: ‘A ko je stvorio Allaha?’ Kad se to dogodi, neka čovjek zatraži utočište u Allaha i neka prestane razmišljati o tome!” (El-Buhari i Muslim).
Čak ni ashabi, radijallahu anhum, nisu bili pošteđeni sumnji i nejasnoća, pa su se neki požalili Vjerovjesniku, ﷺ, da pate od sumnji i nejasnoća. Imam Muslim zabilježio je da je Ebu Hurejra, radijallahu anhu, ispričao: “Neki su ashabi došli Poslaniku, ﷺ, žaleći se: ‘Osjetimo nešta o čemu se ne bismo nipošto izjasnili!’ Vjerovjesnik, ﷺ, upita ih: ‘Jeste li to već osjetili?’ ‘Jesmo’, odgovoriše oni, a Resulullah, ﷺ, zaključi: ‘To je pokazatelj snažnog vjerovanja.’” Ovaj hadis znači: borba protiv ružnih misli, preziranje i uveličavanje te iste vesvese znak je da ste iskreni vjernici. Na pitanje u vezi s vesvesom Allahov je Poslanik, ﷺ, odgovorio: “To je pokazatelj čistote vjerovanja” (Muslim).
Tu je i Ibn Abbasovo, radijallahu anhu, predanje: “Neki je čovjek došao Vjerovjesniku, ﷺ, i požalio se: ‘Božiji Poslaniče, neki od nas izloženi su takvim mislima da bi im bilo draže izgorjeti nego se izjasniti s tim u vezi!’ Na to Vjerovjesnik, ﷺ, reče: ‘Allahu ekber! Allahu ekber! Allahu ekber! Hvala Allahu, Koji je šejtanovu spletku sveo na vesvesu!’” (Ebu Davud)
Vaša briga i tuga koja Vas obuzima zbog namaza očit je pokazatelj Vaše iskrenosti i nepobitan dokaz da niste licemjer. Molimo Allaha, džellešanuhu, da Vam olakša i odstrani od Vas vesvese pa da, inšallah, uživate u obavljanju namaza. A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović

Hvala pripada Allahu.
Pušenje je haram i nema nikakve sumnje oko toga da je zabranjeno. Pogledajte odgovore na pitanja pod brojem 10922 i 7432.
Što se tiče razloga zbog čega kvari post, to je jer dim sadrži čestice koje dolaze do stomaka.
Šejh Ibn ‘Usejmin, rahimehullahu te'ala, je upitan o tome da postač pomiriše miris, pa je rekao:
„Dozvoljeno je koristiti miris tokom ramazana i mirisati ga, osim tamjana, jer tamjan sadrži čestice koje dolaze do stomaka, i to je dim.“
Fetava Islamijje, 2/128.
Dim od cigareta je kao i kod tamjana, tj. oba sadrže čestice, ali su različiti po pitanju osnovnog propisa: tamjan je lijep i halal, a pušenje je loše i haram.
A Allah zna najbolje.
Odgovor: Šejh Muhammed ibn Salih el-Munedždžid
Izvor: http://islamqa.info/en/37765
Preveo Redžo Muratović – http://islam-pitanja-i-odgovori.blogspot.com