Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li je dopušteno pljucanje u pravcu kible?
Kibla ima posebnu vrijednost i svetost u islamu. Allahov Poslanik, ﷺ, zabranio je pljucanje u pravcu kible. Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi sljedeće Poslanikove, ﷺ, riječi: “Ko pljune u pravcu kible, doći će na Sudnji dan s upljuvanim licem.” (Bezzar, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Saviše
Kibla ima posebnu vrijednost i svetost u islamu. Allahov Poslanik, ﷺ, zabranio je pljucanje u pravcu kible. Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi sljedeće Poslanikove, ﷺ, riječi: “Ko pljune u pravcu kible, doći će na Sudnji dan s upljuvanim licem.” (Bezzar, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-džamia, 1/562.) Huzejfe b. Jeman prenosi da je Vjerovjesnik, ﷺ, jednom prilikom rekao: “Ko pljune u pravcu kible, doći će na Sudnji dan a pljuvotina će biti između njegovih očiju.” (Ebu Davud, Ibn Huzejme i Ibn Hibban, 4/518, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihu mevaridiz-zam’an, 1/203.)
Vidi manjeSaib b. Hallad pripovijedao je: “Neki je ashab predvodio ljude u namazu i pljunuo u pravcu kible, a Poslanik, ﷺ, to je posmatrao. Kada je ovaj završio namaz, Resulullah, ﷺ, reče: ’Neka vas ubuduće ne predvodi u namazu.’ Kada ih je kasnije htio predvoditi u namazu, nisu mu dopustili, pozvavši se na Vjerovjesnikove, ﷺ, riječi. Upitao je Poslanika, ﷺ, s tim u vezi, a on mu je odgovorio: ‘Da, rekao sam to.’ Mislim”, dodao je Saib b. Hallad, “da je još rekao: ‘Uznemirio si Allaha i Njegovog Poslanika.’” (Ibn Hibban, Ebu Davud i Taberani, 12/31, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 7/1124-1125.) Naravno, onaj ko pljune u pravcu kible grješan je, ako poznaje propis i namjerno to učini, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Da li je grijeh postavljati bespotrebna pitanja?
Treba postavljati ona pitanja koja su usko vezana za stvarnost muslimana, daleko od apsurda i kojekakvih pretpostavki. Mnogi islamski učenjaci zabranjivali su postavljanje pitanja o stvarima koje se nisu desile. (Vidjeti: El-Itisam, 1/178, i Fethul-Bari, 13/263.) Muaz b. Džebel govorio je: “Ne požurviše
Treba postavljati ona pitanja koja su usko vezana za stvarnost muslimana, daleko od apsurda i kojekakvih pretpostavki. Mnogi islamski učenjaci zabranjivali su postavljanje pitanja o stvarima koje se nisu desile. (Vidjeti: El-Itisam, 1/178, i Fethul-Bari, 13/263.)
Vidi manjeMuaz b. Džebel govorio je: “Ne požurujte nesreće prije nego se dogode; ako budete tako činili, razjedinit ćete se.” (Bejheki, u djelu El-Medhal, 1/265, i Hatib, u djelu El-Fekihu vel-mutefekkih, 2/23. Ibn Hadžer tvrdi da je predanje dobro. Vidjeti: El-Metalibul-alija, 7/627.)
Kada bi neko upitao Zejda b. Sabita u vezi s nekom stvari, on bi priupitao: “Da li se to desilo?” Ako kažu da nije, rekao bi: “Pustite neka se desi.” (Ibn Betta, u djelu El-Ibana, 1/119, Hatib, u djelu El-Fekihu vel-mutefekkih, 2/13, i Ibn Abdulberr, u djelu El-Džamia, 2/1068, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Kada je Ubejj b. Ka‘b pitan za neku stvar koja se nije dogodila, rekao je: “Sačekaj da se desi, tada ćemo zajedno tražiti odgovor i izjasniti se o pitanju.” (Ibn Sa‘d, 3/500, Hatib, u djelu El-Fekihu vel-mutefekkih, 2/14, Sijeru ealamin-nubela, 1/398-399.)
Iz toga se izuzimaju pitanja koja se nisu desila, ali postoji relativna mogućnost da se dese, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Šta treba uraditi s Mushafom koji dotraje?
Mushaf koji nije za upotrebu, iz ma kojeg razloga, treba spaliti ili pokopati u zemlju. Kada je ljude objedinio na jednoj verziji Mushafa, Osman, radijallahu anhu, naredio je da se drugi Mushafi koji su bili kod ashaba spale. (Buharija, 1101/4987, i Ibn Ebu Davud, u djelu El-Mesahif, str. 88/67.) Uviše
Mushaf koji nije za upotrebu, iz ma kojeg razloga, treba spaliti ili pokopati u zemlju. Kada je ljude objedinio na jednoj verziji Mushafa, Osman, radijallahu anhu, naredio je da se drugi Mushafi koji su bili kod ashaba spale. (Buharija, 1101/4987, i Ibn Ebu Davud, u djelu El-Mesahif, str. 88/67.) U nekim predanjima stoji: “Ovaj Osmanov postupak nije osudio nijedan ashab.” (Vidjeti: Fethul-Bari, 9/21.) Imam Bejheki zapisao je: “Ko ne želi koristiti određeni primjerak Mushafa, može ga spaliti; tako je Osman postupio, i nijedan ashab nije osudio taj njegov postupak.” (Vidjeti: Šuabul-iman, 2/227.)
Vidi manjePoznati tabiin Tavus nije smatrao problematičnim spaljivanje dotrajalog Mushafa. (Ibn Ebu Davud, str. 466/816, s dobrim lancem prenosilaca.) Na pitanje u vezi s Mushafom čiji su listovi dotrajali ili pocijepani, šejhul-islam Ibn Temijje odgovorio je: “Stari Mushaf koji se ne može koristiti zbog dotrajalih ili pocijepanih listova treba pokopati u zemlju na odgovarajućem mjestu, kao što se vjernik nakon smrti ukopava na odgovarajuće mjesto.” (Vidjeti: Medžmu’ul-fetava, 21/323.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Mogu li se korice Mushafa ukrasiti zlatnim nitima?
Uzvišeni Allah objavio je časni Kur’an da njime ukrasimo svoja srca i duše, da se vladamo po kur’anskim načelima. Ukrašavanje Mushafa zlatnim nitima bespotrebno je rasipanje imetka, a za to će ljudi biti pozvani na odgovornost na Kijametskom danu. Šekik prenosi da je Abdullah b. Mes’ud vidio Mushafviše
Uzvišeni Allah objavio je časni Kur’an da njime ukrasimo svoja srca i duše, da se vladamo po kur’anskim načelima. Ukrašavanje Mushafa zlatnim nitima bespotrebno je rasipanje imetka, a za to će ljudi biti pozvani na odgovornost na Kijametskom danu. Šekik prenosi da je Abdullah b. Mes’ud vidio Mushaf ukrašen zlatom pa je rekao: “Najljepše čime možete ukrasiti Mushaf jeste iskreno učenje.” (Abdurrezzak, 4/323/7947, Ibn Ebu Šejbe, 6/149/30226, Taberani, 9/170-171/8846, i Bejheki, u djelu Šuabul-iman, 2/409/2224, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Vidi manjeEbud-Derda govorio je: “Kada budete ukrašavali Mushafe i džamije bit ćete upropašteni.” (Ibnul-Mubarek, u djelu Ez-Zuhd, 2/612, i Ibn Hazm, 4/284, s dobrim lancem prenosilaca.) Ibn Mes’udu je neko donio ukrašen Mushaf pa je on rekao: “Najljepši ukras za Kur’an jeste njegovo iskreno učenje.” (Abdurrezzak, 4/323/7947, Ibn Ebu Šejbe, 6/149/30226, Taberani, 9/170/8846, Ibn Ebu Davud, str. 341/477, sa ispravnim lancem prenosilaca.) Ibn Abbas vidio je (srebrom) ukrašen Mushaf pa je rekao: “Time izazivate lopove; Kur’an je ukrašen sam po sebi.” (Ibn Ebu Šejbe, 6/148/30224, i Ibn Ebu Davud, str. 343/485-486, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Ibn Sinan Dimeški jednom je prilikom izjavio: “Kada se ljudi pokvare počet će ukrašavati Mushafe i džamije.” (Ibn Ebu Davud, u djelu El-Mesahif, str. 341/476, sa ispravnim lancem prenosilaca.) Ikrime prenosi da je Ibn Abbas, opet, prezirao ukrašavanje Mushafa. (Ibn Ebu Šejbe, 6/148/30224, sa ispravnim lancem prenosilaca.) Neki učenjaci prvih generacija prezirali su mirisanje Mushafa miskom, pa šta bi onda rekli za njegovo ukrašavanje zlatom, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Smije li nevjernik dirati Mushaf?
Kada se radi o tome da nevjernik uzme umotan Mushaf kako bi ga premjestio ili dodao, nije mi poznato da postoji ispravan argument koji to zabranjuje, mada je, iz poštovanja prema Allahovoj Knjizi, preče da nevjernik ne dodiruje Mushaf. Prenosi se da je Seid b. Džubejr imao slugu vatropoklonika kojiviše
Kada se radi o tome da nevjernik uzme umotan Mushaf kako bi ga premjestio ili dodao, nije mi poznato da postoji ispravan argument koji to zabranjuje, mada je, iz poštovanja prema Allahovoj Knjizi, preče da nevjernik ne dodiruje Mushaf. Prenosi se da je Seid b. Džubejr imao slugu vatropoklonika koji bi mu dodavao umotan Mushaf. (Ibn Ebu Šejbe, 2/142/7423. Vidjeti: Sijeru ealamin-nubela, 4/324.)
Vidi manjeHanefijski učenjaci smatraju da nevjernik ne može uzimati Mushaf. (Vidjeti: El-Mebsut, 13/106.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Ima li veze sa islamom ljubljenje Kur'ana i hljeba?
Svevišnji Allah objavio je Kur’an da se prema njemu radi i da bude jedini ustav prema kojem se sudi. Muslimani su zapostavili pravu ulogu Kur’ana, pa tu prazninu nastoje nadomjestiti na nepropisan način. Ljubljenje Mushafa nije bilo poznato za vrijeme prvih generacija iako je njihov kontakt s Allahoviše
Svevišnji Allah objavio je Kur’an da se prema njemu radi i da bude jedini ustav prema kojem se sudi. Muslimani su zapostavili pravu ulogu Kur’ana, pa tu prazninu nastoje nadomjestiti na nepropisan način. Ljubljenje Mushafa nije bilo poznato za vrijeme prvih generacija iako je njihov kontakt s Allahovom Knjigom kudikamo bio veći nego naš. Imam Ahmed i šejhul-islam Ibn Tejmijje govorili su da im nisu poznata predanja od ispravnih prethodnika o tom pitanju. (Vidjeti: Medžmu’ul-fetava, 23/40.)
Vidi manjeNeko će se pozvati na to da je poznati tabiin Ikrime ljubio Mushaf. Ovo predanje, koliko znam, nije zabilježeno u hadiskim djelima, makar i da jeste, postupci tabiina nisu argument u šerijatu. Ikrime je stavljao Mushaf na lice i govorio: “Knjiga mog Gospodara, Knjiga mog Gospodara!” (Abdullah b. Ahmed, u djelu Es-Sunna, 1/140, i Darimi, 2/326, sa ispravnim lancem prenosilaca.) Neki učenjaci smatrali su ljubljenje Mushafa pokuđenim djelom, a neki drugi to su, opet, dopuštali. (Vidjeti: El-Fevakihud-devani, 1/356, i Fethul-Bari, 3/475.) Kada je riječ o ljubljenju hljeba, to je novotarija. Da je ovaj postupak bio legitiman, prakticirao bi ga Poslanik, ﷺ, i odabrane generacije. Omer b. Hattab poljubio je Crni kamen rekavši: “Znam da si ti kamen, ne koristiš niti štetiš, i da nisam vidio Poslanika, ﷺ, da te ljubi, ne bih te nikad poljubio.” (Buharija i Muslim.)
Ako nije legitimno ljubiti Crni kamen, jedan od džennetskih bisera, kako stoji u vjerodostojnom hadisu, onda nije legitimno ni ljubljenje hljeba. Kada je riječ o ljubljenju hljeba, imam Behuti zapisao je: “Nije legitimno ljubiti hljeb ni bilo koju drugu nekretninu, osim one čije je ljubljenje ozakonio šerijat, kao ljubljenje Crnog kamena.” (Vidjeti: Keššaful-kina, 5/181.) Doduše, preneseno je nekoliko hadisa koji govore o vrijednosti hljeba, ali su slabi. (Vidjeti: Es-Silsiletud-daifa, 6/417-418.) Kada je riječ o tome, najispravnije predanje jesu Poslanikove, ﷺ, riječi: “Lijepo se ophodite prema hljebu.” (Hakim i Bejheki, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-džamia, 1/265.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Kako putnik klanja za imamom koji nije putnik?
Validan je namaz putnika za imamom koji nije putnik, i u tom slučaju putnik ne krati namaz, s tim što je putniku tada obaveza da klanja potpun namaz i da ne predaje selam – završava namaz prije imama, jer je preneseno od Allahovog Poslanika ono što ukazuje na taj propis. (Fetve Stalne komisije: fetvviše
Validan je namaz putnika za imamom koji nije putnik, i u tom slučaju putnik ne krati namaz, s tim što je putniku tada obaveza da klanja potpun namaz i da ne predaje selam – završava namaz prije imama, jer je preneseno od Allahovog Poslanika ono što ukazuje na taj propis.
(Fetve Stalne komisije: fetva broj 3793, 7. tom, str. 423)
Vidi manjeJe li dozvoljen namaz za imamom čija akida nam je nepoznata?
Ako je on musliman svojom vanjštinom, a nije nam poznato njegovo vjerovanje – akida, kao što nam nije ni poznato da ima neispravo vjerovanje, dozvoljeno je klanjati za njim i jesti meso koje je zaklao. (Fetve Stalne komisije: fetva broj 7503, 7. tom, str. 368)
Ako je on musliman svojom vanjštinom, a nije nam poznato njegovo vjerovanje – akida, kao što nam nije ni poznato da ima neispravo vjerovanje, dozvoljeno je klanjati za njim i jesti meso koje je zaklao.
(Fetve Stalne komisije: fetva broj 7503, 7. tom, str. 368)
Vidi manjeKoji rekat se naklanjava kada zakasnim u džemat?
Na početku odgovora treba spomenuti da je mnogo klanjača koji imaju nedoumicu u pogledu pitanja naklanjavanja namaza, do te mjere da se često dešava da čovjek vidi osobu koja je zakasnila na namaz – nekoliko rekata, da predaje selam zajedno sa imamom i ne naklanjava ono što je propustio, a glavni raviše
Na početku odgovora treba spomenuti da je mnogo klanjača koji imaju nedoumicu u pogledu pitanja naklanjavanja namaza, do te mjere da se često dešava da čovjek vidi osobu koja je zakasnila na namaz – nekoliko rekata, da predaje selam zajedno sa imamom i ne naklanjava ono što je propustio, a glavni razlog tome je njegovo neznanje – kako da to učini.
U pogledu vašeg pitanja islamski učenjaci imaju oprečne stavove, jedan broj učenjaka smatrao je da osoba koja zakasni na namaz, treba klanjati ono što klanja imam (npr: ako imam klanja treći rekat, to je i njegov treći rekat), a kada bude naklanjavala, naklanjavat će ono što je propustila – prvi dio namaza.
Drugi su, pak, smatrali da čovjek koji zakasni i priključi se džematu, za njega je to početak namaza, pa kada bude naklanjavao, on će naklanjati – upotpuniti onoliko rekata na koliko je zakasnio. Po mišljenju ovih učenjaka, čovjek koji je zakasnio, kada stupi u namaz, počinje svoj namaz ispočetka, pa kada imam preda selam, on će ustati i naklanjati ono što je propustio, ali je to zadnji dio njegovog namaza.
Ja lično smatram da je drugo mišljenje prioritetnije, iako je i prvo mišljenje jako i ne treba negirati onima koji ga odaberu, zbog toga što svako od ova dva mišljenja imaju jake i validne dokaze.
Razlog razilaženja učenjaka u pogledu ovog pitanja je raznovrsnost rivajeta jednog te istog hadisa. Kazao je Allahov Poslanik: ”Kada bude proučen ikamet za namaz, ne dolazite na namaz trčeći, već dolazite hodeći smireno. Ono što na što stignete od namaza, klanjajte, a ono što ste propustili – upotpunite.” (Buharija i Muslim od Ebu Hurejre) U nekim predajama ovog hadisa kazano je: ”Ono na što stignete od namaza, klanjajte, a ono što ste propustili – nadoknadite.”
Oni koji su dali prednost prvom rivajetu, rekli su da čovjek koji naklanjava namaz, to je zadnji dio njegovog namaza, a kada se priključivao namazu, to je bio njegov početak namaza, zbog riječi Allahovog Poslanika: ”…ono što ste propustili – upotpunite”.
Oni koji su dali prednost drugom rivajetu, smatrali su da onaj koji naklanjava, ono što je propustio je početak namaza, shodno riječima Poslanika: ”…ono što ste propustili – nadoknadite”.
Zašto smo preferirali ovo mišljenje?
Iz razloga što je u rivajetu spomenuta riječ ”nadoknadite” dvosmislena i može značiti naklanjavanje i upotpunjavanje, dok se riječ ”upotpunite” ne može shvatiti drugačije osim da je ono što čovjek naklanjava – upotpunjavanje namaza, što znači da je ono što je klanjao bio početak namaza. Zato smo smatrali da je ovaj rivajet – pošto je nedvosmislen, pojašnjenje drugog rivajeta koji je dvosmislen.
A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Elvedin Pezić, prof.
Vidi manjeJe li obaveza ici u džamiju u kojoj se ne uči ezan?
Učenjaci se razilaze po pitanju obaveznosti namaza u džematu. Njihovo razilaženje temelji se na različitim hadisima koji su izrečeni u tom kontekstu. Prvo mišljenje zastupa imam Ahmed, rhm., smatrajući da je farzi ajn, dakle obaveza svakom pojedincu, koji može otići do džamije. Ovaj stav su podržaliviše
Učenjaci se razilaze po pitanju obaveznosti namaza u džematu. Njihovo razilaženje temelji se na različitim hadisima koji su izrečeni u tom kontekstu.
Prvo mišljenje zastupa imam Ahmed, rhm., smatrajući da je farzi ajn, dakle obaveza svakom pojedincu, koji može otići do džamije. Ovaj stav su podržali Ata’, El-Evzai, Ebu Sevr, od muhadisa Ibn Huzejme i Ibn Hibban te zahirije. Njihovo razilaženje odnosi se na to da li je džemat uvjet za ispravnost namaza ili je namaz ispravan s tim da čovjek snosi odreðeni grijeh?
Njihovi dokazi su sljedeći:
1 – Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je neki čovjek došao Allahovom Poslaniku, ﷺ., i rekao: ‘’Allahov Poslaniče, ja nemam nikoga da me odvede u džamiju’’, pa ga je zamolio da mu dopusti da klanja u kući, što je Poslanik, ﷺ., i učinio. Meðutim, kada se udaljio, Allahov Poslanik, ﷺ., naredi da ga vrate, a onda ga upita: ‘’Da li čuješ poziv (ezan)?’’ ‘’Da’’, odgovori čovjek. Poslanik, ﷺ., reče: ‘’Onda se odazovi.’’ (Muslim, Nesai i drugi)
Ovaj hadis ukazuje na to da ako Poslanik, ﷺ., nije dopustio slijepom čovjeku da klanja u kući, onda je preče da se ne dopusti zdravoj i sposobnoj osobi.
2 – Ebu Šeasa el-Muharibi prenosi pa kaže: ‘’Jednom prilikom je mujezin zaučio ezan, a neki čovjek ustade i izaðe iz džamije. Ebu Hurejre, r.a., pratio ga je pogledom sve dok nije izašao, a onda reče: ‘Što se tiče ovog, suprotstavio se Ebu Kasimu.’’’ (Muslim)
Dakle, ovaj hadis ukazuje da je grješan onaj ko propusti namaz u džematu.
3 – Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je rekao: ‘’Allahov Poslanik, ﷺ., rekao je: ‘Htio sam narediti nekolicini mladića da mi sakupe granje, a zatim da odem ljudima koji klanjaju u svojim kućama pa da im ih spalim.’’’ (Muslim)
Ovaj hadis ukazuje na opasnost grijeha ostavljanja namaza u džematu i njegovog obavljanja u kući jer je zbog toga Poslanik, ﷺ., htio da im spali kuće.
Drugi stav zastupaju imami Ebu Hanife i Malik te veliki broj šafija, a to je da je namaz u džematu potvrðeni sunnet, sunneti muekede. Njihovi dokazi su sljedeći:
1 – Hadis u kojem Allahov Poslanik, ﷺ., kaže: ‘’Ako budete klanjali u svojim kućama pa doðete u džamiju, onda klanjajte sa njima jer vam je to nafila.’’ (Bilježe ga Nesai, Tirmizi, Ahmed i drugi)
Ovaj hadis ukazuje da je ispravan prvi obavljeni namaz u kući, dok je ovaj drugi nafila.
2 – Hadis u kojem Poslanik, ﷺ., kaže: ‘’Onaj ko čeka namaz da ga klanja sa imamom ima veću nagradu od onoga ko klanja pa zaspi.’’ (Buharija i Muslim)
Hadis jasno ukazuje da onaj ko obavi namaz u džematu ima veću nagradu, ali i onaj ko klanja namaz u kući takoðer je nagraðen za njega iako manje.
Treći stav: Imam Šafija, veliki broj malikija i hanefija, smatraju da je namaz u džematu farzi kifaje, dakle odnosi se na jednu skupinu i ako ga obavi ta skupina, spada grijeh sa ostalih. Ovo sa ciljem da se ispolji jedan od islamskih obreda, dakle, od samog ezana, okupljanja, namaza i drugih ibadeta. Njihovi dokazi su spoj prethodnih dokaza zastupnika druga dva stava, s tim da se mora pojasniti kako je Allahov Poslanik, ﷺ., rekao da namaz u džematu vrijedi za dvadeset i pet, a u drugoj predaji dvadeset i sedam puta više nego namaz pojedinca u kući. Zatim, tu je blagodat koja se spušta dovom meleka za one koji klanjaju u džematu. U svakom slučaju, namaz u džematu treba i bolje je obavljati iako se ne čuje ezan, jer stanje muslimana na Zapadu je takvo da ako biste još srušili instituciju namaza, pored toga što vam je zabranjeno da učite ezan, onda ne bi bilo smisla živjeti u takvim državama.
Ovaj stav se smatra najispravnijim, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Harmin Suljić, prof.
Vidi manje