Alejkumusselam

Mekka ima nekoliko imena:

Mekka, Bekka, El-Bejtul-Atik, El-Bejtul-Haram, El-Bejtul-Emin, Ummul-Kura, Kadis, Mukaddese, Nasseh, Hatimeh, Nessaseh, Ka’aba i još mnoga druga imena.

U spomenutom ajetu (Ali Imran, 96), spomenuto je jedno od tih imena, tj. Bekka.

Prijevod Korkuta:
“Prvi hram sagrađen za ljude jeste onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.”

Prijevod Mehanovića:
Prva bogomolja podignuta za ljude jeste ona u Beki, blagoslovljena i putokaz svjetovima.”

Također, Karaman je stavio Bekka, kao i Almir Fatić u prevodu tefsira Ibn Džuzejja.

U vezi toga na šta se odnosi i šta znači riječ Bekka, postoji nekoliko tumačenja.
Jedni kažu da je to mjesto na kojem se nalazi Ka’aba.
Drugi kažu da je to prostor oko Ka’be, a da je Mekka ono iza toga.
Treći kažu da je to sam mesdžid.
Dok četvrti kažu da je Bekka isto što i Mekka.

Ne znam zbog čega je Korkut stavio ime Mekka.

Može biti da je zbog toga što je narodu ono bilo poznato i možda bi došlo do zbunjenosti da se stavilo ime Bekka, a to je nešto što ne mijenja suštinsko značenje ajeta, jer se svakako radi o Mekki, odnosno o hramu sagrađenom u Mekki.

“Ti vidiš planine i misliš da su nepomične, a one promiču kao što promiču oblaci – to je Allahovo djelo koji je sve savršeno stvorio; On, doista, zna ono što radite.” (En-Neml, 88)

U tefsirima ovog ajeta stoji: Ti vidiš brda kao da su ona čvrsta, fiksna, onako kako su bila, međutim, one se pomjeraju i promiču poput oblaka, kao što Allah u drugim ajetim kaže:

“Na Dan kada se nebo silno uzburka, a planine s mjesta pomaknu!” Et-Tur, 9-10)

“A pitaju te o planinama, pa ti reci: “Gospodar moj će ih u prah pretvoriti i razasuti, a mjesta na kojima su bile ravnom ledinom ostaviti, ni udubina ni uzvisina na Zemlji nećeš vidjeti.” (Taha, 105-107)

“A na Dan kada planine uklonimo, i kad vidiš Zemlju ogoljenu…” (El-Kehf, 479

Ovi ajeti govore o dešavanjima Sudnjeg dana.

Rekao je Allah Uzvišeni: “Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. (Et -Tevba, 36.)

Sveti mjeseci su: muharrem, redžeb, zul-ka'de i zul-hidždže.

Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, rekao: „Vrijeme teče (kruži) kao i onog dana kada je Allah Uzvišeni stvorio nebesa i Zemlju, godina ima dvanaest mjeseci, od njih su četiri sveta, tri zaredom: zul-ka'de, zul-hidždže, muharem i mjesec redžeb Mudar(1) koji je između džumade i ša'bana.” (2)

(1) Ovaj mjesec je pripisan plemenu Mudar zbog toga što su oni, najviše od svih plemena, držali do njegove svetosti.

(2) Bilježe Buharija, br. 4662., i Muslim, br. 1679.

Alejkumusselam:

Dio odgovora iz knjige:

Život sa Kur’anom (100 pitanja i odgovora), str. 41, pitanje 31. Da li uči naglas onaj ko samostalno klanja farz?

Prenosi se da je Ebu Hurejre, r.a., rekao: „Kur’an se uči u svakom namazu pa, gdje nam ga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio naglas, i mi ga vama učimo, a gdje nam ga je učio u sebi, i mi ga vama učimo u sebi.“ Buhari, br. 772., i Muslim, br. 396.

Učenje naglas na namazima gdje se uči naglas, i učenje u sebi, na namazima gdje se uči u sebi, predstavlja djelo koje je sunnet. Ako bi neko učio naglas na namazima na kojima se uči u sebi, i obrnuto, namaz mu je ispravan, ali je izostavio sunnet. Međutim, ako time namjerno cilja suprotstavljanje sunnetu, tada čini haram djelo. Pogledati: Ibn Usejmin, Fetava Nurun ’aled-derb, 4/422.

Imam treba postupati po sunnetu i učiti onako kako je naglašeno u riječima Ebu Hurejre, a ponekad, na dnevnim namazima, kada se uči u sebi, može ajet ili određeni dio ajeta glasnije proučiti.

Ebu Katade, r.a., prenosi od svoga oca da kaže: „Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponekad bi proučio ajet tako da ga mi čujemo.“ Buhari, br. 778.

Dodatak na odgovor

Dakle, s obzirom da se radi o namaskom sunnetu, ukoliko bi se to izostavilo, ne treba činiti sehvi sedždu.
Ne mora da se vraća na početak Fatihe, nego može nastaviti učiti gdje je stao, i namaz je ispravan, ali ako bi se vratio na početak, kako ne bi ljude zbunio, jer bi mogli pomisliti da uči Fatihu od pola, bilo bi u redu.

Allahova imena nisu ograničena brojem, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u poznatom hadisu kaže: ‘Allahu moj, molim Te svakim Tvojim imenom, kojim si Sebe oslovio, ili ga u Svojoj Knjizi saopćio, ili mu nekog od Svojih stvorenja podučio, ili ga u Svom neotkrivenom znanju zadržao…’ Hadis je ispravan, a bilježe ga Ahmed, Ibn Hibban i Hakim.
U jednom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Allah ima devedeset devet imena, stotinu izuzimajući jedno, koja ako neko spominje i shodno njima djeluje , ući će u Džennet.'“
Ovaj hadis ne znači da Allah ima samo 99 imena, nego znači da ko od Njegovih imena nauči i spominje njih 99, ući će u Džennet.
S obzirom da ne postoji ispravan hadis koji ograničava broj imena, učenjaci su se razišli po pitanju tih 99 imena.
Šejh Usejmin u svojoj knjizi koja govori o pravilima Allahovim imena i svojstava (koja je prevedena na skoro 400 stranica worda, ali još nije štampana), sakupio je devedeset devet Allahovih imena za koje je imao priliku da ih pronađe u Kur'anu i sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Sljedeća imena nalaze se u Allahovoj knjizi:
Allah, El-Ehad, El-E'ala, El-Ekrem, El-Ilah, El-Evvelu, El-Ahiru, Ez-Zahiru, El-Batin, El-Bari,
El-Berr, El-Basir, Et-Tevvab, El-Džebbar, El-Hāfiz, El-Hasib, El-Hafīz, El-Hafijj, El-Hakk, El-Mubin,
El-Hakim, El-Halim, El-Hamid, El-Hajjul-Kajjum, El-Habir, El-Halik, El-Hallak, Er-Reuf, Er-Rahman,
Er-Rahim, Er-Rezzak , Er-Rakib, Es-Selam, Es-Semi'u, Eš-Šakir, Eš-Šekur, Eš-Šehid, Es-Samed, El-Alim,
El-Aziz, El-Azim, El-Afuvv, El-Alīm, El-Alijj, El-Gaffar, El-Gafur, El-Ganijj, El-Fettah, El-Kādir,
El-Kāhir, El-Kuddus, El-Kadīr, El-Karib, El-Kavijj, El-Kahhar, El-Kebir, El-Kerim, El-Latif, El-Mu'min,
El-Mute'ali, El-Mutekebbir, El-Metin, El-Mudžib, El-Medžid, El-Muhit, El-Musavvir, El-Muktedir, El-Mukit, El-Melik,
El-Melīk, El-Mevla, El-Muhejmin, En-Nasīr, El-Vahid, El-Varis, El-Vasi’a, El-Vedud, El-Vekil, El-Velijj, El-Vehhab.

Neka od imena Allaha zasnovano na sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
E-Džemil, El-Dževad, El-Hakem, El-Hajijj, Er-Rabb, Er-Refik, Es-Subbuh, Es-Sejjid, Eš-Šafi, Et-Tajjib, El-Kabidul-Basit, El-Mukaddimul-Mu'ehhir, El-Muhsin, El-Mu'ti, El-Mennanu, El-Vetr.

Kaže šejh Usejmin: “Ova imena izabrali smo na osnovu istraživanja, osamdeset i jedno iz Allahove Knjige, a osamnaest iz sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iako u vezi imena El-Hafijj kod nas postoji neodlučnost…Nismo spominjali imena koja su povezana genitivnom vezom, kao npr. Rabbu-l-‘alemin/Gospodar svjetova, Alimu-l-gajbi ve-š-šehade/Onaj ko poznaje vidljiv i nevidljivi svijet, Bedi'u-s-semavati ve-l-erd/Tvorac nebesa i Zemlje, a takvih imena je mnogo.
Preskočili smo ta imena jer nije nam bilo jasno da li su ona ciljana sama po sebi, a da smo i njih spomenuli, onda bi broj prelazio stotinu i dvadeset imena.”
Ovo je što se tiče imena, a poglavlje svojstava daleko je opširnije. Ono što treba znati jeste da iz svakog Allahovog imena proističe Njegovo svojstvo.