Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li je dozvoljeno učiti Kur'an sa mobitela u ležećem položaju?
Što se tiče pitanja učenja Kur'ana iz mobitela i ležeći, to je dozvoljeno. Bilježe imam Buhari (br. 7549.) i imam Muslim (br. 301.) da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, naslonjen na krilo Aiše, učio Kur'an. Tumačeći ovaj hadis imam Nevevi veli da je to dokaz koji ukazuje na dozvolu učenja Kviše
Što se tiče pitanja učenja Kur'ana iz mobitela i ležeći, to je dozvoljeno.
Bilježe imam Buhari (br. 7549.) i imam Muslim (br. 301.) da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, naslonjen na krilo Aiše, učio Kur'an.
Tumačeći ovaj hadis imam Nevevi veli da je to dokaz koji ukazuje na dozvolu učenja Kur'ana u ležećem položaju.
Ebu Musa el-Eš'ari kaže: ‘Ja učim Kur'an u namazu i u postelji.’ Aiša je govorila: „Ja učim svakodnevni vird ležeći na postelji!'“
A što se tiče učenja dok pokušavamo zaspati, ako se misli na stanje dok smo još uvijek svjesni šta izgovaramo, onda je uredu, ali ako drijemamo, i već osjećamo da ćemo zaspati i da će nas san savladati, onda treba prestati sa učenjem, jer u tom stanju postoji mogućnost da se prouči nešto na neispravan način, da se pomiješa riječ i slično, a i Kur'an je iznad toga da se uči kada ga nismo svjesni.
Vidi manjeDa li će Allah oprostiti grijeh koji se svjesno učini?
Iz ajeta se ne zaključuje da Allah neće primiti pokajanje onoga ko uradi grijeh svjesno, jer će Allah Uzvišeni primiti pokajanje od svakoga ko Mu se pokaje iskreno, bez obzira da li taj grijeh uradio svjesno ili ne, namjerno ili ne. Dakle, ovdje se ne misli na to da takva osoba ne zna da je to grijeviše
Iz ajeta se ne zaključuje da Allah neće primiti pokajanje onoga ko uradi grijeh svjesno, jer će Allah Uzvišeni primiti pokajanje od svakoga ko Mu se pokaje iskreno, bez obzira da li taj grijeh uradio svjesno ili ne, namjerno ili ne.
Dakle, ovdje se ne misli na to da takva osoba ne zna da je to grijeh, nego ovaj izraz (el-džehale), odnosi se na pristupanje grijehu, tj. oni koji učine grijeh, pristupajući njegovom činjenju, bez obzira znali da je grijeh ili ne, od njih se prima pokajanje, ako se pokaju ubrzo, odnosno, ako se pokaju prije nego što im duša počne izlaziti.
Ebu-Alije kaže da je pitao ashabe o ovom ajetu, pa su rekli: „Ko god griješi prema Allahu, on je džahil, a ko god se pokaje prije smrti, pokajao se ubrzo.“
Ajet znači: Allah prima pokajanje od onih koji počine grijeh, namjerno i nenamjerno, neznajući zlokobnost tog grijeha (nisu svjesni da će im donijeti loše posljedice, a ne da nisu svjesni da je to grijeh), a zatim se pokaju svom Gospodaru prije nego što im počne duša izlaziti. Takvima Allah prima pokajanje i oprašta grijehe, a Allah zna stanja Svojih stvorenja, i mudro upravlja njima i propisuje zakone.
Vidi manjeKoje vrste izbjegavanja Kur'ana postoje?
Koje su vrste izbjegavanja Kur'ana?[1] Izbjegavanje učenja Kur'ana Izbjegavanje slušanja Kur'ana Izbjegavanje razmišljanja o Kur'anu Izbjegavanje rada po Kur'anu Izbjegavanje suđenja po Kur'anu Izbjegavanje liječenja Kur'anom. Rekao je Ibnul-Kajjim: „Na sva ova izbjegavanja odnosi se ajet uviše
Koje su vrste izbjegavanja Kur'ana?[1]
Rekao je Ibnul-Kajjim: „Na sva ova izbjegavanja odnosi se ajet u kojem Allah Uzvišeni kaže: ‘Poslanik je rekao: ‘Gospodaru moj, narod moj ovaj Kur’an izbjegava!’, iako su neke vrste blaže od drugih.“[2]/[3]
[1] Pogledati: Ebu Enes Muhammed Fethi Al Abdul-Aziz i Ebu Abdurrahman Mahmud b. Muhammed El-Melah, Fethur-Rahman fi bejani hedžril-Kur'an, str. 20.
[2] El-Furkan, 30.
[3] El-Feva'id, str. 118.
Vidi manjeŠta se smatra lijepim oblačenjem za namaz?
Opće značenje ajeta glasi: „O potomci Ademovi, kada želite namaz ili tavaf obaviti obucite odjeću koja prekriva vaše avrete i čistu odjeću kojom se uljepšavate...“ Kada je riječ o tefsirima, spomenut ćemo neke od njih: Imam Taberi u svome tefsiru navodi predaje koje govore o tome da su ljudi oko Ka'više
Opće značenje ajeta glasi: „O potomci Ademovi, kada želite namaz ili tavaf obaviti obucite odjeću koja prekriva vaše avrete i čistu odjeću kojom se uljepšavate…“
Kada je riječ o tefsirima, spomenut ćemo neke od njih:
Imam Taberi u svome tefsiru navodi predaje koje govore o tome da su ljudi oko Ka'be tavafili bez odjeće, pa im je naređeno da pokriju odjećom svoja stidna mjesta.
Imam Begavi navodi, isto tako, tumačenja koja kažu da izraz „zinet“ ukazuje na odjeću koja pokriva avret.
Imam Sa'di, također spominje da se ovaj izraz odnosi na pokrivanje avreta, ali isto tako, spominje i dodatnu mogućnost, tj. dodatnu lijepu i čistu odjeću, čime se ukazuje na naredbu pokrivanja avreta, ali i na uljepšavanje prilikom obavljanja namaza.
Dakle, ono što je obaveza prilikom obavljanja namaza jeste da se pokrije avret, što je detaljno pojašnjeno u knjigama fikha, i namaz sa pokrivenim avretom je ispravan.
Međutim, kako navodi imam Nesefi u svome tefsiru, sunnet je da klanjač obavi namaz u najljepšem izgledu, jer on se tom prilikom obraća Gospodaru. Zbog toga, pohvalno mu je da se ukrasi i namiriše.
U odgovorima Stalne komisije za fetve (Bekr Ebu Zejd, Salih Fevzan, Abdul-Aziz Alu Šejh i Abdul-Aziz b. Baz) stoji:
„Sunnet je da klanjač bude najljepšeg izgleda i napotpunije čistoće, jer Uzvišeni veli: ‘O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete molitvu obaviti…’ Prenosi se da je Ibn Omer upitan o onome (muškarcu) koji klanja, a nije pokrio glavu, i da je odgovorio: ‘Allah je najpreči da mu se uljepša.’ Pohvalno je (muškarcu) pokriti glavu prilikom namaza, jer i to se ubraja u „zinet“, ali je ispravan namaz otkrivene glave.“
Dakle, onaj ko bi klanjao pokrivenog avreta, namaz bi mu bio ispravan, i nije griješan, a što se više ukrasi i ljepšu odjeću obuče, sve mu je sevap veći.
Vidi manjeIma li koristi od ljuljanja dok učimo Kur'an?
Ono što se može vidjeti kroz iščitavanje ove tematike jeste da postoje različiti stavovi po ovom pitanju. Neki učenjaci spominju da u tome nema ništa sporno, i da je čak takav postupak bolji od mirovanja. Drugi učenjaci tvrde da se radi o djelu koje je novotarija, oponašanje Jevreja i sl. Dok neki mviše
Ono što se može vidjeti kroz iščitavanje ove tematike jeste da postoje različiti stavovi po ovom pitanju. Neki učenjaci spominju da u tome nema ništa sporno, i da je čak takav postupak bolji od mirovanja. Drugi učenjaci tvrde da se radi o djelu koje je novotarija, oponašanje Jevreja i sl. Dok neki među njima prave razliku i kažu: Ako se desi bez nekog povoda, u tome nema ništa sporno, dokm ako bi se smatralo vidom ibadeta, ne bi bilo dozvoljeno.
Vidi manjeEl-Halili Eš-Šafi'i spominje da pokreti prilikom učenja Kur'ana nisu ni zabranjeni ni pokuđeni, nego nešto što treba činiti, navodeći da to nikako ne može biti oponašanje Jevreja. Nakon toga postavlja pitanje: Da li je preče vršiti pokrete ili biti miran, spominjući da odgovor na to pitanje zavisi od samog stanja čovjeka i onoga u čemu je skrušeniji.
Inače, njihanje i pokreti, predstavljaju postupak kojeg čine Jevreji. Čak Ebu Amr b. El-Ala navodi da su oni nazvani Jevrejima, jer su se njihali (jetehevvedun) prilikom učenja Tevrata, kako se spominje u tefsirima Begavija, Razija, Ibn Kesira…
Jedan od dokaza da je to tako, jeste i predaja koju bilježi imam Taberi u svome tefsiru, prilikom tumačenja ajeta: „A kada smo iznad njih brdo podigli – činilo se kao oblak – oni su bili uvjereni da će na njih pasti. “Prihvatite odlučno ono što smo vam dali, i neka vam je na umu ono što je u njemu – da biste bili pobožni!“ (El-E'araf, 171.)
U toj predaji stoji: „Kada je otvorio Ploče u kojima je Allahova Knjiga koju je napisao Svojom rukom, na zemaljskoj površini nije ostalo brdo, drvo ni kamen, a da se nisu zatresli. Danas nema nijednog Jevreja, malog ili velikog, koji uči Tevrat, a da se ne njiha i ne pomjera svoju glavu.“
Između ostalih, ovu predaju spominju Ibn Kesir i Zamahšeri. Ebu Hajjan El-Endelusi prenosi od Zamahšerija istu ovu predaju, a onda kaže: „Ova praksa (osobina) prošorila se među muslimanskom djecom. Vidio sam u Egiptu kako pomjeraju glavu i ljuljaju se, a kada je u pitanju Endelus, ako bi se dijete pomjeralo i njihalo, muallim bi ga upozorio, govoreći: ‘Ne pomjeraj se, kako ne bi oponašao Jevreje u učenju.'“
Odgovarajući na ovo pitanje, šejh Usejmin veli: „Ako se desi bez nekog povoda (samo od sebe, po automatizmu), u tome nema ništa sporno, jer takav postupak nekim ljudima pomaže prilikom učenja. Dok, ako bi se smatralo vidom ibadeta, ne bi bilo dozvoljeno i smatralo bi se novotarijom. Pored svega toga, one koji to čine, savjetujemo da se trude u odvikavanju od toga, jer se neko može povesti za njima, misleći da je propisano činiti takvo djelo.“
Dakle, ako bi se to praktikovalo bez neke posebne ibadetske namjere, s ciljem da nam pomogne u učenju i skrušenosti, ne bi bilo zabranjeno. Međutim, ako bi se takav pstupak smatrao ibadetom koji nam je propisan prilikom učenja, onda nije dozvoljen.
Koliko dnevno bi trebao svaki vjernik da prouči Kur'ana?
Imam Buhariji u svome Sahihu, govoreći o vrijednostima Kur'ana, jedno poglavlje naslovio je: „O tome za koje vrijeme se prouči cijeli Kur'an i riječima Uzvišenog: 'A vi iz Kur'ana učite ono što je lahko[1].'“ U tom poglavlju spomenuo je predaju od Abdullaha b. Amra da je kazivao: „Poslanik mi je, saviše
Imam Buhariji u svome Sahihu, govoreći o vrijednostima Kur'ana, jedno poglavlje naslovio je: „O tome za koje vrijeme se prouči cijeli Kur'an i riječima Uzvišenog: ‘A vi iz Kur'ana učite ono što je lahko[1].'“
U tom poglavlju spomenuo je predaju od Abdullaha b. Amra da je kazivao: „Poslanik mi je, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: ‘Prouči Kur'an svakog mjeseca!’, na što sam mu odgovorio: ‘Ja mogu više od toga!’ Na kraju mi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Prouči ga za sedam dana, i nemoj za manje od toga!'“[2]
U drugoj predaji prenosi se da je Abdullah b. Amr upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem o tome za koje vrijeme proučiti cijeli Kur'an, pa mu je rekao: „Za četrdeset dana’, nakon toga mu reče: ‘Za mjesec’, a nakon toga reče: ‘Za dvadeset dana.’ Potom mu je rekao: ‘Za petnaest’, a poslije: ‘Za deset dana.’ Na kraju mu je rekao: ‘Za sedam dana.'“[3]
Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Neće razumjeti Kur'an onaj ko ga prouči za manje od tri dana.“[4]
Imam Ebu Hanife, rekao je: „Ko dva puta u godini dana prouči Kur'an, ispunio je pravo koje Kur'an ima kod njega (kada je riječ o njegovom učenju), jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u godini kada je preselio, pred Džibrilom dva puta učinio hatmu.“
Drugi su govorili: „Pokuđeno je pustiti da prođe četrdeset dana, a da se nije proučila hatma, osim ako postoji određeno opravdanje. Ovako se prenosi od imama Ahmeda, zbog hadisa gdje se spominje četrdeset dana…“[5]
Vidi manjeKoliko griješim ako hvatam zrak i nastavljam s učenjem ne vračajući se na riječ ispred?
Alejkumusselam. Takav način nije uobičajen u tedžvidu, jer i uzimanje zraka znači da se zastalo, samo što tom prilikom ima dodatni problem: zastaje se onako kako ne treba zastajati, a pored toga ne vraća se, nego se nastavlja. Tako da je bolje taj način izbjegavati, a treba se truditi i vježbati kakviše
Alejkumusselam.
Takav način nije uobičajen u tedžvidu, jer i uzimanje zraka znači da se zastalo, samo što tom prilikom ima dodatni problem: zastaje se onako kako ne treba zastajati, a pored toga ne vraća se, nego se nastavlja. Tako da je bolje taj način izbjegavati, a treba se truditi i vježbati kako bi se “proširila” pluća. To je stvar vježbe, osim u slučaju kada čovjek ima neku bolest, pa je to opravdanje, a Allah nikog ne tereti preko njegovih mogućnosti.
Vidi manjeKako ću stati u 59 ajetu sure El-Kasas?
Može se statati na riječi "Rasula", te se vratiti na riječ "Hatta" i ponovo nastaviti.
Može se statati na riječi “Rasula”, te se vratiti na riječ “Hatta” i ponovo nastaviti.
Vidi manjeDa li učenje Kur'ana unosi bereket u život shodno ovom ajetu?
Allah Uzvišeni kaže: „Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je/mubarek, da bi oni o riječima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni pouku primili.“ (Sad, 29.) „A ova Knjiga, koju objavljujemo, blagoslovljena je, ona potvrđuje onu prije nje da opominješ Mekku i ostali svijet. Aviše
Allah Uzvišeni kaže:
„Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je/mubarek, da bi oni o riječima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni pouku primili.“ (Sad, 29.)
„A ova Knjiga, koju objavljujemo, blagoslovljena je, ona potvrđuje onu prije nje da opominješ Mekku i ostali svijet. A oni koji u onaj svijet vjeruju – vjeruju i u nju i o molitvama svojim brigu brinu.“ (El-En'am, 92.)
„A ova Knjiga koju objavljujemo jeste blagoslovljena, zato je slijedite i grijeha se klonite da bi vam se milost ukazala.“ (El-En'am, 155.)
Uzvišeni Allah Kur'an je nazvao mubarek Knjigom, koja je blagoslovljena i u sebi sadrži berićet.
Šta znači da je Kur'an mubarek Knjiga, spominje se u tefsirima ovog ajeta. Mufessiri kažu da ona donosi mnoga dobra i koristi, da je u njoj veliko dobro, ogromno znanje, uputa koja nas odvodi od zablude, lijek od bolesti, svjetlost koje sija u tminama, svaki propis koji je potreban obvezniku, kategorički dokazi za sve za čim se traga, da se u njoj nalaze mnogobrojne koristi, jer sadrži ono što nam koristi na oba svijeta, znanje prvih i potonjih i blagodati kojima nema kraja.”
Dakle, Kur'an je mubarek i on nam donosi berićet u svim sferama našeg života.
On donosi berićet i veliko dobro onome ko razmišlja o njegovim poruka, jer na takav način vodi ga ka Pravome putu: „Ovaj Kur’an vodi jedinom ispravnom putu.“ (El-Isra, 9).
Donosi dobro čovjeku i njegovim ukućanima, jer tamo gdje se uči Kur'an, nema šejtana. U hadisu stoji: „Šejtan bježi iz kuće u kojoj se uči sura El-Bekare.“ (Muslim)
Donosi berićet na sjelima gdje se on uči i izučava, s obzirom da takvim skupovima prisustvuju meleki i u njima biva smiraj, kao što se prenosi u hadisu kojeg bilježi Muslim.
Donosi berićet i veliko dobro onome ko ga bude učio i s njim s družio, jer će se zagovarati za njega, kako bilježi imam Muslim.
Dakle, sve ono što je vezano za Kur'an, najbolje je, najvrijednije i ima najveći stepen, a to je upravo zbog berićeta Allahovih riječi koje su najvrijednije i najbolje riječi, a to vidimo na sljedećim primjerima:
Kur'an je objavljen u Mekki koji je najbolji i najvrijedniji grad. Kur'an je objavljen Poslaniku koji je najbolji poslanik. Kur'an je objavljen preko meleka Džibrila koji je najbolji melek. Kur'an je objavljen u ramazanu, koji je najbolji mjesec. Kur'an je objavljen u noći Kadr, pa je ona najbolja noć. Kur'an je objavljen ovom ummetu i on je najbolji i najvrijedniji ummet. Oni koji uče Kur'an i njemu druge podučavaju najbolji su ljudi.
Kako doći do berićeta u našim životima, tj. velikog dobra i na ovome i na onome svijetu, najbolje nam govori predaja o odnosu ashaba prema Kur'anu.
Ebu Abdurrahman Es-Sulemi kaže: “Oni koji su nas podučavali Kur'anu, kao Osman b. Affan, Abdullah b. Mes'ud i drugi, govorili su nam: ‘Kada bismo naučili od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, deset ajeta, ne bismo prelazili dalje, dok tih deset ajeta ne bismo naučili potrebno znanje i dok ih ne bismo u praksu sproveli. Na takav način spojili smo i teoriju i praksu.’“
Samo ukoliko budemo imali ovakav pristup prema Kur’anu koji je mubarek, možemo očekivati da i naš život bude mubarek.
Vidi manje
Je li dozvoljeno držati ili nositi Kur'an lijevom rukom?
Držanje ili nošenje mushafa lijevom rukom koja je čista, i na kojoj nema nešto što je šerijatski nečisto, ne smatra se zabranjenim djelom, ali je pohvalno to činiti desnom rukom, shodno mogućnosti. Prenosi se od Aiše da je kazala: “Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, sviđalo se da prioritetviše
Držanje ili nošenje mushafa lijevom rukom koja je čista, i na kojoj nema nešto što je šerijatski nečisto, ne smatra se zabranjenim djelom, ali je pohvalno to činiti desnom rukom, shodno mogućnosti.
Prenosi se od Aiše da je kazala: “Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, sviđalo se da prioritet daje desnoj strani pri oblačenju svoje obuće, u češljnju, u čišćenju i u svim svojim situacijama (stanjima).”[1]
Tumačeći ovaj hadis, imam Nevevi spominje pravilo u kojem stoji da je pohvalno davati prednost desnoj strani u svemu ono što se čini, a vezano je za ukazivanje počasti.[2]
[1] Buhari, 168., i Muslim, br. 268.
[2] Pogledati: Sahihu Muslim bi šerhin-Nevevi, 3/160.
Vidi manje