Alejkumusselam.

U vezi hafiza spominju se sljedeće ovosvjetske i onosvjetske odlike:

1. Njemu se daje prednost u predvođenju namaza.

Ebu Mensur El-Ensari, r.a., prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ljude u namaz predvodi onaj koji najbolje poznaje Allahovu Knjigu.“[1]

1. Njemu se daje prednost prilikom ukopa, tj. ako postoji potreba da se u jedan kabur ukopa više ljudi, hafiz Kur'ana ima prednost da bude bliži kibli.

Prenosi se od Džabira b. Abdullaha, radijallahu anhuma, da je rekao: „Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, sastavljao je po dvojicu poginulih boraca Uhuda i pitao: ‘Koji je od njih više uzimao Kur'an?’, pa kada bi mu se pokazalo na jednog od njih dvojice, on bi ga stavio prije u usjek kabura i rekao: ‘Ja sam im svjedok na Sudnjem danu’, i naredio bi da se zakopaju sa svojom krvlju, a nije ih kupao.“[2]

1. Njemu se daje prednost u vlasti i vođstvu, ako je u stanju da se time bavi.

Bilježi imam Muslim[3] da je Ibn Ebza, oslobođeni rob, u vrijeme Omera, r.a., postavljen za namjesnika Mekke, nakon čega je Omer rekao: „Uistinu, Allah Uzvišeni ovom Knjigom neke uzdiže, a neke unižava.“

1. Stepen hafiza će biti kod zadnjeg ajeta kojeg pamti.

Abdullah b. Amr, r.a., prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Na Sudnjem danu reći će se učaču Kur’ana: ‘Uči i penji se, zaista je tvoje mjesto kod zadnjeg ajeta koji proučiš.'“[4]

1. On će biti u društvu meleka i na njihovom položaju.

Aiša, r.a., prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Onaj koji uče Kur'an, a pamti ga, bit će u društvu cijenjenih meleka…“[5]

1. Stavit će mu se kruna počasti.

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Na Sudnjem danu doći će Kur’an i kazati: ‘Gospodaru, ukrasi ga!’ Bit će mu stavljena kruna počasti. Zatim će kazati: ‘Gospodaru, povećaj mu!’, pa će mu biti obučen ogrtač počasti. Zatim će kazati: ‘Gospodaru, budi zadovoljan njime!’, pa će biti zadovoljan njime. Tada će mu biti rečeno: ‘Uči, i uzdiži se i za svaki ajet ćeš dobiti dobro djelo.'“[6]

1. Kur'an će se zagovarati za njega na Sudnjem danu.

Od Ebu Umame El-Bahilija, r.a., prenosi se da je kazao: „Čuo sam Allahovog Poslanika da kaže: ‘Učite Kur’an jer će se on zauzimati za one koji su ga učili….“[7]

[1] Muslim, br. 673.

[2] Buhari, br. 1353.

[3] Muslim, br. 817.

[4] Bilježi Tirmizi, br. 2914., i kaže da je hadis hasen sahih.

[5] Buhari, br. 4937.

[6] Bilježi Tirmizi, br. 2915., koji kaže da je hadis hasen-sahih.

[7] Muslim, br. 804.

Alejkumusselam

10. “On je nepomična brda po njoj stvorio i blagoslovljenom je učinio i hranu za stanovnike njene na njoj odredio, sve to u četiri dana ravnomjerna – to je za one koji pitaju.”

Allah je učinio da iznad zemlje budu čvrsta i postojana brda i berićetnom je učinio tako što je stvorio mora, rijeke, drveće i plodove, i hranu je za robove i životinje dao, i to sve u četiri dana.

Dakle, ovdje se misli na stvaranje onoga što je na zemlji i odredbu hrane, u dva dana, utorak i srijedu.

Kada se uzmu još dva dana (nedjelja i ponedjeljak) koji se ranije spominju, to je ukupno četiri dana.

Znači, ovdje se u ajetu ne misli na još dodatna četiri dana, mimo dva već spomenuta, nego se misli na ukupno četiri dana, u koja ulaze i dva već spomenuta.

To je za one koji pitaju za koliko su stvoreni zemlja i hrana.

11. Zatim se na nebo usmjerio dok je ono još maglina (isparina vode) bilo, pa njemu (nebesima) i Zemlji rekao: “Pojavite se milom ili silom! (Uradite ono što vam se naređuje, odnosno neka se na vama pojave koristi koje sam dao za Svoje robove, poput sunca, mjeseca, zvijezda, rijeka, plodova bilja…” “Pojavljujemo se drage volje!”, odgovorili su

Alejkumusselam.

Allah Uzvišeni u 61. ajetu sure En-Neml, kaže: “Onaj koji je Zemlju prebivalištem učinio i kroz nju rijeke proveo i na njoj brda nepomična (revasije) postavio i dva mora pregradio. – Zar pored Allaha postoji drugi bog? Ne postoji, nego većina njih u neznanju živi.”

I u 88. ajetu iste sure kaže: “Ti vidiš planine i misliš da su nepomične, a one promiču kao što promiču oblaci – to je Allahovo djelo koji je sve savršeno stvorio; On, doista, zna ono što radite.”

Prvi ajet govori o tome kako je Allah stvorio Zemlju i ono što se nalazi na njoj. Između ostalog stvorio je i planine kojima je Zemlju učvrstio i ustabilio kako se ne bi tresla. U tom ajetu spominje se izraz (revasije) ili čvrsta brda. Dakle, govori se o čvrstim brdima koja spriječavaju Zemljine potrese.

Drugi ajet govori o stanju koje će se desiti nakon puhanja u Rog. O tom stanju Allah Uzvišeni kaže: “A pitaju te o planinama, pa ti reci: “Gospodar moj će ih u prah pretvoriti i razasuti.” (Taha, 105).

Alejkumusselam.

Prilikom preslušavanja cilj je popraviti greške koje imamo i zato, najbolje je grešku popraviti čim se ona učini, bez čekanja da se završi ajet ili učenje do kraja. Čak, to je i obaveza ako se radi o greškama koje mijenjaju značenje.

S druge strane, ako se nastavi učiti bez popravke greške, može se desiti da to na kraju zaboravimo napomenuti i da onaj ko uči i ne zna da je pogriješio, te nastavi u budućnosti pogrešno da uči.

Zato je najbolje grešku odmah ispraviti i na nju ukazati.

Šejh Usejmin kaže: „Onaj ko sluša, obavezan je ispraviti grešku ako ona utiče na značenje, a ako ne utiče na značenje, tada mu nije obaveza ispraviti je.“ (Likaul-babil-meftuh, 104/14).

Imajući u vidu da je u tom slučaju cilj naučiti ispravan način učenja i utvrditi naučeno, učitelj (muhaffiz) ne bi trebao preći ni preko jedne greške, nego će, čim se ona pojavi, ukazati na nju.