Da li ste znali da je dozvoljeno čestitati Bajram na bilo koji način u kojem nema šerijatskih zapreka? O tome su prenesene fetve od imama Ahmeda, Malika, šejhul-islama Ibn Tejmijje i mnogih učenjaka današnjice.

1- Da li ste znali da su islamski učenjaci po pitanju propisa bajram-namaza zauzeli različite stavove? Minimalno što je kazano po tom pitanju jeste da je klanjanje bajram-namaza pritvrđeni sunnet i to je bio stav većine islamskih pravnika, a tog stava bili su: malikijska, šafijska, zahirijska pravna škola, učenjaci hanefijske pravne škole Ebu Jusuf i Es-Serhasi, i drugi selefijski učenjaci.

2- Da li ste znali da su neki učenjaci spomenuli jednoglasan stav učenjaka da je pohvalno kupanje povodom bajrama, iako su svi hadisi koji govore o tome slabi? Na to ukazuje ispravna analogija – analogno kupanju petkom povodom odlaska na džumu – i praksa prvih generacija.

3- Da li ste znali da je sunnet da se lijepo obuče čovjek koji ide na bajram-namaz, odnosno da bi čovjek na bajram trebao da obuče najljepšu odjeću koju posjeduje? Na to nam indirektno ukazuje hadis Omera, r.a., u kojem se navodi da je Omer, r.a., bio na pijaci i vidio da se prodaje svileni ogrtač pa ga je uzeo i donio Poslaniku, alejhis-selam, i kazao: ‘’Kupi sebi ovaj ogrtač, kako bi ga mogao oblačiti kada ideš na bajram i kada ti dolaze delegacije“, pa mu je rekao Poslanik: ‘’To oblače samo oni koji nemaju nikakvog udjela na onom svijetu.“ (Buharija i Muslim)

4- Da li ste znali da je sunnet, po konsenzusu učenjaka, osobi koja je krenula na ramazanski bajram-namaz, da nešto pojede prije nego što izađe iz kuće? To je bila praksa Allahovog Poslanika. Enes, r.a., kaže: “Allahov Poslanik ne bi izlazio na ramazanski bajram-namaz prije nego što bi pojeo nekoliko datula.“ U jednoj predaji se dodaje: “Prekidao bi na neparnom broju“.

5- Da li ste znali da je sunnet da čovjek ode na bajram-namaz pješice, ne koristeći prijevozno sredstvo? Na ovaj propis ukazuje hadis Alije, r.a., u kojem kaže: “Od sunneta je da se ide pješice na bajram-namaz.“ (Tirmizi, br. 530, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani)

6- Da li ste znali da je sunnet da bajram-namazu prisustvuju žene, bez razlike bile starije ili mlađe, pod uvjetom da u njihovom izlasku nema nikakvih šerijatskih prekršaja, kao što je nepropisno oblačenje, šminkanje, mirisanje i dr.? Na to ukazuje hadis Ummu Atijje, r.a., da je kazala: “Naredio nam je Poslanik, alejhis-selam, da na bajramsku musallu iz svojih odaja izađu mlade djevojke, pa čak da i žene u hajzu prisustvuju bajram-namazu, ali da se odmaknu od bajramske musalle.“ (Buharija)

7- Da li ste znali da je dozvoljeno da bajram-namazu prisustvuju djeca? Na to ukazuje hadis Ibn Abbasa, r.a., da mu je kazano: “Jesi li prisustvovao bajramu sa Allahovim Poslanikom?“, pa je rekao: ‘’Da.“ (Buharija)

8- Da li ste znali da je sunnet da se donose tekbiri u periodu izlaska iz kuće pa sve dok ne počne bajramska hutba, po mišljenju većine islamskih učenjaka? Na osnovu riječi Uzvišenog: “Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate – da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni budete.“

9- Da li ste znali da je mnogo hadisa koji ukazuju da je Allahov Poslanik redovno prakticirao klanjati bajram-namaz na ‘’musalli“ – otvorenom prostoru? Ebu Seid el-Hudri, r.a., kazao je: “Poslanik bi izlazio na dan Kurbanskog i na dan Ramazanskog bajrama na musallu, a prvo što bi činio bilo je klanjanje namaza…“

10- Da li ste znali da je spomenuto da je Allahov Poslanik samo jednom klanjao bajram-namaz u džamiji i to zbog kiše koja je padala u danima Bajrama, ali je predaja o tome slaba – daif, kao što su pojasnili hadiski eksperti?

11- Da li ste znali da je bajram-namaz ispravan ako se klanja u džamiji – zatvorenom prostoru, ali se time propušta sunnet Allahovog Poslanika?

12- Da li ste znali da Allahov Poslanik nije prakticirao klanjati nafilu ni prije ni poslije bajram-namaza? Na to ukazuju riječi Ibn Abbasa: “Poslanik bi dolazio na musallu i klanjao bi dva rekata bajram-namaza, ne bi klanjao – nafilu – ni prije ni poslije namaza.’’ (Buharija i Muslim)

13- Da li ste znali da je mnogo učenjaka koji su spomenuli konsenzus islamskih pravnika da se bajram-namaz klanja dva rekata? Na to ukazuje hadis Ibn Abbasa, r.a.: “Poslanik bi dolazio na musallu i klanjao bi dva rekata bajram-namaza, ne bi klanjao – nafilu – ni prije ni poslije namaza.“ (Buharija i Muslim)

14- Da li ste znali da, po jednoglasnom stavu učenjaka, nije propisano učenje ezana niti ikameta za bajram-namaz? Na to nam ukazuje hadis Džabira, r.a.: “Prisustvovao sam bajram-namazu sa Allahovim Poslanikom, alejhis-selam, pa je počeo sa namazom, prije hutbe, bez ezana i ikameta.“ (Muslim)

15- Da li ste znali da je većina pravnika – od kojih su tri pravne škole: malikijska, šafijska, hanbelijska – smatrala da se na prvom rekatu donosi sedam tekbira, a na drugom pet? Među njima postoji određenih razilaženja, kao da li se u to ubraja početni tekbir ili ne, da li se ubraja tekbir za ustajanje na drugi rekat ili ne. Hanefijska pravna škola smatrala je da se na prvom rekatu donose tri tekbira prije kiraeta – učenja Kur’ana, a na drugom se donose tri tekbira poslije učenja Kur’ana.

16- Da li ste znali da je donošenje dodatnih tekbira, koji se donose nakon početnog tekbira, pohvalno – sunnet, po konsenzusu islamskih učenjaka? Što znači, ako bi ih čovjek izostavio, namjerno ili nenamjerno, njegov namaz je ispravan.

17- Da li ste znali da ako bi se desilo da klanjač – muktedija – koji klanja za imamom koji preferira suprotno mišljenje od njegovog, po mišljenju tri pravne škole: hanefijske, šafijske, hanbelijske – on će slijediti imama bez obzira što ne preferira to mišljenje. Shodno riječima Allahovog Poslanika: “Imam je postavljen – učinjen – da biste ga slijedili i nemojte se razlikovati od njega….“ (Buharija i Muslim)

18- Da li ste znali da je većina islamskih pravnika smatrala pohvalnim dizanje ruku u bajram-namazu prilikom donošenja dodatnih tekbira? Tog stava bile su hanefijska, šafijska i hanbelijska pravna škola. Iako za to ne postoji jasan – vjerodostojan hadis koji to potvrđuje, ali takav postupak prenesen je u vjerodostojnim predajama od nekih učenjaka prvih generacija.

19- Da li ste znali da je sunnet da imam na kijamu, prilikom klanjanja bajram-namaza, treba učiti naglas Kur’an, po konsenzusu učenjaka?

20- Da li ste znali da je pohvalno da ljudi nakon klanjanja bajram-namaza pažljivo saslušaju bajramsku hutbu, koja je po većini islamskih učenjaka sunnet – a neki su kazali da je to po jednoglasnom stavu učenjaka? Što znači, ako bi čovjek klanjao namaz i nakon toga napustio mjesto obavljanja bajram-namaza, bez slušanja hutbe, njegov namaz bio bi ispravan i neće biti grješan.

21- Da li ste znali da ako žene dolaze na bajram-namaz – ili ako se bajramska hutba direktno prenosi putem radija ili televizije – pohvalno je da imam posveti jedan dio hutbe ženskoj populaciji? To je bila praksa Allahovog Poslanika, alejhis-selam, kao što je zabilježeno u hadisu Džabira kod Buharije i Muslima.

22- Da li ste znali da je većina islamskih učenjaka smatrala da će osoba koja zakasni na bajram naklanjati bajram-namaz na isti način kako se klanja u džematu, jer ne postoje argumenti koji ukazuju da se način naklanjavanja razlikuje od načina na koji se klanja u džematu?

23- Da li ste znali da je većina islamskih učenjaka, među kojima su učenjaci hanefijske, malikijske, šafijske pravne škole, smatrala da, ako se desi da je bajram petkom, dolaskom na bajram nije spala obaveza dolaska na džumu? Jer, osnova je da su to dva zasebna ibadeta i ne može jedan od ovih ibadeta zamijeniti drugi. Međutim, bilo je i onih učenjaka koji su smatrali da ako se desi da je bajram petkom, osobe koje dođu na bajram nisu obavezne dolaziti na džuma-namaz, osim imama koji je obavezan da prisustvuje i bajramu i džuma-namazu. Ovo mišljenje zastupao je imam Ahmed i njega je odabrao šejhul-islam Ibn Tejmijje. To su argumentovali riječima Allahovog Poslanika, alejhis-selam, kada se obraćao ashabima u danu u kojem su se spojili Bajram i džuma: “Ovo je dan u kojem su se spojila dva praznika, pa ko želi, ovaj dolazak mu je dovoljan i za džumu, a mi ćemo i džumu klanjati.“ (Hadis je zabilježio imam Ebu Davud –br. 1073, i dr. od Ebu Hurejre, a njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.) Također u prilog ovom mišljenju ide vjerodostojna fetva od Osmana, r.a., po ovom pitanju, u kojoj je dozvolio onima koji su klanjali bajram da nisu obavezni dolaziti na džumu. A Allah najbolje zna.

24- Da li ste znali da je sunnet da se čovjek ne vraća istim putem kojim je došao na bajram-namaz, već da se vrati kući drugim putem. Neki učenjaci spomenuli su konsenzus učenjaka po tom pitanju, na osnovu riječi Abdullaha ibn Omer, r.a.: “Allahov Poslanik odlazio je na bajram-namaz jednim putem, a vraćao se drugim.“ (Hadis je zabilježio imam Ebu Davud, br. 1156, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani)

25- Da li ste znali da je dozvoljeno čestitati Bajram na bilo koji način u kojem nema šerijatskih zapreka? O tome su prenesene fetve od imama Ahmeda, Malika, šejhul-islama Ibn Tejmijje i mnogih učenjaka današnjice.

Na pitanje odgovorio: mr. Elvedin Pezić
Preuzeto sa stranice: s-d-o.org

Jedno od najatraktivnijih pitanja u ovom vremenu, koje je upućeno misionarima, daijama, profesorima, muftijama i efendijama, jeste pitanje posta prvih deset dana blagoslovljenog mjeseca zul-hidždžeta. Onima koji još nisu shvatili zašto je to pitanje sada jedno od najatraktivnijih, spomenut ćemo razlog kako bi shvatili bitnost poznavanja ovog propisa u predstojećem periodu.

Kazao je Allahov Poslanik, podstičući muslimane na činjenje dobra u ovim danima, u prvih deset dana zul-hidždžeta: ”Ne postoje dani u kojima je činjenje dobrih djela draže Allahu od ovih dana”, misleći na prvih deset dana zul-hidždžeta. Rekli su ashabi: ”Pa čak ni borba na Allahovom putu?” Rekao je: ”Ni borba na Allahovom putu, osim čovjeka koji izađe u borbu na Allahovom putu boreći se svojim tijelom i imetkom, i ne vrati ništa od toga.” (Buharija i dr.)
Na vrijednost ovih dana također ukazuje hadis Allahovog Poslanika: ”Ne postoje veličanstveniji dani kod Allaha, niti dani u kojima su dobra djela draža Allahu, od ovih deset dana; mnogo u njima Allaha spominjite et-tehlilom (izgovarajući riječi la ilahe illellahu), et-tekbirom (veličanjem Allaha izgovarajući riječi Allahu ekber), et-tehmidom (zahvalom Allahu riječima elhamdulillahi).” (Hadis je zabilježio imam Taberani sa dobrim lancem prenosilaca, kao što je to potvrdio šejh Albani.)
Na vrijednost ovih dana, također, ukazuje i činjenica da se Uzvišeni Allah u Kur’anu zaklinje ovim vremenom: ”Tako mi zore i deset noći” (Fedžr, 1.-2.). Ibn Kesir je, u komentaru ovog ajeta, spomenuo riječi Ibn Abbasa, r.a., da su to noći prvih deset dana zul-hidždžeta.

Iskren vjernik u pogledu marljivosti i iskorištavanja vremena je poput pčele ili mrava. On se maksimalno trudi da iskoristi vrijeme u činjenju dobra, kako bi se što bolje pripremio za Dan polaganja računa.
Mnogi ljudi željeli bi da poste ove blagoslovljene dane, ali nisu sigurni da li je to propisano ili ne, naročito ako znamo da postoje vjerodostojni hadisi u kojima je spomenuto da Allahov Poslanik nije postio prvih deset dana zul-hidždžeta.

Što se tiče posta tih dana, na samom početku možemo kazati da je mnogo argumenata koji ukazuju na vrijednost posta općenito (kako u ovom vremenu, tako izvan njega), a jedan od njih su riječi Allahovog Poslanika: ”Ko posti jedan dan na Allahovom putu, Allah će njegovo lice udaljiti od Vatre sedamdeset godina.” (Buharija i Muslim od Ebu Seida el-Hudrija, r.a.)

Ako svemu tome dodamo činjenicu da je ovo vrijeme blagoslovljeno i da je u vjerodostojnim predajama zabilježeno da je Allahov Poslanik prakticirao postiti ove dane, onda shvatamo zašto je ulema kazala da je post ovih dana na visokom stepenu pohvaljenosti. Preneseno je od supruga Allahovog Poslanika da je Poslanik postio devet dana zul-hidždžeta. Prenosi se od supruga Allahovog Poslanika da je Poslanik postio: dan Ašure, devet dana zul-hidždžeta i tri dana u svakom mjesecu. (Hadis je zabilježio imam Ebu Davud, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.)

Što se tiče devetog dana zul-hidždžeta – dana Arefata – o postu tog dana navode se posebni hadisi. Kazao je Allahov Poslanik, kada je upitan o postu na dan Arefata (devetom danu zul-hidždžeta): ”Iskupljuje od grijeha prošlu i narednu godinu.” (Muslim i dr.)

Na kraju, ako bi neko postavio pitanje: Šta je sa hadisom, kako ga ispravno shvatiti, koji je zabilježio imam Muslim od Aiše, r.a., u kojem ona kaže da nikada nije vidjela Allahovog Poslanika da posti deset dana zul-hidždžeta?
Odgovor je više nego jednostavan: ona je prenosila ono što je znala, a to ne znači negiranje suprotnog. Ispravnost ove teorije potvrđuje činjenica da druge supruge Allahovog Poslanika prenose da su ga vidjele da posti u tim danima. Slično tome je pitanje mokrenja stojeći u pogledu kojeg postoji na prvi pogled oprečnost, koja se može pomiriti na isti način, tj. da kažemo da je svako prenosio ono što je znao – vidio. Aiša, r.a., kazala je: ”Ko vam bude kazao da je Poslanik mokrio stojeći, ne vjerujte mu, nije mokrio osim čučeći.” (Nesai, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.) A Huzejfe, r.a., prenio je ono što je on vidio, da je Poslanik mokrio stojeći. (Hadis o tome su zabilježili Buharija i Muslim.) Svako prenosi ono što je vidio i nema kontradiktornosti između hadisa.

Treba naglasiti da deseti dan zul-hidždžeta nije dozvoljeno postiti jer je to dan Bajrama. Allahov Poslanik je u vjerodostojnim hadisima zabranio post dana Bajrama, što svakako nije razlog da čovjek ostavi činjenje drugih dobrih djela u tom danu.

Slično pitanje postavljeno je uvaženom učenjaku današnjice šejhu Usejminu, koje glasi: Spomenuto je u nekim hadisima da je Allahov Poslanik postio deset dana zul-hidždžeta, ali neki ljudi govore da ih ipak ne treba postiti, šta vi kažete na sve to?, pa je odgovorio šejh:

Post deset dana zul-hidždžeta bez imalo sumnje potpada pod pojam dobrih djela. Allahov Poslanik je kazao: ”Ne postoje dani u kojima je činjenje dobrih djela draže Allahu od ovih dana”, misleći na prvih deset dana zul-hidždžeta. Rekli su ashabi: ”Pa čak ni borba na Allahovom putu?” Rekao je: ”Ni borba na Allahovom putu, osim čovjeka koji izađe u borbu na Allahovom putu boreći se svojim tijelom i imetkom, i ne vrati ništa od toga.” Znači, post potpada pod opći pojam dobrih djela. Također, zabilježen je hadis kod sakupljača Sunena, koji su neki učenjaci ocijenili dobrim – hasen, da je Allahov Poslanik postio deset dana zul-hidždžeta, a svakako da to ne obuhvata deseti dan – Bajram. Imam Ahmed smatrao je vjerodostojnim ovaj hadis i zato je smatrao post deset (devet) dana zul-hidždžeta sunnetom.
(Fetava fi ahkamis-sijam, Muhammed Salih Usejmina, str. 434)

Napomena:
Budite vi razlog da drugi saznaju od vas za ovaj ibadet. Ugrabite i njihove nagrade. Šerujte.

Na pitanje odgovorio: mr. Elvedin Pezić
Preuzeto sa stranice: s-d-o.org

Islamski učenjaci dozvolili su da se šest dana ševvala počne postiti već drugog dana Bajrama.

Nažalost, mnogi ljudi smatraju kako i ovaj Bajram traje tri ili četiri dana, što nema nikakve osnove.

Ramazanski bajram traje jedan dan i samo u tom prvom danu zabranjeno je postiti, po konsenzusu učenjaka.

Šejh Muhammed Salih Usejmin upitan je: ”Mnogi ljudi smatraju kako je obaveza da se počne s postom šest dana ševvala u drugom danu Bajrama i da se ti dani moraju postiti uzastopno, je li to tačno?”, na što je odgovorio: ”Post u mjesecu ševvalu može da se počne odmah drugog dana Bajrama, a isto tako ta nafila može se ispostiti i na kraju mjeseca, kao što je dozvoljeno da se posti uzastopno šest dana ili da se posti dan po dan razdvojeno. Bitno je da taj post bude nakon napaštanja obaveznog posta. Čovjek koji treba da naposti određene dane iz ramazana, dat će prednost napaštanju nad dobrovoljnim postom u mjesecu ševvalu.”

A Allah najbolje zna.

Centru za fetve koji djeluje u sklopu web sajta islamweb.net postavljeno je pitanje:

”Je li dozvoljeno postiti šest dana u ševvalu neposredno nakon Bajrama ili je obaveza sačekati prolazak trećeg dana Bajrama?”, na što su odgovorili:

”Imam Muslim zabilježio je predaju od Allahovog Poslanika: ”Ko isposti mjesec ramazana, a potom to poprati sa šest dana u ševvalu, kao da je postio cijelo vrijeme.”

Imam Nevevi u komentaru Muslimovog Sahiha rekao je: ”Učenjaci naše pravne škole smatraju da je prioritetnije i bolje da se posti šest dana uzastono i neposredno nakon Bajrama, a ako bi ih postio rastavljeno ili odgodio do kraja mjeseca, postigao bi obećanu nagradu, jer se i na to odnosi termin ‘…a potom to poprati sa šest dan u ševvalu.’“

Allah najbolje zna

Na pitanje odgovorio: mr. Elvedin Pezić
Preuzeto sa stranice: http://www.s-d-o.org