Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Znači, znamo svi onaj hadis da je Božiji poslanik s.a.w.s. onoj ženi koja je imala padavicu, kada je rekla: “Božiji poslaniče, dovi za mene, da me Allah izliječi.”, rekao: “Ja ću doviti a, ako se strpiš, tebi je džennet.” Pa je ona rekla: “Da, strpiću se ali dovi Allahu dž.š. da, kada padnem, da mi se tijelo ne otkriva.”. Generalno gledajući, islamski učenjaci, kada govore, možda će to nekome biti čudno ali postoji u Islamu pitanje: “Da li je čovjeku obaveza da se liječi?”.

Postoji jedno veliko pitanje u islamskom pravnom fikhu: “Da li je čovjeku obaveza da se liječi?”. Imamo tu različite situacije, imamo situaciju kada čovjek, ako izbjegne liječenje, dovodi u pitanje svoj život. Tada je jako mišljenje da je čovjeku obaveza da se liječi. Znači, imamo situaciju, čovjek, bolestan je, ako se ne bude liječio, ugrozio je svoj život, možda će umrijeti zbog toga, a ima lijek. U takvoj situaciji, možemo kazati, jako je mišljenje “obaveza je čovjeku da se liječi”.

Ali imamo situacije gdje je čovjek u datom momentu bolestan ali ne dovodi u pitanje svoj život, s druge strane lijek nije, hajde da kažemo, ono 100% učinkovit u takvim situacijama džumhur učenjaka je kazao da čovjeku nije obaveza da se liječi. Znači imamo situaciju kada čovjek, ako se ne bi liječio, ugrozio je svoj život. Imamo situaciju kada čovjek ima bolest, primjera radi, čovjeka boli glava, ali jednostavno ne boli ga glava da, hajde da kažemo, da dovodi svoj život u pitanje. E sada, da li je njemu obaveza popiti tabletu ili ne? Kaže većina islamskih učenjaka nije mu obaveza. S druge strane, ako se strpi na tim bolovima, kao vid iskušenja i musibeta, biće nagrađen. E sada, postavljaju pitanje učenjaci da li je bolje se strpiti u ovoj drugoj situaciji ili se liječiti? Opet, većina učenjaka kaže da je bolje da se liječi ali, isto tako, insan ima pravo, u situacijama i bolestima, u kojima ne ugrožava svoj život, kao što je ova situacija, ako ostavi liječenje, osloni se na Allaha, Allah je taj koji insanu daje lijek i ozdravljenje, bez obzira da li nešto konzumiralo ili ne.

Ako se insan vezuje za Allaha, osloni se na Allaha, ne poduzima nikakve dunjalučke faktore liječenja, znači, i strpi se na bolovima, nadamo se, ako Bog da, da će imati nagradu za strpljenje. Nadam se da smo, ako Bog da, dobro razumjeli ovo pitanje, pošto vjerujem da će biti osoba koje će pogrešno razumjeti, kao što nam se često dešava. Znači imamo situacije kada, ako bi izostavili liječenje, dovodimo svoj život u pitanje, tada možemo kazati da je jako mišljenje da je obaveza da se liječimo.
Ako bolest nije na tom stepenu, boli nas nešto ali ne dovodimo svoj život u pitanje, znači, većina islamskih učenjaka kaže da nije obaveza da se čovjek liječi ali je ljepše da se liječi, za razliku od osoba koje, kažu islamski učenjaci, na osnovu ovog hadisa, ove žene koja je imala padavicu, ako je insan jakog imana, jakog oslonca na Allaha i ne želi da se liječi, želi, znači da osaburi, da se strpi, biće, ako Bog da, nagrađen za strpljenje.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

“Žena sam, u drugom stanju pa svakakve priče dolaze do mene, kao savjeti da trudna žena ne smije da drži mačku u kući, kako ne smije da joj dodirne stomak jer će dijete biti dlakavo kao mačka.” Znači, žena kao trudna ne smije da dotakne mačku, ako dodatne mačku i dijete će biti dlakavo.

Interesantno je kako ljudi koji vjeruju u takve stvari, koje su apsolutno neutemeljene u vjeri, da li se ikada desilo, je li moguće da trudne žene nikada ne dotaknu mačku i da nikada nismo vidjeli da je žena rodila dlakavo dijete? Tobe ja rabbi kako ljudi ne razmišljaju svojim mozgom.
Dobro kaže onda da ne smije da preskoči kabal od usisivača jer će pupčana vrpca da bude omotana oko bebine glave kada se rodi, ne smije trudnica da drži nešto crno na stomaku kako ne bi dijete imalo neku boju drugačiju na koži, ne smije trudnica da se šiša itd.
Zaista, kada je u pitanju sujevjerje, ljudi ne samo da nisu šerijatski obrazovani, čak i dunjalučki, znači 100% ti ljudi nisu obrazovani. Čuj, ne smije da žena preskače kabal od usisivača jer će se pupčana vrpca zamotati dijetu oko vrata i oko glave. Od kud pupčana vrpca da se zamota i kakve veze to ima sa kablom, kao da pupčana vrpca zna da li je žena preskočila kabal ili nije, da li je prešla preko kabla pa, ako je preskočila, i pupčana vrpca će se zamotati dijetu oko glave…

Tako da su sve ove stvari apsolutno neispravne, nemaju nikakvo utemeljenje u Islamu i treba se boriti i pojašnjavati ljudima da je to čisto sujevjerje. Znači strogo, strogo neispravno, nema nikakvo utemeljenje u Islamu.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Ništa drugo osim kao što je propis potiranja po čarapama i potiranja po mestvama. Takva osoba znači, da li navečer, znači shodno opet potrebi ili iza jutra, ako navečer u toku spavanja mora skidati te čarape, iza jutra, kada ustane, abdestiće, potpuno abdest, i obuće te čarape.
Obuće te čarape i, ako Bog da, tokom cijelog dana kada bude više abdestila ne mora skidati te čarape, dovoljno je kada abdesti kompletan abdest, kada dođe do pranja nogu, samo da mokrim rukama potare po gornjem dijelu stopala/čarapa i to je to, ako Bog da.

Opet navečer kada skine čarape, spava, sutradan kada ustane, ponovo abdesti, opere noge, obuče čarape, i u toku cijelog dana, kada god abdesti, ima pravo do navečer, ako Bog da, da potire po tim svojim čarapama.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

U svakom slučaju, veoma je bitno da pitanjima u pogledu kojih islamski učenjaci imaju razilaženje, da tako i prustupimo tim pitanjima. Kada je u pitanju klanjanje nafile koja ima svoj povod u vremenu zabrana, vrijeme zabrane je, znači, od sabaha do izlaska Sunca i dok Sunce odskoči u visini koplja, 15-ak minuta, kada je Sunce na polovini neba i, znači, prije zalaska Sunca. To su vremena kada je zabranjeno klanjati opću nafilu.

E sada, da li je u tim vremenima dozvoljeno klanjati nafilu koja ima svoj povod, kao što je tehijjetul mesdžid? Mi smo ušli u džamiju, poslanik s.a.w.s. kaže: “Kada neko od vas uđe u džamiju neka ne sjeda dok ne klanja dva rekjata.”. To je, znači, nafila sa povodom. Tavafili smo sedam krugova oko Kjabe u vremenu kada je zabranjeno klanjati nafilu. Da li ćemo klanjati dva rekjata ili ne? Ja sam stava, i to je stav šafijske pravne škole, da nafile koje imaju povod, dva rekjata poslije tavafa, tehijjetul mesdžid, dva rekjata nakon abdesta, itd., da se takve nafile klanjaju i u vremenu zabrane. I u vremenu zabrane, jer vrijeme zabrane se odnosi samo isključivo na opću nafilu, da čovjek ‘nako sjedi i kaže: “Idem sada da klanjam nafilu – dobrovoljni namaz.”. To su vremena kada se ne može klanjati dobrovoljni namaz.

Ali, isto tako, treba uvažavati i drugi stav da je veliki dio učenjaka smatrao da nafila s povodom ne može se klanjati u tom vremenu. Pa znači, trebamo jedni druge da tolerišemo. Ako je efendija vidio nekoga da klanja, treba da ga priupita, da sa njim porazgovara, ne da mu to odmah negira, da, hanefijski mezheb to ne odobrava ali možda čovjek nije hanefijskog mezheba pa znači treba da lijepo imamo toleranciju o tim pitanjima. “Dobro, ja ne klanjam, smatram da je to zabranjeno.” “Dobro ja”, drugi čovjek, “ja klanjam, smatram da treba da ispoštujem hadis Božijeg poslanika – “Kada neko od vas uđe u džamiju neka ne sjeda dok ne klanja dva rekjata.” , pa ja praktikujem taj sunnet Božijeg poslanika s.a.w.s.”. Pa se moramo uvažavati a to ne isključuje da razgovaramo. To ne isključuje da ragovaramo ali trebamo biti pažljivi u pogledu pitanja gdje su učenjaci mezheba zauzeli različite stavove i svako od njih ima svoj neki dokaz.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Više puta smo spominjali određene stvari koje se vezuju za podneblje u kojem mi živimo, kao što kada čovjek želi registrovati auto, nametnuto mu je da mora osigurati auto a osiguranje auta je, znači, na način kako se to danas radi, zabranjeno. Znači takav vid osiguranja je u Islamu zabranjen ali je to nama nametnutno, tako i djeci određene stvari koje su nametnute u školi, znači, jednostavno, to je nametnuto, ne može se izbjeći, insan će to, hajde da kažemo, koliko može izbjegavati ali sigurno nije to situacija kada bi čovjek, kao u slučaju da neko nastavi muzičku neku školu, šta ja znam, specijalizacija, fakultet, itd., to je već naš odabir, ali mi ako smo u osnovnoj školi, neko nam je nametnuo to i moramo mi to pristati, možemo izgubiti godinu ako ne budemo na tom času i ako to ne budemo odgovarali, svakako da će čovjek prisustvovati, naučiti ono minimalno što mora da nauči, samo kako bi prošao dalje. I nadamo se, ako Bog da, da zbog toga neće biti griješan.

Audio isječak odgovora