Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Kažu islamski učenjaci kada je u pitanju prekidanje namaza djeli se na dvije kategorije. Imamo prekidanje namaza zato što mu je namaz pokvaren npr. čovjek izgubi u toku namaza abdest, takav insan znači kada izgubi abdest njegov namaz je gotov, pokvaren i on znači nema ništa sa namazom. On nema potrebe da predaje selam on samo ustane napusti saf ili mjesto gdje je klanjao, on će ponovo uzeti abdest i ponovo klanjati.

Za razliku od osobe čiji je namaz ispravan ali ima potrebu da prekine namaz npr. čovjek klanja ali čuje da djete žestoko plače možda se posjeklo, palo itd. njegov namaz je i dalje validan, on želi da prekine namaz da li će samo ustati predati selam ili će samo ustati i prekinuti, šta god da uradi nije pogriješio. Ako krene hodati samim tim kretanjem je poništio namaz a ako preda selam na desnu pa na lijevu stranu, ako Bog da opet je ispravno postupio.

Znači vraćamo se ako smo pokvarili namaz nečim kao što je gubljenje abdesta onda ne treba predati selam a ako mi želimo da prekinemo namaz koji je u osnovi ispravan ali imamo potrebu da prekinemo npr. ako čujemo da plače djete tada možemo samo ustati a možemo i predati selam. Svako prekidanje namaza mora biti zbog velike potrebe, pogotovo kada su u pitanju farzi kada čovjek započne namaz treba da se trudi i da ga završi, ali postoji i opcija kada čovjek ima potrebu da prekine namaz.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Islamski učenjaci kažu da je od sunneta, da je Božiji poslanik a.s. zikrio odmah poslije namaza. A ako bi čovjek odma poslije namaza žurio negdje, pa nakon toga zikrio, on zikri to je u osnovi ibadet, taj zikr bio poslije namaza ili nakon namaza to je nešto što je propisano. Tako da on će biti nagrađen za taj zikr, ali neće biti nagrađen da ga je uradio odmah poslije namaza. Osnova je da taj zikr treba da se prouči nakon namaza.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Kod nas je zastupljena praksa da se zikri zajednički džematile na kraju namaza. Nekada je to poslije farza a nekada je to poslije sunneta koji se klanja nakon farza. Nije bila praksa Božijeg poslanika a. s. da je zikri zajedno sa ashabima već je svako od njih zikrio za sebe. Zikr se obavlja nakon klanjanog farza, sunete je pohvalno i ljepše klanjati kući tako da insan koji klanja farze ima mogućnost da ostane da sjedi lagano da se trudi da što manje remeti red i mir u džamiji da lagano zikri poslije farza da ustane i klanja sunete ako postoje suneti nakon tog farza ili da nakon zikra da lagano izađe da kod kuće klanja sunete.

U svakom slučaju ne treba oko tog pitanja praviti neki veliki bauk. Ono što je sigurno, što je potvrđeno da je praksa Božijeg poslanika a. s. bila da je sunete klanjao kući, da je zikrio poslije farza i da nisu zikrili zajednički tako da insan treba ovo sve da ukomponuje u svoje svakodnevno ponašanje. Nakon farza će ostati na mjestu gdje je klanjao, lagano će zikriti ako imaju sunneti toga klanja će sunete ili će lagano izaći iz džamije bez da uznemirava ljude koji klanjaju nafilu može klanjati sunete kod kuće a znači zikr zajednički nije propisan.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Ja sam više puta govorio da sam stava da se namazi čije namasko vrijeme prođe da se ne naklanjavaju. Nije to poigravanje sa namazom, već je to u jednu ruku pokušaj da se ljudima pojasni koliko je namaz bitan da ga ne možeš naklanjati. Moramo se potruditi da klanjamo namaz u namaskom vremenu, da odvojimo 5 minuta, da li na poslu, da li na pauzi, da li na baušteli, pet minuta da klanjamo ako ništa 4 rekata farza podne namaza.

Tako da sam vise puta spominjao da sam stava da se propušteni namazi ne naklanjavaju. Tako da insan koji ne na poslu gdje ne može klanjati namaze redovno, trebao bi da da sve od sebe da nadje posao gdje može redovno obavljati namaze.

Audio isječak odgovora