Ukoliko osoba odmah nakon ulaska u džamiju obavi propisani namaz, ili sunnet, ili opću nafilu, time je oslobođena klanjanja tehijetul-mesdžida, jer je tako postignut željeni cilj. Dakle, bitno je klanjati prije sjedanja u džamiji. U narednim redovima slijede izjave islamskih učenjaka iz četiri pravne škole u vezi s ovim pitanjem:

Imam En-Nevevi kaže: “Nije uvjet da klanjač nijeti isključivo tehijetul-mesdžid. Ako klanja dva rekata opće nafile, ili namaskih sunneta, ili farz-namaz, to će mu vrijediti kao tehijetul-mesdžid.”

Ibn Nudžejm je rekao: “Svaki namaz koji se obavi nakon ulaska u džamiju, bio propisani ili dobrovoljni, vrijedi umjesto tehijetul-mesdžida.”

Imam El-Behuti kaže: “Sunnet ili farz vrijede umjesto tehijetul-mesdžida, a ne vrijedi obratno.”

Imam El-Hattabi rekao je: “Ne uvjetuje se poseban nijet za tehijetul-mesdžid. Koji god namaz da se obavi nakon ulaska u džamiju, vrijedit će kao tehijetul-mesdžid, bilo da se radi o propisanom ili dobrovoljnom namazu.” A Allah najbolje zna!

Odgovorio Dr. Safet Kuduzović

Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:

https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zikrio je nakon propisanog farz-namaza. Mugira b. Šu‘ba prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na kraju svakog farz-namaza izgovarao:
لاَ إِلَهَ إِلاَّ اللَّهُ وَحْدَهُ لاَشَريِكَ لَهُ لَهُ الْمُلْكُ وَلَهُ الْحَمْدُ وَهُوَ عَلىَ كُلِّ شَيْءٍ قَديِرٌ، اَللَّهُمَّ لاَ مَانِعَ لِمَا أَعْطَيْتَ وَلاَ مُعْطِيَ لِمَا مَنَعْتَ وَلاَ يَنْفَعُ ذَا الْجَدِّ مِنْكَ الْجَدُّ .

“La ilahe illallahu, vahdehu la šerike leh! Lehul-mulku ve lehul-hamdu ve Huve ala kulli šejin kadir. Allahumme, la mania lima eatajte, ve la mutije lima menate, ve la jenfeu zel-džeddi minkel-džedd! – Nema drugog boga osim Allaha, koji nema saučesnika! Njemu pripadaju sva vlast i zahvala i On je Svemoćni. Allahu moj, niko ne može uskratiti ono što Ti podariš, niti iko može podariti ono što Ti uskratiš! Bogatog od Tebe neće zaštititi njegovo bogatstvo!”

Šejhul-islam Ibn Hadžer u komentaru citiranog hadisa kaže: “U njemu se nalazi dokaz o tome da se spomenuti zikr izgovara poslije farz-namaza i da se neće odgađati do poslije sunneta.”

Ebu Umama prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko na kraju svakog propisanog namaza prouči Ajetul-Kursijju, od ulaska u Džennet ne dijeli ga ništa osim smrt.”

Ka‘b b. Udžra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neće biti nesretan onaj koji izgovori sljedeće riječi, koje se ponavljaju na kraju svakog farz-namaza: trideset tri puta ‘subhanallah’, trideset tri puta ‘elhamdulillah’ i trideset četiri puta ‘Allahu ekber’.”

Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Poslije svakog farz-namaza po deset puta izgovarajte: elhamdulillah, Allahu ekber i subhanallah…” Citirana predanja bezrezervno ukazuju na to da se zikr uči poslije farz-namaza. A Uzvišeni Allah najbolje zna!

Odgovorio Dr. Safet Kuduzović

Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:

https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio je sure El-Ihlas , El-Felek i En-Nas po jedanput nakon svih farz-namaz u sklopu namaskog zikra. Što se tiče ponavljanja ovih sura nakon akšamskog i sabahskog farza po tri puta, nije mi poznat dokaz koji potvrđuje ovaj postupak. U vjerodostojnom sunnetu navodi se da se ove sure uče po tri puta nakon jutarnjeg i večernjeg zikra , pa je, vjerovatno, greškom propisano da se tako uči poslije sabahskog i akšamskog farza. Dakle, navedene se sure uče po jedanput i poslije akšamskog i sabahskog farza, isto kao i poslije obavljenih ostalih farz-namaza. A Allah najbolje zna!

Odgovorio Dr. Safet Kuduzović

Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:

https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.

Transkript:
Naime, u zadnje vrijeme dosta stvari mi se dešava suprotno od onoga što očekujem pa sam htio da počnem da klanjam istiharu namaz ne bi li mi Allah olakšao donošenje ispravnih odluka. Možete li mi kazati kako se klanja istihara namaz?
Istihara namaz kao što je došlo, znači, u vjerodostojnim hadisima je, da čovjek prije nego što donese određenu odluku klanja dva rekjata, dva rekjata kao da klanja sabahski sunnet il’ dva rekjata, kao da klanja sabahske farze, i nakon toga postoji razilaženje kod učenjaka da li će prije predaje selama ili nakon predaje selama proučiti istiharetsku dovu. Znači, čovjek klanja dva rekjata standardno, ode abdesti Allahu Ekber, uči subhaneke, euzu bismillu, uči fatihu, uči suru, Allahu Ekber, odlazi na sedždu, vraća se sa sedžde, drugi rekjat – sve uči, ettehijattu, uči salavate. Eh, sada kod salavata, nakon salavata postoje dva mišljenja: da li će dovu istiharetsku, postoji posebna dova – istiharetska, koju je Božiji poslanik podučavao ashabe, da trebaju učiti kada klanjaju istihara namaz. Pa neki kažu da se uči prije predaje selama, neki kažu prvo će predati selam nakon toga će proučiti tu dovu. U svakom slučaju bilo koje mišljenje da čovjek preferira, inšallah, ispravno je postupio.
Ako čovjek ne zna istiharetsku dovu napamet, nema smetnje da je napiše sebi na papir i da je sa papira pročita. Tako da može, znači, istiharetska dova da se uči prije selama, nakon toga se predaje selam ili kada se preda selam da čovjek podigne ruke i prouči istiharetsku dovu u kojoj dovi, u kojoj dovi i traži od Allaha da mu olakša donošenje ispravne odluke u pogledu onoga što želi da uradi za nešto što će koristiti njemu i na dunjaluku i na ahiretu. Ako je to hajr za njega da mu Allah to olakša, ako je to zlo za njega da to Allah dželle šanuhu od njega odalji.

Audio isječak odgovora