Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.

Transkript:

Može se desiti da čovjek klanja kod kuće, nastupilo je namasko vrijeme klanja i onda dođe u džamiju, zatekne ljude da hoće klanjati u džematu, da li će ponoviti sa njima namaz? Može! Može ponoviti sa njima namaz ali će to biti njemu nafila, a onaj namaz kojeg je klanjao kod kuće to je već farz. Dakle, on je farz već obavio.

Znači, situacija, koja se može lako dešavati kod Arapa kod nas malo teže, pošto oni ostavljaju vremena dosta, nekada i po pola sata između ezana i ikameta, pa se može desiti da prouči ezan i čovjek klanja farze kod kuće, nakon toga krene, dođe u džamiju i zatekne ljude da još nisu klanjali farze koje j eon klanjao, on će klanjati tu sa džematom ali mu je to nafila – dobrovoljni namaz, a on je već farze obavio.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.

Transkript:
,,U namazu ako nešto insan ne stigne proučiti a imam već ide dalje u namazu, da li ćemo slijediti imama?“

Da. To smo rekli za teraviju. Da li se to odnosi i na farz namaz?

Da. ,,Imam je postavljen da se slijedi!“ Primjera radi, ako mi klanjamo podne namaz i na podne namazu na prvom rekatu proučili smo fatihu do pola, imam kaže ,,Allahu Ekber“ Hoćemo li mi slijediti imama ili ćemo ostati učiti fatihu? Ne, idemo, slijedimo imama. Isto tako u drugim situacijama slijedimo imama. Osim u situaciji ako čovjek uči ettehijjatu pa nije još završio salavate, a hodža predaje selam, onda čovjek nema smetnje da završi te salavate nakon toga da preda selam.
Ali generalno pravilo treba slijediti imama pa makar mi i ne stigli proučiti ono što nam je trebalo da se prouči, evo naveli smo primjer fatihe, ako smo došli do pola fatihe a imam nam kaže ,,Allahu Ekber“, mi ćemo slijediti imama, nećemo čekati da završimo fatihu.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Zanima me vjerodostojnost hadisa koji govori o nafili odmah iza akšamskog sunneta. Navodno prema podacima i riječima profesora imam Tirmizi, Ibn Madže prenose taj hadis itd. profesor u Turskoj spominje to svojim učenicima. Znači pitanje je da li postoji vjerodostojan hadis koji ukazuje na posebnu vrijednost određene nafile nakon što smo klanjali akšam farze i sunnete?

Znači mi smo klanjali farze akšamske, klanjali smo sunnete dva rekjata koji su potvrđeni sunneti. Nakon toga da li ima posebna nafila koja se klanja do jacije. Postoje hadisi koje baš bilježi imam Tirmizi, Ibn Madže da je Božiji poslanik, pripisuje se Božijem poslaniku da je rekao ko klanja nakon akšama šest rekjata između kojih neće progovoriti ništa loše to mu vrijedi kao dvanaest godina ibadeta. Ali taj hadis nije vjerodostojan. Znači hadis koji govori o posebnosti nafile između akšama i jacije nije vjerodostojan.

Postoje hadisi da je Božiji poslanik znao od akšama do jacije provesti vrijeme u nafili, što znači mi možemo klanjati nafilu od akšama do jacije, ali ne postoji posebna nagrada. Pogledajte kako je islam precizan i savršen, možda će neko kazati to je pretjerivanje, pa eto poslanik je klanjao. Da, mi baš želimo da dosljedno slijedimo sunnet Božijeg poslanika. Nakon akšama to je slobodno vrijeme kada se može klanjati sve do jacije. I nakon jacije je slobodno vrijeme. Ali da li postoji poseban hadis koji kaže ko klanja toliko ima nagradu takvu, ne postoji vjerodostojan.

Postoji daif hadis da je Božiji poslanik rekao ko klanja šest rekjata nakon akšama, znači u periodu od akšama do jacije između kojih neće pričati ništa loše biće mu ekvivalentno 12 godina ibadeta. I taj hadis nije vjerodostojan. Vjerodostojan hadis je da je Božiji poslanik alejhi sallatu ve selam klanjao između akšama i jacije. Znači da je od akšama iskoristio cijelo vrijeme do jacije i da je klanjao nafilu.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Nije ispravno. 9 minuta, osoba, znači, koja vidi da je ustala i ostalo joj je 9 minuta može bez imalo srkleta da ode u kupatilo za 2 minute da abdesti i da klanja farze. Svakako prije izlaska Sunca dovoljno je da klanja jedan rekat, da prouči subhaneke, da prouči fatihu, da prouči neku kraću suru – kul huvallahu i da stigne da klanja jedan rekat prije izlaska Sunca i, ako Bog da, stigla je farz, ako Bog da! Ovo je situacija, bilo je 9 minuta do izlaska Sunca, ustajemo, budimo se, idemo u kupatilo, malo brže uzimamo abdest, oblačimo se i klanjamo kraće, znači, nećemo učiti neke duže sure, bitno nam je da klanjamo jedan rekat prije izlaska Sunca.

Imamo slično pitanje ,,Šta bi se desilo da čovjek probudi se, prespavao je 10 minuta prije izlaska Sunca, a on džunub?“ Džunub treba da se okupa. Hoće li on uzeti tejemmum? Neće ni on uzeti tejemmum jer njemu nastupa namasko vrijeme onog momenta kad se on probudi. Ovo se radi o osobama koje su nenamjerno prespavale, navile sat 10 minuta prije izlaska Sunca a zna da je džunub, treba da se kupa. Ne! Govorimo osobama koje su prespavale i takve osobe neće uzimati tejemmum već će otići u kupatilo, istuširaće se, uzeće abdest i klanjaće, ako Bog da, bez obzira što je Sunce izašlo jer njihovo namasko vrijeme nastupa onda kada su se probudili. Imamo pitanje 9 minuta prije izlaska Sunca, kažemo ne uzima se tejemmum, uzima se abdest i klanja se.

Drugo slično pitanje, ako bi se čovjek probudio 10 ili 15 minuta prije izlaska Sunca, a džunub je, treba da se okupa, ili žena da se okupa od hajza ili od džunupluka. Da li imaju pravo da uzmu tejemmum? Ne! Idu u kupatilo, kupaju se ‘što kraće i brže mogu’, ako su upotpunili svoj gusul, imaju abdest, ako nemaju uzeće abdest i idu klanjati bez obzira makar Sunce i izašlo zato što je namasko vrijeme za njih nastupilo onog momenta kada su se probudili. Nadam se, ako Bog da, da je to jasno.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Braća koja su zapošljena i voze kamione, oni su musafiri ako voze dalje od 80 kilometara od mjesta gdje stanuju. Prva stvar, ako bi osoba svakog dana vozila, ona je svakog dana musafir ako vozi dalje od 80 kilometara od mjesta gdje stanuje. Ali, čovjek treba da pazi (dosta puta su dolazile sugestije da o tome govorimo) jer ljudi klanjaju farze onako kako je kamion okrenut i klanjaju za volanom.

Međutim, čovjek se mora okrenuti prema Kibli i mora klanjati stojeći, a kako će to izvesti, to su već njegove tehničke stvari. Može se zaustaviti na nekom proširenju, imaće flašu vode i abdestit će, zatim će se pomoću neke aplikacije (ili na osnovu Sunca ili nekih drugih pokazatelja) okrenuti prema Kibli. Dakle, čovjeku je obaveza kada bude klanjao, bez obzira što je musafir i što ima kamion, da se okrene prema Kibli i da klanja stojeći. Ukoliko u kamionu ima dovoljno prostora da bi čovjek mogao klanjati u kabini nema smetnji da to i uradi, ali kabinu mora okrenuti tako da bude okrenuta prema Kibli.

Nafila se može klanjati a da nismo okrenuti prema Kibli, npr. dok vozi kamion čovjek može klanjati nafilu, a da ne mora stajati niti se mora okretati prema Kibli. Ovo su dakle dvije temeljne razlike između farza i nafile na putovanju, obzirom da se kada je u pitanju farz moramo okrenuti prema Kibli i klanjati stojeći, dok dobrovoljni namaz možemo klanjati i sjedeći i ne moramo biti okrenuti u pravcu Kible.

Tako da, generalno pravilo i savjet za našu braću koja voze kamione, a ima ih elhamdullilah mnogo po svijetu, jeste da se moraju organizirati na takav način što će imati neku sedžadu ili karton, te da će se zaustaviti na nekom proširenju i na osnovu aplikacije okrenuti prema Kibli i klanjati dva rekjata podne i predati sellam, zatim dva rekjata ikindije i predati sellam. Zaključujemo da ono što se mora jeste klanjati stojeći bilo napolju ili u kabini, i biti okrenut prema Kibli.

Audio isječak odgovora