Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Pogledajte šta znači neznanje. Imamo ljude koji kažu da ako ne klanjaš sunnete i sun-sunnete na podne kao da nisi ništa ni klanjao, što je džehl i veliki grijeh pričati o vjeri bez znanja.

Čovjeku je Uzvišeni Allah naredio da na podne namazu klanja četiri rekata i to je ono za šta će nas Gospodar pitati na Sudnjem danu. Ako možemo prije podne klanjati dva ili četiri rekata i nakon podne dva ili četiri rekata to je odlično, ali nije obaveza! Zato se zove nafila – dobrovoljni namaz. Čovjek vjernik treba da se organizuje da klanja četiri rekata farza na podne, a klanjanje suneta prije i poslije nema nikakve veze sa ispravnosti namaza.

Treba žestoko, pa i malo grubo odgovoriti tim neznalicama koji ljude odbijaju od namaza, jer čovjek bi klanjao farze a oni mu kažu ‘ako nećeš klanjati sunete nemoj džabe ni klanjati’, a veliki je grijeh odgovarati ljude od obavljanja farz namaza.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Dva pitanja, znači: da li je ispravno doviti nakon zikra kojeg činimo poslije farz namaza? Da, čak imaju određeni hadisi koji ukazuju da je pohvalno i lijepo povremeno da se dovi nakon što čovjek obavi propisane farz namaze i nakon što završi sa zikrom, tako da, nema smetnje da čovjek, da to ne bude svakodnevna praksa već povremeno, znači svaki drugi dan, svaki treći dan, svaki treći namaz itd., da to ne bude ustaljena praksa ali da čovjek, s vremena na vrijeme, nakon farz namaza, nakon zikra, podigne ruke i dovi Allahu tebarekte ve teala, definitivno da je to dozvoljeno i da je to propisano i to ima utemeljenje u određenim hadisima Božijeg poslanika s.a.w.s.

Da li se može zikriti i doviti dok se vozim u autu do posla i nazad kući? Može, definitivno. Zikrullah, znači kada se vozimo u autu, čak šta više, pohvalno je i lijepo da iskoristimo svoje vrijeme, znači, da veličamo Allaha tebareke ve teala, a, isto tako, se može doviti. Da, jeste propisano i lijepo da čovjek prilikom dove podigne ruke ali nije to uvijet za primanje dove tako da čovjek kada vozi auto može da veliča Allaha riječima “subhanallah”, “elhamdulillah”, “Allahu ekber”, “la havle ve la kuvvete illa billah” itd. a isto tako može da vozi i da dovi, da govori: “Gospodaru oprosti mi”, “Gospodaru smiluj mi se “, “Gospodaru, učvrsti me na pravom putu”, itd. Nema nikakve snetnje da čovjek u toku vožnje vozila dovi Allahu tebareke ve teala.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Islamski učenjaci su kazali, kada je u pitanju farz namaz da čovjek ne treba prekidati farz namaz osim u nekim kritičnim, teškim situacijama kada je možda u pitanju život ili nešto doista mnogo potrebno. Tada se samo može prekinuti farz namaz za razliku od nafile – dobrovoljnog namaza gdje su učenjaci bili mnogo tolerantni u pogledu prekidanja namaza. U ovom slučaju, ovo pitanje je gdje jedan naš omladinac pita nekada klanja u svojoj sobi, njegovi roditelji ga zovnu pa on pita da li da prekine namaz ili ne?! Ako je u pitanju farz namaz, Allah najbolje zna, ako doista nije nešto hitno, da zovu da je požar, da je neko, da kažemo, slomio ruku, slomio nogu ili nešto… u takvom slučaju čovjek će prekinuti farz, ali ako je to nešto standardno majka zove sina ,,Sine!“, i ništa, čuje nema ga, on će završiti svoj namaz nakon toga otići će i lijepo će pojasniti da je bio u namazu i da se nije mogao odazvati. Isto i sa nafilom.

Ako je to neko klasično dozivanje roditelja svoje djece, ne iz neke velike potrebe i tu nafilu treba upotpuniti ali ako je to nešto bitno ili ako znamo da će se naši roditelji naljutiti onda da čovjek prekine nafilu na nekom nižem je stepenu nego prekinuti farz namaz. Tako da, odgovor je: ako je u pitanju farz namaz, farz namaz se samo prekida u nekim iznimnim situacijama, za razliku od nafile koja se može i zbog manjih razloga prekinuti. Ali svakako da insan treba svojim roditeljima lagano pojasniti da im kaže ,,kada me zovnete, ako vidite da se ne odazivam, postoji mogućnost da klanjam, za par minuta ću doći. Ono što treba, ja ću, ako Bog da, naknadno uraditi, ali nemojte da prekidam namaz.“ i nadam se, inšallah, da će oni to razumjeti.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Ne smeta.
Da li ćemo se mi priključiti tom čovjeku ili ne to je sad vid procjene ali u islamu može se desiti da neko klanja sunnete, mi pored njega klanjamo farze. To što on klanja sunnete a mi klanjamo farze nema nikakve smetnje u islamu, njegov namaz je validan, naš namaz je validan. Imamo verziju u islamu da čovjek klanja sunnete i za njim drugi čovjek u džematu klanja sunnete, imamo verziju da čovjek klanja farze i za njim čovjek klanja farze, imamo opciju – čovjek klanja sunnete kao imam a za njim ljudi klanjaju farze. Kao što je Muaz ibn Džebel radio, hadis u Buhariju i Muslimu, klanjao je sa Poslanikom jaciju, farze, pa bi došao svom narodu u svoje selo pa bi klanjao njima jaciju, njemu bit da jacija bila nafila. Oni za njim klanjaju farze. I imamo obrnuto da čovjek klanja farze a iza njega ljudi klanjaju sunnete. Sve četiri opcije su po islamu dozvoljene. Tako da, kada nekad uđemo u džamiju, pogotovo u džamijama gdje je protok, nekada na benzinskoj pumpi ili negdje drugo gdje ljudi znaju te propise, kod nas to ljudi slabo poznaju. U arapskom svijetu neko klanja u mesdžidu, drugi stane pored njega klanja, niko nikog ne pita ,,Jesi li klanjao sunnete? Jesi li farze? Je li akšam? Je li jacija?“ Niko ništa ne pita. Priključi se, klanja, ovaj koliko klanja, ovaj ustane naklanja svoj dio i to je to.

Ono što je rezime ovog pitanja: nije uvjet za validnost namaza da je naša namjera i namjera onog koji klanja uz nas ista. Možemo klanjati, na primjer, imamo opciju da čovjek klanja sunnete, da uz njega se klanjaju sunneti, da on klanja sunnete da se uz njega klanjaju farzi, da on klanja farze a da mi uz njega klanjamo sunnete i da on klanja farze i mi klanjamo uz njega farze. Sve 4 opcije su u islamu dozvoljene.

Audio isječak odgovora