Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li je zabranjeno postiti subotom?
Abdullah b. Busr prenosi da je njegova sestra Es-Samma, radijallahu anha, prenijela sljedeće Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: 'Nemojte postiti subotom, osim ako se radi o obaveznom postu, a ako čovjek nema nikakve hrane, neka sažvaće koru vinove loze ili kakvu granu. " Propisi u vezviše
Abdullah b. Busr prenosi da je njegova sestra Es-Samma, radijallahu anha, prenijela sljedeće Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ‘Nemojte postiti subotom, osim ako se radi o obaveznom postu, a ako čovjek nema nikakve hrane, neka sažvaće koru vinove loze ili kakvu granu. ”
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, navedeni hadis jasno ukazuje da je zabranjeno postiti subotom, u tom je danu dopušteno postiti samo ako se radi o obaveznom postu, kao što su: ramazanski post, zavjet, iskup i napošćivanje.
Drugo, nasuprot navedenom hadisu stoje drugi hadisi koji ga, po mišljenju učenjaka, isključuju, ali to nije tako, i ovdje ćemo objasniti da spomenuti hadisi, iako su autentični, ne mogu isključiti navedeni hadis. Naime, šejhul-islam Ibn Tejmijja i Ibn Hadžer govorili su da je lanac prenosilaca ovog predanja poremećen i neprihvatljiv. Na tu njihovu primjedbu odgovorio je šejh El-Albani u djelu Irvaul-galil (960), i tu divnu studiju svakako treba konsultirati. Ehu Davud tvrdi da je ovaj hadis derogiran, ali nije precizirao šta ga je derogiralo. Ako je mislio na Džuvejrijjino, radijallahu anha, predanje, navedeno u prethodnom poglavlju, i na slična predanja koja zabranjuju post petkom, na to možemo odgovoriti iz sljedećih aspekata: prvo, nije dopušteno pribjeći derogaciji ako se naoko oprečni dokazi mogu usaglasiti, odnosno u situaciji ako ne znamo koji je od dva dokaza prije a koji kasnije izrečen; drugo, između tih hadisa uopće nema oprečnosti: ” …vodio sam debatu s nekim ljudima koji su kazali da je hadis u kojem se zabranjuje post petkom oprečan hadisu u kojem se zabranjuje post subotom, ali sam o tome razmislio i zaključio da, hvala Allahu, između tih hadisa nema oprečnosti. Naime, čovjek koji posti petkom a ne posti četvrtkom mora postiti subotom, i to mu je obaveza kako bi se sačuvao od suprotstavljanja sunnetu, utoliko jer je postio petkom zasebno, i u tome slučaju na njega se odnosi općenitost Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: Nemojte postiti subotom, osim ako se radi o obaveznom postu … ‘ Međutim, ovo važi samo za onog čovjeka koji posti petkom zasebno, ne znajući da je to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio i koji nije postio četvrtkom, kako smo spomenuli. Ali onaj ko zna da se petkom ne treba postiti zasebno nema pravo postiti u subotu, jer u ovom slučaju on ne posti obavezni post, i ne potpada pod općenitost navedenog hadisa. Iz ovoga se naslućuje odgovor na pitanje kako postupiti ako u petak padne dan u kojem je poželjno postiti: nije ga dopušteno postiti zasebno, a isti status ima i subota, jer ni tada nije riječ o obaveznom postu”, ističe šejh El-Albani; i, treće, kazati da je posrijedi derogacija, posljednje je čemu se pribjegava ako je nemoguće usaglasiti određene dokaze, a kada je riječ o ovom pitanju, naoko oprečne dokaze možemo lahko usaglasiti: hadis koji govori o postu subotom – to zabranjuje, a spomenuti hadisi – dopuštaju, a u usuli-fikhu vrijedi pravilo da se dokaz koji zabranjuje određenu stvar pretpostavlja dokazu koji tu istu stvar dopušta. Neki su učenjaci kazali da se sljedeća Ummu Selemina, radijallahu anha, izjava: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, najčešće je postio subotom i nedjeljom” pretpostavlja hadisu koji zabranjuje post subotom, međutim ta oprečnost nije mjerodavna jer navedeni hadis jesu riječi, a ovo Ummu Selemino, radijallahu anha, predanje jeste postupak, a pravilo u usuli-fikhu glasi: Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi preferiraju se nad njegovim postupcima.
Treće, neki učenjaci smatraju da se zabrana odnosi samo na onoga ko posti subotom zasebno, odnosno ako posti u danu prije ili u danu poslije, na njega se zabrana ne odnosi.
Rekao sam: kontekst hadisa pobija ovo mišljenje, jer da se mislilo na post subotom zasebno, ne bi bio izuzet obavezni post. Zato je ispravno da je subotom zabranjeno postiti, osim ako se radi o obaveznom postu, a Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.
____________
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Da li je pokuđeno postiti petkom zasebno?
Muhammed b. Abbad rekao je: "Upitao sam Džabira, radijallahu anhu, je li Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio post petkom, a on je odgovorio: 'Da, zabranio je to."'Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijedao je da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka niko od vas ne posviše
Muhammed b. Abbad rekao je: “Upitao sam Džabira, radijallahu anhu, je li Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio post petkom, a on je odgovorio: ‘Da, zabranio je to.”‘Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijedao je da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka niko od vas ne posti petkom, osim ako je postio u danu prije ili će postiti u danu poslije njega.’ U drugoj verziji stoji: “Nemojte noć uoči petka posebno određivati za ibadet, i nemojte petak posebno određivati za post, ali ako se podudari s dobrovoljnim postom čovjeka, neka ga posti. ‘ U drugoj verziji, opet, stoji da je Ebul-Evber rekao: “Sjedio sam kod Ebu Hurejre, radijallahu anhu, kada je došao neki čovjek i rekao mu: ‘Ti si zabranio ljudima da poste petkom!’, a on je odgovorio: ‘Nisam to ja zabranio, to je zabranio Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji sam lično čuo: Nemojte postiti petkom, osim ako uz njega postite nekoliko dana, jer petak je praznik . ..” Ebu Ejjub prenosi da je Džuverijja, radijallahu anha, pripovijedala da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ušao kod nje petkom, dok je postila, i upitao je: ‘Jesi li postila jučer?” “Nisam”, odgovorila je. Na to je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upita: ”Imaš li namjeru postiti sutra?” “Nemam”, odgovorila je, pa joj je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, naredio: “Onda prekini post!
Džunada b. Ebu Umejja, radijallahu anhu, pripovijedao je: “Ušao sam jednog petka kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, s nekoliko ljudi iz plemena El-Ezd. Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, pozvao nas je za trpezu, postavljenu ispred njega. Rekli smo da postimo, a on nas upita: Jeste li postili jučer?’ Odgovorili smo da nismo. Opet nas upita: ‘Hoćete li postiti sutra?’ Odgovorili smo da nećemo. Naredi nam: ‘Onda prekinite post!’ Još je dodao sljedeće: ‘I nemojte postiti petkom zasebno! Ubejdullah b. Ijad b. Lekit rekao je: “Čuo sam Lejlu, Beširovu suprugu, kako govori: ‘Bešir me izvijestio da je upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, može li postiti petkom, i može li se u tome danu potpuno sustegnuti od razgovaranja, na šta mu je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio: ‘Nemoj postiti petkom, osim ako postiš u danu prije ili u danu poslije njega. A kada je riječ o tome da se potpuno sustegneš od razgovaranja, Allaha mi, bolje je da navraćaš na dobro a odvraćaš od zla nego da ćutiš. .. ”
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, pokuđeno je postiti petkom zasebno, bez obzira bilo to s određenim ciljem ili ne. Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi koje je preko Ebu Hurejre, radijallahu anhu, zabilježio imam Muslim: ” .. ali ako se podudari s dobrovoljnim postom čovjeka, neka posti”, treba shvatiti na osnovu drugih predanja, između ostalog, i sljedećeg predanja u kojem stoji: ” .. osim ako je postio u danu prije ili će postiti u danu poslije njega “, na šta nas jasno upućuje i Džunadino, radijallahu anhu, predanje: ”I nemojte postiti petkom zasebno!” A značenje ovog Džunadinog, radijallahu anhu, hadisa nosi Džabirovo i Ebu Hurejrino, radijallahu anhu, predanje. Zato kažemo: sljedeća Ibn Hadžerova izjava: ” … otuda ovi hadisi ograničavaju generalnu zabranu izrečenu u Džabirovom, radijallahu anhu, predanju, i idu u prilog dodatku koji smo naveli, a u kojem stoji da se zabrana odnosi isključivo na post petkom zasebno, odnosno iz izuzimanja ima se razumjeti da je dopušteno postiti ovaj dan ako je čovjek postio dan prije ili će postiti dan poslije, ili se čovjekov uobičajeni post, naprimjer, bijeli dani, podudario s petkom, ili se podudarila da je određeni dan u kojem je čovjek uobičavao postiti, naprimjer, dan Arefata, pao petkom … ” – diskutabilna je iz sljedećih razloga: prvo, hadisi jedni druge objašnjavaju i ograničavaju, zato onaj čovjek čiji se uobičajeni post podudari s petkom, po drugim hadisima, treba postiti u danu prije ili u danu poslije; i, drugo, nije dopušteno prekoračivati posebni dokaz (mukajjed) koji ograniči neki generalni dokaz (mudek), a generalna je zabrana u većini hadisa ograničena postom u danu prije ili poslije petka, a Svevišnji Allah najbolje zna.
Drugo, petkom nije pokuđeno postiti ukoliko se posti u danu prije ili u danu poslije njega: “Učenjaci su smatrali da je pokuđeno postiti petkom zasebno, osim ako čovjek ne posti u danu prije ili u danu poslije, prema tome su i postupali”, ističe imam El-Begavi.
Treće, imam Malik ostavio je sljedeći zapis: “Nijednog učenjaka, ni pravnika, ni ikoga za kim se ljudi povode nisam čuo da je zabranio post petkom; petkom je lijepo postiti. Vidio sam neke učenjake koji su postili petkom, što su, po meni, činili s određenim ciljem.” Ova je njegova izjava neprihvatjiva iz više razloga: prvo, hadisi u kojima Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranjuje post petkom zasebno autentični su i jasni, učenjaci su ih prihvatili; i, drugo, post petkom zasebno zabranjivala je većina ashaba, između ostalih Alija, Ebu Zerr i Ebu Hurejra, radijallahu anhum, a i neki istaknuti tabiini kao što su Eš-Ša'bi i Ibrahim en-Nehai.
Četvrto, učenjaci su se podvojili u mišljenju zbog čega je pokuđeno postiti petkom zasebno, a ta su mišljenja sljedeća: petak je praznik; post oslabljuje čovjeka i umanjuje njegovu snagu za ibadet; iz bojazni da se taj dan ne svetkuje (kao što su židovi svetkovali subotu), a neki učenjaci, opet, kažu da je petkom pokuđeno postiti iz bojazni da ljudi ne počnu vjerovati da je post u tom danu obaveza. Kada je riječ o tome, autentičan oslonac u tome jeste mišljenje onih učenjaka koji kažu da je pokuđeno postiti petkom jer je taj dan praznik. Tome mišljenju teži i Ibn Hadžer. On kaže: “Najjače i najprihvatljivije mišljenje jeste stav onih učenjaka koji kažu da je pokuđeno postiti petkom jer je to praznik.”
Rekao sam: na tu konstataciju jasno ukazuje navedeno Ebul-Evberovo predanje od Ehu Hurejre, ali i sljedeća Alijina, radijallahu anhu, izjava: “Ko od vas želi dobrovoljno postiti neka posti četvrtkom, neka ne posti petkom, jer je petak praznik, to je dan jela i pića. Tako će čovjek u mjesecu imati dva vrijedna dana: dan u kojem će postiti i dan koji će provesti u radosti s ostalim muslimanima.” U vezi s ovim obrazloženjem, Ibn Kajjim el-Dževzijja naveo je dvije nejasnoće rekavši: “Petkom nije zabranjeno postiti, a za vrijeme praznika zabranjeno je postiti, i pokuđenost ne postoji ako čovjek ne posti u ovom danu zasebno. Odgovor na ove nejasnoće glasi: petak nije godišnji, već sedmični praznik, a samo je zabranjeno postiti u godišnjem prazniku. A kada je riječ o postu petkom zasebno, ako čovjek posti u danu prije ili u danu poslije njega, tada u tom danu nije postio zato što je to – petak, odnosno praznik, i tada nema štete koja postoji u slučaju ako čovjek posti u tom danu zasebno: taj post biva usputni.”
Peto, možda će se neko pozvati na Ibn Mesudove, radijallahu anhu, riječi: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, postio je u tzv. bijelim danima u svakom mjesecu, i rijetko je mrsio petkom.” Ali to znači da nije mrsio petkom ako bi se podudario s bijelim danima, u kojima je postio. Komentirajući ovo predanje, Ibn Kajjim rekao je: ” … ovaj se hadis mora protumačiti tako što ćemo reći da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, petkom postio usput, nije postio zasebno, jer to sam nije dopuštao. I zar se hadis koji dopušta post petkom (nije ga zabilježio ni El-Buhari ni Muslim; njega je imam Et-Tirmizi okarakterizirao nepoznatim ) može pretpostaviti autentičnim jasnim hadisima na osnovu kojih se to zabranjuje, koje su zabilježili El-Buhari i Muslim.” Zbog toga je imam Et-Tirmizi zapisao da su neki učenjaci smatrali da je poželjno postiti petkom, ali je pokuđeno postiti u tome danu ako čovjek ne posti u danu prije ili u danu poslije njega.
____________
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Da li je zabranjeno prodati bilo koji dio kurbana ?
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi sljedeći hadis: "Ko proda kožicu kurbana, kao da kurban nije ni zaklao. ''249 Katada b. en-Numan, radijallahu anhu, pripovijeda da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Ne prodajite kurbansko meso! Jedite ga i dijelite drugim ljudima, a njegovu koviše
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi sljedeći hadis: “Ko proda kožicu kurbana, kao da kurban nije ni zaklao. ”249
Katada b. en-Numan, radijallahu anhu, pripovijeda da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Ne prodajite kurbansko meso! Jedite ga i dijelite drugim ljudima, a njegovu kožu iskoristite, ne prodajte je! A možete, ako to želite, jesti meso žrtvenih životinja koje vam neko ponudi. ”250
Propisi u vezi s poglavljem :
Prvo, zabranjeno je prodati kurbansko meso, kožu, kao i bilo koji drugi dio žrtvene životinje.
Drugo, višestruke su koristi od kurbana: jede se, dijeli drugima i skladišti.
Treće, mesaru, onome koji se brine oko klanja kurbana i podjele njegova mesa, ne treba dati ništa na ime nadnice jer je, zbog mesa koje će dobiti kao sadaku ili kao poklon, ne bi ni tražio.
Četvrto, onaj kome je ponuđeno da jede kurbansko meso, može jesti koliko želi.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Bilo je zabranjeno konzumirati kurbansko meso duže od tri dana; da li je derogiran taj hadis ?
Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka niko ne jede kurbansko meso duže od tri dana. "243 Alija, radijallahu anhu, klanjao je bajram-namaz prije hutbe, a potom održao hutbu i rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio vaviše
Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka niko ne jede kurbansko meso duže od tri dana. “243
Alija, radijallahu anhu, klanjao je bajram-namaz prije hutbe, a potom održao hutbu i rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio vam je da jedete meso svojih kurbana duže od tri dana.”244
Propisi u vezi s poglavljem:
Prvo, u početku islama bilo je zabranjeno da se kurbansko meso jede duže od tri dana, pa je taj propis derogiran. O tome postoji nekoliko hadisa. Abdullah b. Vakid prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se kurbansko meso jede duže od tri dana. Abdullah b . .Ebu Bekr spomenuo je to Amri, a ona je potvrdila i kazala kako je čula Aišu, radijallu anha, da kaže: “Na Kurban-bajram beduini su, teško koračajući, dolazili prisustvovati Kurban-bajramu, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Kurbansko meso zadržite kod sebe tri dana, a poslije toga podijelite. ‘ Nakon određenog vremena bi mu rečno: ‘Allahov Poslaniče, ljudi su počeli puniti mješine kurbanskim mesom i od njega dobivaju loj.’ ‘.A. zašto?’, upita on. ‘Zato što si zabranio da se ono jede duže od tri dana’, odgovorili su mu. Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sell em, tada reče: ‘T'o sam bio zabranio zbog onih beduina. Od sada jedite onoliko dugo koliko želite, uskladišite ga i dijelite. “‘245
Džabir, radijallahu anhu, pripovijeda: ”Jeli smo kurbansko meso samo tri dana, pa nam je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dao olakšicu i rekao: Jedite kurbansko meso i pohranite ga. “‘246 Selema b. el-Ekva, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: “Ko je od vas zaklao kurban, ne smije osvanuti treći dan a da se u njegovoj kući nalazi imalo kurbanskog mesa. ” Sljedeće su godine rekli: “Allahov Poslaniče, hoćemo li postupiti onako kako smo postupili prošle godine?” “Sada jedite kurbansko meso, hranite njime druge ljude, ali ga i uskladišite. Ono je bila godina velike gladi, .Pa sam htio da kurbanskim mesom pomognete potrebitima”, odgovorio je Poslanik.247
Tu su hadisi koje prenose Ebu SeiJ el-Hudri, Burejda i Sevban, a zabilježili su ih EI-Buhari i Muslim.
Drugo, ova je zabrana bila vremenski ograničena, jer je ljude te godine pogodila glad. U tom se kontekstu prenosi da je Ibn Abbas, radijallahu anhu, upitao Aišu, radijallahu anha: “Da li je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se kurbansko meso jede duže od tri dana?”, a ona je odgovorila: “To je učinio samo u godini u kojoj su ljudi bili gladni, kada je htio da bogati nahrane siromašne, a mi bismo, da to e tako bilo, kurbansko meso jeli i nakon petnaest dana.” Upitana je: “Šta vas je nagnalo na to?” Ona se nasmija i reče: “Porodica Muhammedova, sallallahu alejhi ve sellem, nikad se nije najela začinjenog pšeničnog kruha tri dana uzastopice.”248
Treće, Alija b. Ebu Talib, Ibn Omer, E7:-Zubejr, Abdullah b. Vakid b. Abdullah b. Omer, radijallahu anhum, smatraju da je zabranjeno zadržati kurbansko meso duže od tri dana i da je prvotni propis punovažan. Evo šta u vezi s tim kaže imam Eš-Ševkani : “Moguće je da oni nisu znali da je ovaj propis derogiran. A prihvata se od onog kojem je poznat dokaz, ne od onog kojem isti taj dokaz nije poznat. Štaviše, islamski su učenjaci, poslije smrti navedenih autoriteta, postigli konsenzus da je dopušteno jesti i skladištiti kurbansko meso i nakon tri dana. Ne znam da ijedan islamski učenjak dijeli mišljenje navedenih ashaba.”
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li je zabranjeno zaklati kurban prije klanjanja bajram-namaza?
El-Bera b. Azib, radijallahu anhu, pripovijeda kako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednog dana obavio namaz i zatim rekao: "Ko klanja namaz koji i mi klanjamo, i okreće se prema kibli, prema kojoj se i mi okrećemo neka ne kolje kurban dok se ne vrati s bajram-namaza. ''241 Enes, rviše
El-Bera b. Azib, radijallahu anhu, pripovijeda kako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednog dana obavio namaz i zatim rekao: “Ko klanja namaz koji i mi klanjamo, i okreće se prema kibli, prema kojoj se i mi okrećemo neka ne kolje kurban dok se ne vrati s bajram-namaza. ”241
Enes, radijallahu anhu, kazuje: “Dok je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, držao hutbu na Kurban-bajramu, osjetio je miris mesa, pa je zabranio da se žrtva prinosi prije namaza. Rekao je: ‘Ko je već zaklao kurban neka to ponovo učini. “‘242
Propisi u vezi s poglavljem :
Prvo, zabranjeno je zaklati kurban prije bajram-namaza.
Drugo, ne ubraja se u kurban prinošenje žrtve prije obavljenog bajram-namaza.
Treće, ko zakolje prije bajram-namaza dužan je ponovo zaklati, shodno navedenom hadisu i hadisu Džunduba b. Sufjana el-Bedželija, radijallahu anhu, koji je svjedok Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi na dan klanja kurbana: “Ko je zaklao kurban prije klanjanja namaza neka prinese drugu žrtvu, a ko nije zaklao neka zakolje. ”
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Koje su životinje zabranjene zaklati kao kurban ?
El-Bera b. Azib, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kurbann, žrtvena životinja, ne može biti potpuno hrom, ni sasvim ćorav, ni jako bolestan, ni isuviše mršav. '1239 Alija, radijallahu anhu, govorio je: "Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, naredioviše
El-Bera b. Azib, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kurbann, žrtvena životinja, ne može biti potpuno hrom, ni sasvim ćorav, ni jako bolestan, ni isuviše mršav. ‘1239
Alija, radijallahu anhu, govorio je: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, naredio nam kao žrtvu obavezno prinesemo ovcu koja vidi i čuje, tj . da ne zakoljemo ovcu koja je ćorava, niti da joj sprijeda ili otpozadi visi komadić razrezanog uha, niti da joj je uho probušeno, niti uzduž napuklo.”240
Propisi u vezi s poglavljem:
Prvo, žrtvena životinja, kurban, ne smije biti hroma, ni ćorava, ni bolesna, ni jako mršava, ni unakaženog uha, bilo da je probušeno ili razrezano. Imam Eš-Ševkani, 5/207, zapisao je: “Hadisi ukazuju na to da nije dopušteno kao kurban prinijeti životinju koja ima neku odspomenutih manjkavosti. Onaj ko tvrdi da se takva životinja u svakom slučaju može zaklati kao kurban, odnosno onaj ko tvrdi da se može zaklati ali je pokuđeno – mora podastrijeti dokaz koji jasnu zabranu (koja iziskuje da životinja koja ima jednu od spomenutih mahana, ne vrijedi kao žrtva), iskazanu u El-Beraovom hadisu, može obesnažiti.”
Drugo, dopušteno je da rogovi budu slomljeni, jer hadis koji je prenio Utba b. Abdurrahman, a koji govori o zabrani žrtvovanja životinje slomljenih rogova, nije autentičan, a dotle se to u navedenom Alijinom hadisu ne spominje. Zato El-Begavi u djelu Šerhus-sunna, 4/338, kaže: “Prema mišljenju većine učenjaka, dopušteno je da se kao kurban zakolje životinja koja ima slomljene rogove.”
Treće, komentirajući El-Beraov hadis, imam El-Begavi u djelu Šerhus-sunna, 4/340, tvrdi: “U hadisu je dokaz da neznatna manjkavost ne smeta, jer se u hadisu kaže: “Kurban, žrtvena životinja, ne može biti potpuno hrom, ni sasvim ćorav, ni jako bolestan, ni isuviše mršav. ”
Četvrto, uškopljenu i životinju odrezanog repa dozvoljeno je zaklati kao kurban, jer se ona na taj način goji.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li je zabranjeno šišati kosu i rezati nokte onome ko ima namjeru zaklati kurban ?
Ummu Selema, radijallahu anha, prenosi kako je Vjerovjesnik, sallallahi alejhi ve sellem, rekao: ''Kada nastupi mjesec zul-hidže, neka ne krati kosu i ne podrezuje nokte onaj koji ima namjeru zaklati kurban. "237 Propisi u vezi s poglavljem : Prvo, čovjeku koji je dužan zaklati kurban zabranjeno jeviše
Ummu Selema, radijallahu anha, prenosi kako je Vjerovjesnik, sallallahi alejhi ve sellem, rekao: ”Kada nastupi mjesec zul-hidže, neka ne krati kosu i ne podrezuje nokte onaj koji ima namjeru zaklati kurban. “237
Propisi u vezi s poglavljem :
Prvo, čovjeku koji je dužan zaklati kurban zabranjeno je obrijati glavu, skratiti kosu, počupati je, spaliti i brijati stidne dijelove tijela kada, uzevši u obzir viđenje mlađaka, nastupi mjesec zul-hidže. Također je zabranjeno rezanje i lomljenje noktiju. Imam Eš-Ševkani rekao je u djelu Nejlul-evtar, 5/201 : “Vanjsko značenje Ummu Seleminog hadisa ide u prilog onim učenjacima koji smatraju da je zabranjeno činiti sve navedene stvari.”
Drugo, podrazumijeva se da sve dlake na tijelu: ispod pazuha, brkovi, dlačice na stidnim mjestima i kosa, imaju isti status u pogledu ovog.
Treće, neki učenjaci smatraju da se mudrost ove zabrane sastoji u tome da čovjek na sebi zadrži ono što u osnovi treba odstraniti, da bi se u cijelosti iskupio od vatre. Nelci učenjaci kažu da je to zbog oponašanja hadžija, kojima je zabranjeno uklanjanje dlaka s tijela dok su u ihramima. Prvo mišljenje je bliže istini, a Allah najbolje zna.
Četvrto, ovaj islamski propis prilično je zapostavljen, pa ga treba prakticiratj i oživiti među ljudima. U vezi s tim, Amr b. Muslim b. Ammar el-Lejsi, radijallahu anhu, pripovijeda: “Dok smo jednom prilikom bili u javnom kupatilu neposredno pred Kurban-bajram, neki ljudi počeše uklanjati dlačice sa stidnih mjesta, pa neko uzviknu: ‘Seid b. el-Musejjib to ne preporučuje ili to zabranjuje!’ Ubrzo sam sreo Seida i ispričao mu taj događaj, a on reče: ‘Bratiću, to je sunnet koji je zaboravljen i napušten.’ Potom mi je citirao Ummu Selemin hadis.”
Peto, neki su učenjaci navedeni Ummu Selemin hadis uzeli za dokaz da klanje kurbana nije obaveza, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘ … onaj koji ima namjeru zaklati kurban. ” Međutim, očito je da je to dokazivanje diskutabilno.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li je zabranjeno vezanje životinje i njeno pretvaranje u metu?
Hišam b. Zejd b. Enes b. Malik pripovijeda: "Posjetio sam, sa svojim djedom Enesom b. Malikom, Hakema b. Ejjuba i zatekao neke ljude da gađaju kokošku koju su postavili kao metu. Enes je rekao: 'Allahov je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se životinje postavljaju kao meta."'230 Abdviše
Hišam b. Zejd b. Enes b. Malik pripovijeda: “Posjetio sam, sa svojim djedom Enesom b. Malikom, Hakema b. Ejjuba i zatekao neke ljude da gađaju kokošku koju su postavili kao metu. Enes je rekao: ‘Allahov je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se životinje postavljaju kao meta.”‘230
Abdullah b. Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nemojte uzimati za metu nijedno živo biće ! ” Seid b. Džubejr, radijallahu anhu, prenosi da je jednom prilikom Ibn Omer, radijallahu anhu, prošao pored grupe dječaka koji su postavili kokošku kao metu i gađali je. Kada su ugledali Ibn Omera, razbježali su se. Ibn Omer tada reče: “Ko je ovo uradio!? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo je ljude koji u7:imaju živa bića za metu.”232 Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, kaže: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je ubijanje svezanih životinja.”233 Ibn Omer, radijallahu anhu, pripovijeda da je posjetio Jahju b. Seida, a jedan od njegovih sinova bio je svezao kokošku i gađao je. Ibn Omer je prišao kokoški i odvezao je, a zatim je, noseći kokošku, doveo dječaka i rekao: ” Izgrdite svoje dijete, pa da ne veže ovu životinju i ne drži je kao metu! Čuo sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da zabranjuje vezanje stoke ili drugih životinja i njihovo pretvaranje u metu.”214
Ebu Ejjub, radijallahu anhu, rekao je: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da zabranjuje ubijanje svezanih životinja. Tako mi Allaha, ja to nikada nisam uradio, pa čak ni kad se radi o kokoški. “235
Propisi u vezi s poglavljem :
Prvo, zabranjeno je vezanje životinja i njihovo pretvaranje u metu, ta i životinje su živa bića. Jasni su hadisi u kojima se to zabranjuje; a počinioc ovog nedjela zaslužuje prokletstvo.
Drugo, zabranjeno je svezati, gađati i zlostavljati sve životinje i ptice, pa makar se radilo o vrapcu, shodno hadisu Abdullaha b. Amra, radijallahu anhu, u kojem stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah će pozvati na odgovornost svakog čovjeka koji nepravedno ubije vrapca ili bilo koju pticu ili životinju veću od njega!” “Allahov Poslaniče”, neko upita, “šta onda smijemo učiniti kada se radi o vrapcu?” “Smijete ga uloviti i pojesti njegovo meso, a ne ubiti ga i baciti”, odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.236
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Šta nije dopušteno jesti od onog što ulovi pas ?
Adijj b. Hatim, radijallahu anhu, pripovijeda: "Obratio sam se Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: 'Mi u lovu koristimo pse, pa je li to uredu?' On je rekao: 'Kada pošalješ svoje lovu poučene pse i spomeni Allahovo ime, jedi ono što za te ulove makar i ubili lovinu, osim ako je počnu jesti - tadviše
Adijj b. Hatim, radijallahu anhu, pripovijeda: “Obratio sam se Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Mi u lovu koristimo pse, pa je li to uredu?’ On je rekao: ‘Kada pošalješ svoje lovu poučene pse i spomeni Allahovo ime, jedi ono što za te ulove makar i ubili lovinu, osim ako je počnu jesti – tada nemoj konzumirati meso ulovljene životinje jer postoji bojazan da ju je ulovio za sebe. Ako se tvojim psima pridruže psi koji nisu poučeni lovu, nemoj jesti ono što ulove. “‘224
Vidi manjeOvaj isti ashab kazivao je: “Rekao sam: ‘Allahov Poslaniče, kada lovim, pošaljem svoga psa i spomenem Allahovo ime!’ Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mi: ‘Kada pošalješ svoga psa i spomeneš Allahovo ime pa ulovi, a zatim ubije lovinu i počne konzumirati njezino meso, nemoj ga ti jesti jer ju je pas ulovio za sebe. ‘ Rekao sam: ‘Ako pošaljem svoga psa i nađem s njim drugog psa, a ne znam koji je od njih ulovio?’ ‘Nemoj jesti to meso’, reče Poslanik, sali allahu alejhi ve sellem, Jer si spomenuo Allahovo ime kada si odaslao svoga psa, a nisi spomenuo Božije ime u pogledu drugog psa. ‘ Upitao sam ga potom i o lovu pomoću luka i strijele, pa je rekao: ‘ Ako pogodiš oštricom ,jedi meso ulovljene životinje, a ako pak lovinu pogodiš pljoštimice i ubiješ! je – to je ubijeno, pa nemoj jesti njeno meso. ‘”226
Adijj b. Hatim, radij allahu anhu, prenosi i ovaj hadis: “Kada pošalješ svoga psa i spomeneš Allahovo ime pa on ulovi životinju i ubije je, jedi njeno meso. Ako pas pojede dio žrtve, tada nemoj jesti jer ju je ulovio za sebe. Ako se pomiješa s psima prilikom čijeg slanja nije spomenuto Allahovo ime pa ulove i ubiju, nemoj jesti meso te životinje jer ne znaš koji ju je od njih usmrtio. Ako odapneš strijelu na životinju pa je pronađeš dan ili dva nakon toga, a na njoj bude samo trag tvoje strijele – konzumiraj njeno meso, osim ako je nađeš u vodi – tada nemoj njeno meso jesti “227
Ebu Saleba, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Ako odapneš strijelu na životinju i nađeš je kasnije, konzumiraj njezino meso ako se lovina nije usmrdjela. “228
Propisi u vezi s poglavljem :
Prvo, dopušteno je da se lovi pomoću psa koji je poučen lovu, shodno kur'anskom ajetu: “Pitaju te šta im se dozvoljava. Reci: ‘Dozvoljavaju vam se lijepa jela i ono što vam ulove životinje koje ste lovu podučili, onako kako je Allah vas podučio. Jedite ono što vam one uhvate i spomenite Allahovo ime pri tome, i bojte se Allaha, jer Allah, zaista, brzo sviđa račune.”‘ (El-Maida, 4)
Drugo, dopušteno je konzumirati meso životinje koju ulovi nedresiran pas ukoliko se žrtva zakolje prije nego što umre, na osnovu Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ono što uloviš pomoću dresiranog psa, a spomenuo si Allahovo ime prilikom njegovog slanja -jedi meso te životinje; ono što uloviš pomoću nedresiranog psa a uspiješ preklati žrtvu prije nego što umre – i njeno meso jedi. “229
Treće, ako dresiran pas pojede nešto od žrtve, to onda nije dopušeno jesti jer je pas lovio za sebe; to je udavljeno.
Četvrto, ukoliko se obučenom psu u lovu pridruži drugi pas, nije dopušteno jesti meso te životinje; čovjek ne zna koji je pas ulovio: onaj prilikom čijeg je slanja izgovorena bismilla ili pak onaj prilikom čijeg slanja nije spomenuto Allahovo ime. Pa ipak, ako se ustanovi da je vlasnik onog drugog psa spomenuo Allahovo ime prilikom slanja svog psa, onda je taj ulov dopušteno konzumirati.
Peto, dozvoljeno konzumiranje mesa lovine koja je pogođena ošrticom strijele, za razliku od lovine koja je pogođena pljoštimice.
Šesto, ukoliko lovac rani žrtvu i ona pobjegne, njezino je meso dozvoljeno konzumirati, osim u dva slučaja: prvo, da je nađe u vodi, jer ne može pouzdano znati je li stradala od njegova oružja ili se pak ugušila; i, drugo, da prođe više od tri dana, pa se ulovljena životinja usmrdi.
———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li je pokuđeno prekomjerno se baviti lovom ?
Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenio je sljedeći hadis: "Ko bude živio u pustinji ogrubjet će, ko se bude prekomjerno bavio lovom bit će nemaran, a ko pogeti vladara dopast će smutnje. "222 Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi isti ovaj hadis sa sljedećim dodatkom: '...jer čovjek je dalji od Allahaviše
Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenio je sljedeći hadis: “Ko bude živio u pustinji ogrubjet će, ko se bude prekomjerno bavio lovom bit će nemaran, a ko pogeti vladara dopast će smutnje. “222
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi isti ovaj hadis sa sljedećim dodatkom: ‘…jer čovjek je dalji od Allaha sve što je bliži vladaru. “223
Propisi u vezi s poglavljem:
Prvo, prekomjerno bavljenje lovom ima za rezultat pretjeranu ljubav prema tome, koja najposlije ovlada čovjekom i on postane nemaran.
Drugo, pretjerano činjenje dozvoljenih stvari može odvratiti od nekih obaveza.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf