Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li je propisano zikriti poslije farza ili nakon klanjanja sunneta?
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zikrio je nakon propisanog farz-namaza. Mugira b. Šu‘ba prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na kraju svakog farz-namaza izgovarao: لاَ إِلَهَ إِلاَّ اللَّهُ وَحْدَهُ لاَشَريِكَ لَهُ لَهُ الْمُلْكُ وَلَهُ الْحَمْدُ وَهُوَ عَلىَ كُلِّ شَيْءٍviše
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zikrio je nakon propisanog farz-namaza. Mugira b. Šu‘ba prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na kraju svakog farz-namaza izgovarao:
لاَ إِلَهَ إِلاَّ اللَّهُ وَحْدَهُ لاَشَريِكَ لَهُ لَهُ الْمُلْكُ وَلَهُ الْحَمْدُ وَهُوَ عَلىَ كُلِّ شَيْءٍ قَديِرٌ، اَللَّهُمَّ لاَ مَانِعَ لِمَا أَعْطَيْتَ وَلاَ مُعْطِيَ لِمَا مَنَعْتَ وَلاَ يَنْفَعُ ذَا الْجَدِّ مِنْكَ الْجَدُّ .
“La ilahe illallahu, vahdehu la šerike leh! Lehul-mulku ve lehul-hamdu ve Huve ala kulli šejin kadir. Allahumme, la mania lima eatajte, ve la mutije lima menate, ve la jenfeu zel-džeddi minkel-džedd! – Nema drugog boga osim Allaha, koji nema saučesnika! Njemu pripadaju sva vlast i zahvala i On je Svemoćni. Allahu moj, niko ne može uskratiti ono što Ti podariš, niti iko može podariti ono što Ti uskratiš! Bogatog od Tebe neće zaštititi njegovo bogatstvo!”
Šejhul-islam Ibn Hadžer u komentaru citiranog hadisa kaže: “U njemu se nalazi dokaz o tome da se spomenuti zikr izgovara poslije farz-namaza i da se neće odgađati do poslije sunneta.”
Ebu Umama prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko na kraju svakog propisanog namaza prouči Ajetul-Kursijju, od ulaska u Džennet ne dijeli ga ništa osim smrt.”
Ka‘b b. Udžra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neće biti nesretan onaj koji izgovori sljedeće riječi, koje se ponavljaju na kraju svakog farz-namaza: trideset tri puta ‘subhanallah’, trideset tri puta ‘elhamdulillah’ i trideset četiri puta ‘Allahu ekber’.”
Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Poslije svakog farz-namaza po deset puta izgovarajte: elhamdulillah, Allahu ekber i subhanallah…” Citirana predanja bezrezervno ukazuju na to da se zikr uči poslije farz-namaza. A Uzvišeni Allah najbolje zna!
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeDa li je neispravno ako muktedija tokom klanjanja namaza u džematu, namaske radnje počne izvršavati prije imama?
Muktedija je obavezan da slijedi imama i da namaske radnje obavlja za imamom, a ne prije njega. Ebu Hurejra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Imam je postavljen da se slijedi i ne razilazite se s njim: kada čini rukū, činite i vi...” U ovom hadisu ukazuje se na to da je obviše
Muktedija je obavezan da slijedi imama i da namaske radnje obavlja za imamom, a ne prije njega. Ebu Hurejra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Imam je postavljen da se slijedi i ne razilazite se s njim: kada čini rukū, činite i vi…” U ovom hadisu ukazuje se na to da je obaveza slijediti imama u svemu i ne razilaziti se s njim. Početi izvršavanje namaskih radnji prije imama, veliki je grijeh. Ebu Hurejra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zar se čovjek ne boji da će mu Allah pretvoriti glavu u magareću ako se digne s rukūa prije imama?” U jednoj verziji navodi se: “Zar se onaj koji diže glavu prije imama ne boji da će mu Allah pretvoriti glavu u pseću?” Enes b. Malik prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “O ljudi, ja sam vaš imam, zato me ne pretičite s rukūom i sedždama, niti ustajući na kijam, niti predajući selam.”
Muktedija je dužan sačekati da imam završi određenu radnju, a zatim će učiniti isto. Bera b. Azib kazuje: “Kada bi Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, izgovorio: ‘Semiallahu limen hamideh’, niko od nas ne bi savio svoja leđa (tj. spustio se na sedždu) dok se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi spustio na sedždu, a onda bismo se spuštali na sedždu poslije njega.” U drugoj verziji kaže se: “Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izgovorio: ‘Semiallahu limen hamideh’, mi bismo ostali stojeći sve dok ne bismo vidjeli da je spustio svoje čelo na zemlju, potom bismo ga slijedili.” Semura b. Džundub prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ne pretičite imama tokom namaza s rukūom i sedždama, neka on vas pretekne (čineći ih).”
Imam Ibn Hadžer bilježi od jednog hadiskog stručnjaka da je otputovao u Damask želeći stjecati znanje pred poznatim učenjakom u to vrijeme. Čitao je hadise u njegovom prisustvu, ali je učitelj uvijek bio iza zastora. Nakon što ga je dugo podučavao i primijetio da pokazuje veliku brižnost za naukom, odmaknuo je zastor koji je bio između njih. Učenik se iznenadio kada je vidio da njegov učitelj ima magareću glavu! Učitelj mu reče: “Sinko moj, dobro se pazi da ne pretičeš imama. Kada sam čuo hadis u vezi s preticanjem imama, gotovo da nisam povjerovao da se takvo nešto može desiti, te sam preticao imama. Sada izgledam kao što vidiš.” A Allah najbolje zna!
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeNagrada hadždža i umre zbog ostajanja budnim poslije sabah namaza?
Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berekatuhu. Nije vjerodostojan hadis. Ova djela su pohvalna činiti u ovo vrijeme.
Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Vidi manjeNije vjerodostojan hadis. Ova djela su pohvalna činiti u ovo vrijeme.
Da li je dužnost dati zekat na med?
Islamski učenjaci nemaju jedinstveno mišljenje u vezi s obavezom zekata na med, shodno njihovom prihvatanju ili neprihvatanju hadisa koji obavezuje na davanje zekata na med. Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo desetinu na med. Ebu Sejjara el-Mutteki je rekao Posviše
Islamski učenjaci nemaju jedinstveno mišljenje u vezi s obavezom zekata na med, shodno njihovom prihvatanju ili neprihvatanju hadisa koji obavezuje na davanje zekata na med. Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo desetinu na med. Ebu Sejjara el-Mutteki je rekao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: “Allahov Poslaniče, ja imam pčele!” “Izdvoj desetinu”, reče Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. Ebu Hurejra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, napisao stanovnicima jemena da uzimaju desetinu od meda. Ibn Omer prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Za med se daje na svakih deset mješina, jedna mješina.” Veliki islamski učenjaci, poznati hadiski eksperti su prigovarali hadisima koji govore o zekatu na med.
Imam Šafija kaže: “Hadis u kome se spominje desetina na med, nije vjerodostojan.”
Imam El-Buhari kaže: “Nema ispravnog hadisa u vezi sa zekatom na med.”
Imam Et-Tirmizi kaže: “Nema u vezi s ovim pitanjem ispravnog hadisa.”
Imam Ibn Munzir kaže: “Nema u vezi meda ispravnog hadisa niti konsenzusa učenjaka, pa se zbog toga na med ne daje zekat.”
Imam Ibn Abdulberr kaže: “Imam Ahmed je ocijenio slabim hadis u kome se spominje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzimao desetinu za med.”
Omer b. Abdulaziz je smatrao da se na med ne daje zekat.
Većina islamskih učenjaka smatra da se ne daje zekat na med. Imam El-Hattabi kaže: “Zekat na med ne obavezuju imam Malik, Ibn Ebu Lejla, Es-Sevri, Šafija i Ebu Sevr.” Imam Ibn Abdulberr kaže: “Ovo je stav imama Malika, Es-Sevrija, Hasana b. Hujejja i Šafije.”
Ovo mišljenje zastupaju malikijski i šafijski pravnici i Ibn Hazm. Od savremenih učenjaka ovo mišljenje su odabrali stalni kolegij na čelu s šejhom Ibn Bazom i šejh Ibn Usejmin.
S druge strane imama Ebu Hanifa , Rebia, Ibn Šihab, Jahja b. Seid , El-Evzai , Ishak i Ahmed smatraju obaveznim davanje zekata na med.
Napomene:
• Imam Ahmed smatra obaveznim zekat na med, iako je hadis u vezi s tim ocijenio slabim. Imam Ahmed se u ovom slučaju nije pozvao na hadis, već na praksu Omera b. el-Hattaba.
• Što se tiče hadisâ koji govore o zekatu na med oni su, definitivno, slabi, osim hadisa koga prenosi Abdullah b. Amr da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo desetinu na med, koji ima najveće predispozicije za prolaznu ocjenu. Imam Ibn Abdulberr je ovo predanje ocijenio dobrim, a šejh El-Albani vjerodostojnim. Stoga ako bi šerijatski obaveznik iz preostrožnosti dao zekat na med bilo bi preče i bolje.
• Zekat je obavezan na med ako je isti namjenjen za trgovinu jer tada ima status trgovačke robe , a Allah najbolje zna.
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeDa li je klanjaču dozvoljeno da uči Kur’an zatvorenih očiju?
Od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije preneseno da je zatvarao oči u namazu, već je preneseno da je pogled usmjeravao na mjesto sedžde ili na vrh desnog kažiprsta dok je sjedio na tešehudu. Šejhul-islam Ibn Kajjim kaže: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije zatvarao oči u namazu.” Vviše
Od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije preneseno da je zatvarao oči u namazu, već je preneseno da je pogled usmjeravao na mjesto sedžde ili na vrh desnog kažiprsta dok je sjedio na tešehudu. Šejhul-islam Ibn Kajjim kaže: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije zatvarao oči u namazu.” Većina islamskih učenjaka smatra pokuđenim zatvaranje očiju u namazu , jer se tim postupkom oponašaju jevreji. Imam El-Bejheki navodi da su Mudžahid i Katada smatrali pokuđenim zatvaranje očiju u namazu. Imam El-Kasani kaže: “Sunnet je gledati u mjesto sedžde u namazu, a zatvaranjem očiju nije moguće realizirati taj sunnet. Svaki čovjekov dio tijela ima svoj udio u namazu, pa tako i oči.” Imam Ez-Zejlei kaže: “Mekruh je zatvarati oči u namazu, to je vid poigravanja tokom molitve.” Neki učenjaci smatraju da nema smetnje klanjati zatvorenih očiju ako klanjača nešto dekoncentrira u namazu.
Napomena: Hadis u kojem se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada jedan od vas bude klanjao, neka ne zatvara svoje oči” , nije vjerodostojan. A Allah najbolje zna!
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeKoji je nafila namaz najbolji?
Svaki nafila-namaz ima posebnu vrijednost i pohvalno je svakom od njih, shodno mogućnostima, posvetiti nešto vremena. Najbolja opća nafila, u globalu, jeste noćni namaz. Ebu Hurejra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan o najboljem namazu nakon propisanog, pa je odgovorio: “Namviše
Svaki nafila-namaz ima posebnu vrijednost i pohvalno je svakom od njih, shodno mogućnostima, posvetiti nešto vremena. Najbolja opća nafila, u globalu, jeste noćni namaz. Ebu Hurejra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan o najboljem namazu nakon propisanog, pa je odgovorio: “Namaz u dubokoj noći.” Što se tiče sunneta koji se klanjaju prije ili poslije propisanih namaza, prema mišljenju većine islamskih učenjaka, oni su bolji od noćnog namaza, jer su usko vezani za najbolje ibadete, a to su propisani – farz-namazi , iako je mišljenje većine učenjaka suprotno spoljašnjem značenju citiranog hadisa. A Allah najbolje zna!
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeDa li sabahski sunnet ima posebnu vrijednost?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posebnu je pažnju pridavao sabahskom sunnetu. Aiša, majka vjernika, kazuje: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ni o jednom nafila-namazu nije vodio više računa kao što je vodio računa o dva rekata sabahskog sunneta.” U jednoj se verziji navviše
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posebnu je pažnju pridavao sabahskom sunnetu. Aiša, majka vjernika, kazuje: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ni o jednom nafila-namazu nije vodio više računa kao što je vodio računa o dva rekata sabahskog sunneta.” U jednoj se verziji navodi: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je jacijski farz, a onda je klanjao osam rekata, a zatim dva rekata sjedeći, te dva rekata između dva ezana (tj. sabahskog ezana i ikameta) koja nikada nije izostavljao.” U drugom hadisu koji, također, prenosi Aiša, navodi se: “Dva rekata sabahskog sunneta bolja su od čitavog dunjaluka i svega što je na njemu.” Citirani hadisi ukazuju na vrijednost sabahskog sunneta, iako mi nije poznato vjerodostojno predanje koje ukazuje na to da za spomenuti
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeDa li je poslije namaza bolje učiti Kur’an ili zikriti?
Nema dvojbe u pogledu toga da je učenje Kur’ana u globalu bolje od zikra, budući da je Allahov govor najbolji govor. Međutim, ako se radi o zikru koji je propisan u određenoj situaciji, tada je zikr bolji od učenja Kur’ana, što možemo ilustrirati primjerom hadžije koji je stupio u hadžske obrede i kviše
Nema dvojbe u pogledu toga da je učenje Kur’ana u globalu bolje od zikra, budući da je Allahov govor najbolji govor. Međutim, ako se radi o zikru koji je propisan u određenoj situaciji, tada je zikr bolji od učenja Kur’ana, što možemo ilustrirati primjerom hadžije koji je stupio u hadžske obrede i kojem je bolje da izgovara telbiju nego da uči Kur’an, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, hodočasnika podstakao na učenje telbije riječima: “Nijedan vjernik neće izgovoriti telbiju a da je, zajedno s njim, s njegove desne i lijeve strane, neće izgovarati drveće, kamenje i litice sve do kraja Zemlje, odavde i odavde.” Ebu Hurejra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Muhrim neće izgovoriti telbiju a da neće biti obradovan, niti će izgovoriti tekbir a da neće biti obradovan!” Ashabi upitaše: “Je li Džennetom, Allahov Poslaniče?” “Da”, odgovori on. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon ulaska u hadžske obrede, izgovarao je telbiju, a nije učio Kur’an.
Imam En-Nevevi u komentaru hadisa: “Najdraže riječi Allahu su: subhanallahi ve bi hamdihi”, rekao je: “Ovim se hadisom aludira na riječi koje su ljudskog porijekla, u protivnom učenje Kur’ana je bolje, isto kao što je bolje od općeg zikra. Što se tiče zikra koji je vezan za određeno vrijeme ili mjesto, on je bolji (od učenja Kur’ana).”
Isti je slučaj sa zikrom poslije namaza. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslije klanjanja propisanog namaza, okrenuo bi se prema ashabima i zikrio, a nije učio Kur’an. Imam El-Evzai upitan je da li je poslije namaza bolje zikriti ili učiti Kur’an, pa je odgovorio: “Ništa nije ravno Kur’anu, ali je praksa odabranih generacija bila da zikre poslije namaza.”
Šejhul-islam Ibn Tejmijja kaže: “Učenje Kur’ana bolje je od zikra, ali je na rukūu i sedždi propisan zikr, a nije propisano učenje Kur’ana.” Na drugom mjestu šejhul-islam kaže: “Ponavljanje ezana za mujezinom bolje je od učenja Kur’ana, čak je lijepo prekinuti učenje i ponavljati za njim. Ponavljanje za mujezinom ima određeno vrijeme i nakon isteka tog vremena prolazi mogućnost za ponavljanjem, za razliku od učenja Kur’ana, što je ibadet koji nije vremenski ograničen.” Šejh Ibn Baz kaže: “Jutarnji i večernji zikr bolji je od učenja Kur’ana, jer se radi o ibadetu koji je vremenski ograničen i nakon isteka tog vremena prestaje mogućnost činjenja tog ibadeta, dok vrijeme učenja Kur’ana nije ograničeno.”
Šejhul-islam Ibn Tejmijja u vezi s ovim pitanjem spominje sljedeće bitno pravilo: “Ako je određena stvar bolja od druge u globalu, to ne znači da će biti bolja u svakoj situaciji. Ponekad će djelo koje je propisano u određenom vremenu ili mjestu biti bolje od djela koje je, općenito, vrednije činiti.” A Allah najbolje zna!
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manjeDa li namaz u prirodi ili u šumi ima veću vrijednost?
Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berekatuhu. Da, postoji hadis, prenosi ga Ebu-Seid El-Hudri, a bilježi ga Ebu-Davud. Lanac prenosilaca tog hadisa je vjerodostojan. Hadis znači da ako se nalaziš u prirodi, pustinji, šumi i slično, sam, i klanjaš namaz, da vrijedi kao 50 namaza, zbog iskrenostiviše
Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Da, postoji hadis, prenosi ga Ebu-Seid El-Hudri, a bilježi ga Ebu-Davud. Lanac prenosilaca tog hadisa je vjerodostojan.
Hadis znači da ako se nalaziš u prirodi, pustinji, šumi i slično, sam, i klanjaš namaz, da vrijedi kao 50 namaza, zbog iskrenosti čovjeka jer ga niko ne vidi do Njegov Gospodar kome se klanja.
Vidi manjeKako tretirati čovjeka koji ne želi davati zekat?
Zekat je izričita islamska dužnost i nije dozvoljeno izbjegavanje ove obaveze ako je musliman u kategoriji onih koji su dužni dati zekat. Osobe koje podliježu davanju zekata najčešće uskraćuju zekat iz škrtosti. Ko bi odbio dati zekat poričući njegovu obavezu, bio bi otpadnik od islama po mišljenjuviše
Zekat je izričita islamska dužnost i nije dozvoljeno izbjegavanje ove obaveze ako je musliman u kategoriji onih koji su dužni dati zekat. Osobe koje podliježu davanju zekata najčešće uskraćuju zekat iz škrtosti. Ko bi odbio dati zekat poričući njegovu obavezu, bio bi otpadnik od islama po mišljenju svih islamskih učenjaka. Konsenzus pravnika u vezi s ovim pitanjem navode imam Ibn Abdulberr , En-Nevevi i Ez-Zurkani. Iz ovog propisa izuzet je novajlija u islamu koji nije upoznat s propisom, ili osoba koja odraste u zabitima gdje se, uglavnom ne poznaju islamski propiosi. Što se tiče osobe koja iz tvrdičluka ne izvršava ovu islamsku obavezu, a priznaje njen propis, ona, po većini slamskih učenjaka , nije izašla van okvira islama, već se tretira velikim griješnikom. U hadisu Ebu Hurejre u kome je spomenuta džehennemska kazna osobi koja uskraćuje zekat, stoji: “Potom će se vidjeti, da li će u Džennet ili u Vatru.” Da je dotična osoba bila nevjernik bila bi isključena mogućnost njegovog ulaska u Džennet, a Allah najbolje zna.
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović
Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:
https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en
Vidi manje