Podstiče se na učenje ezana, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Da ljudi samo znaju koja je nagrada u ezanu i prvom saffu, pa kada ne bi mogli odlučiti ko će učiti ezan osim putem izvlačenja, tada bi izvlačili. “265

O ahiretskoj nagradi za učenje ezana, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Mujezini će biti najdužih vratova na Sudnjem danu. “266

Oprost za mujezina. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Mujezinu se oprašta koliko se čuje njegov glas, njemu će svjedočiti ko god ga čuje na kopnu i na moru, i imat će nagradu poput nagrade onih koji klanjaju sa njim … 267

Upozorenje na ostavljanje ezana. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kad god se sastanu trojica ljudi, a ne prouče ezan niti klanjaju u džematu, šejtan se poigra s njima (budu prepušteni šejtanu). “268

Dova za mujezina. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “A mujezinima (Gospodaru moj) oprosti. “269

Allah, subhanehu ve te'ala, divi se usamljenom mujezinu. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Tvoj Gospodar divi se pastiru ovaca koji se nađe na proplanku pa prouči ezan za namaz i klanja. Svevišnji Allah kaže: ‘Pogledajte ovoga Moga roba! Uči ezan i klanja namaz iz straha od Mene. Ja sam već oprostio Svome robu i uveo ga u Džennet. “‘270

Na obaveznost učenja ezana upućuju Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Kada nastupi namasko vrijeme, neka vam jedan od vas prouči ezan. “271

Način učenja ezana. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je Bilalu, radijallahu anhu, da uči ezan izgovarajući riječi parno, a ikamet izgovarajući riječi neparne, tj. po jednom, osim kod riječi kad kametis-salatu koje se izgovaraju dva puta.272

Riječi es-salatu hajrun minen-nevm dodaju se kod sabahskog ezana i izgovaraju se dva puta jer je tako Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, poučio Ebu Mahzuru, radijallahu anhu.273

Glas se podiže prilikom učenja ezana, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Mujezinu se oprašta koliko se čuje njegov glas, njemu će svjedočiti ko god ga čuje na kopnu i na moru … “274

Glas se podiže pa makar čovjek bio i sam, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Kada budeš kod svojih ovaca podigni glas prilikom učenja ezana. “275

Mujezin će staviti svoje palčeve u uši, jer je tako postupao i Bilal, radijallahu anhu, po Vjerovjesnikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, naredbi.

Okretat će se lijevo i desno prilikom izgovaranja riječi Hajje ales-salati Hajje alel-felah!, jer je tako postupao i Bilal, radijallahu anhu, u prisustvu Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.

Ezan se uči na početku namaskog vremena, jer je Bilal, radijallahu anhu, učio ezan kada bi sunce bilo u zenitu.

Ezan se uči i prije sabahske zore, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Neka vas Bilalov ezan ne sprečava od jela, jer uistinu on uči ezan noću. “216

Poželjno je odabrati dvojicu mujezina jer su Bilal i Ibn Ummi Mektum, radijallahu anhuma, učili ezan Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem.

Poželjno je ponavljati za mujezinom, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Kada čujete poziv, izgovarajte ono što izgovara i mujezin. “277 

Kada mujezin kaže: “Hajje ales-salat l Hajde na namaz! Hajje alel-felah l Hajde na spas!”, onaj koji ga sluša reći će: “La havle ve la kuvvete illa billah l Nema snage niti moći osim sa Allahom”. Tako je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, poučio svoj ummet.278

Poželjno je ponavljati i za onim koji uči ikamet jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je kod riječi mujezina “Kad kametissalatu! l Namaz se uspostavlja!”, rekao: “Ekamehallahu ve edameha! l Allah ga je uspostavio i učinio trajnim!”279

Nakon završetka ezana uči se dova u kojoj se kaže: “Allahume Rabbe hazihi-d-daveti-t-tameti ves-salatil-ka'imeti, ati Muhammedeni-l-vesilete velfadilete veb'ashu mekamen mahmudenillezi ve'adtehu l Allahu moj, Gospodaru ovog savršenog poziva i namaza koji se uspostavlja, podari Muhammedu vesilet (mjesto u Džennetu koje je na najbližoj deredži do Allaha) i fadilet (položaj iznad ostalih stvorenja) i proživi ga (na Sudnjem danu i postavi) na mekamu mahmudu (veliki šafat na kojem će ga hvaliti prvi i potonji) i svako dobro i postavi ga na hvale dostojno mjesto koje si mu obećao!”280

Zatim se donosi salavat na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zbog njegovih riječi: “Zatim donesite salavat na mene, jer na onoga ko donese na mene jedan salavat, Allah će donijeti deset salavata. “281

Učit će dovu između ezana i ikameta, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Dova između ezana i ikameta se ne odbija. “282

Kod akšamskog ezana izgovara se, kako se potvrdno prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: “Allahumme, haza ikbalu lejlike, ve idbaru neharike, ve asvatu duatike, fagfir li! l Allahu moj, ovo je nastup Tvoje noći, odlazak Tvoga dana, ovo su glasovi onih koji Te dozivaju, pa oprosti mi!”283

Najbolje je da ikamet uči ista osoba koja je učila i ezan, jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Onaj ko je učio ezan, on uči i ikamet. “284

Ukoliko bi proučio ikamet onaj ko nije učio ezan, u tome ne bi bilo smetnje, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi upućenih Abdullahu b. Zejdu: “Prouči ga, Bilale -tj. ezan – a ti uči ikamet. “285

Razdvajanje između ezana i ikameta postiže se sjedenjem jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “/ razdvoji između ezano i ikameta onoliko koliko je potrebno čovjeku koji jede do završi so svojim jelom. .. ” Hadis.286

Zabranjeno je uzeti platu za učenje ezana, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “/ uzmi mujezina koji za svoj ezan neće tražiti platu.”287 

Prilikom naklanjavanja više propuštenih namaza dovoljno je proučiti jedan ezan, dok se ikamet uči za svaki namaz, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na Hendeku naredio Bilalu, radijallahu anhu, da prouči ezan, pa je proučio, a zatim je proučio ikamet pa su klanjali podne-namaz. Nakon toga, proučio je ikamet pa su klanjali ikindija-namaz, zatim je proučio ikamet pa su klanjali akšam-namaz, a potom je proučio ikamet pa su klanjali jacija-namaz.

Prilikom spajanja dva namaza uči se jedan ezan i dva ikameta, zbog Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, postupka na Arefatu kada je spajao podne i ikindiju, i njegovog postupka na Muzdelifi kada je spajao akšam i jaciju.

Poželjno je za mujezina da bude pod abdestom, jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Ezan se ne uči osim pod abdestom. “288

Također, da se okrene prema Kibli jer su se oba mujezina Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u toku učenja ezana, okretali prema Kibli.

Ezan se uči na uzdignutom mjestu jer su tako postupali mujezini Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Da ezan uči sporije, a ikamet brže, jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Kada budeš učio ezan, uči ga polahko, o kada budeš učio ikamet, uči ga brže. “289

Ne izlaziti iz mesdžida nakon što se prouči ezan, jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Ukoliko budete u mesdžidu i prouči se ezan, neka niko od vas ne izlazi sve dok ne klanja. “290 Na ovo ukazuju i riječi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, kojima je prokomentirao postupak čovjeka koji je izašao iz mesdžida nakon što je proučen ezan: “Što se tiče ovoga, on je neposlušan Ebul-Kasimu, sallallahu alejhi ve sellem. “291

Obaveza je odazvati se ezanu i klanjati namaz u džematu, izuzev s opravdanim razlogom, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ko čuje ezan, pa ne dođe na namaz, njemu nema namaza, izuzev ako izostane s opravdanim razlogom. “292

Što se tiče žena, prenosi se da njima ezan i ikamet nije obavezan.

Ikarnet se ne ponavlja pa makar između proučenog ikameta i obavljanja namaza prošlo mnogo vremena, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon što je proučen ikamet za namaz, otišao i okupao se, a zatim klanjao s ashabima namaz i nije ponavljan ikamet.293

Predvoditi namaz vrednije je od učenja ezana jer su Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegove halife odabrali imamet nad učenjem ezana.

Za ezan se odabire onaj koji je najprodornijeg glasa, zbog Vjerovjesnikavih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” …. Neka ga Bilal uči jer on ima prodorniji glas od tebe!”294

Neophodno je da mujezin bude povjerljiv, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Mujezin je povjerljiv. “295

Ezan i ikamet uči i pojedinac, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi u kojima prenosi od Allaha, azze ve dželle, da je rekao: “Pogledajte u ovog Moga roba, uči ezan i klanja namaz”296, tj. u pustinji.

Ezan se uči i na putovanju, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Kada vas dvojica budete na putovanju, proučite ezan i uspostavite namaz. “297

Ezan nije ispravan ukoliko se prouči prije nastupa namaskog vremena izuzev kod sabaha, zbog Vjerovjesnikovh, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Kada nastupi namasko vrijeme, neka vam jedan od vas prouči ezan. “298

Da se vodi računa o vremenu ljudi, jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Mujezini su odgovorni za namaze i sehure drugih ljudi. “299

Ezan će učiti u stojećem položaju zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi upućenih Bi lalu, radijallahu anhu: “Ustani i prouči ezan. ,3oo Također, svi mujezini Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, učili su ezan stojeći. 

Ezan može proučiti i sjedeći samo pod uvjetom da postoji opravdana isprika za to, jer je Ebu Zejd, radijallahu anhu, ashab Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, učio ezan sjedeći nakon što je ozlijedio nogu u borbi.

Nije obaveza da se ezan prouči u mesdžidu ili na krovu, jer je Bilal, radijallahu anhu, znao proučiti ezan na krovu kuće jedne žene iz plemena Nedždžar pošto je ta kuća bila viša od mesdžida.

Ukoliko se ljudi budu natjecali ko će od njih učiti ezan, bacat će strelice (izvlačiti između njih samih), zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” … zatim kada ne bi mogli nikako drugačije odrediti osim izvlačenjem, izvlačili bi. “301

Riječi es-salatu hajrun mine-n-nevm učit će samo kod sabahskog ezana, jer se prenosi od Bilala, radijallahu anh, da je rekao: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio mi je da ove riječi učim kod sabahskog ezana, a zabranio mi ih kod jacijskog ezana.”302

Onaj koji uđe u mesdžid i zatekne ljude da su već klanjali namaz, može da ponovo prouči ezan i ikamet, zbog postupka Enesa b. Malika, radijallahu anhu, a može da klanja i bez učenja ezana i ikameta, što je stav jedne skupine islamskih učenjaka.

 
———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

NAMASKA VREMENA

Za namaz postoje određena vremena u kojima se on obavlja. Uzvišeni Allah rekao je:

“Uistinu, vjernicima je propisano da namaz obavljaju u određeno vrijeme.” 246

Ta vremena općenito su spomenuta u Kur'anu u riječima Svevišnjeg Allaha:

“Obavljaj namaz kad sunce s polovine neba krene, pa do noćne tmine, i namaz u zoru … “247

Povodom ovih namaskih vremena, zabilježeni su hadisi u sunnetu:

a) Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Vrijeme podne-namaza je kada sunce krene prema zapadu (sa zenita) i sjena čovjeka dostigne dužinu samog čovjeka, dok ne nastupi ikindija. A vrijeme ikindije je do vremena kada sunce požuti. Vrijeme akšama je do iščeznuća crvenila. Vrijeme jacije do pola noći. Vrijeme sabah-namaza je od pojave zore po sve dok ne izađe sunce, a kada sunce počne izlaziti, nemoj klanjati jer sunce izlazi između dva šejtanska roga. “248

b) Džibril je došao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: “Ustani i klanjaj”, pa je klanjao podne-namaz kada je sunce bilo u zenitu. Zatim je došao u vrijeme ikindija-namaza i rekao: “Ustani i klanjaj”, pa je klanjao ikindija-namaz kada je sjenka svake stvari odgovarala njenoj veličini. Zatim mu je došao u vrijeme akšama i rekao: “Ustani i klanjaj”, pa je ustao i klanjao akšam-namaz kada je sunce zašlo. Zatim mu je došao u jacijsko vrijeme i rekao: “Ustani i kalanjaj”, pa je ustao i klanjao jacija-namaz kada je iščeznulo crvenilo na nebu. Zatim mu je došao u zoru i rekao: “Ustani i klanjaj”, pa je ustao i klanjao sabah namaz kada se pojavila zora. Zatim mu je došao drugi dan radi podne-namaza i rekao: “Ustani i klanjaj”, pa je klanjao podne-namaz kada je sjenka svake stvari odgovarala njenoj veličini. Zatim mu je došao radi ikindije i rekao: “Ustani i klanjaj”, pa je klanjao ikindija-namaz a sjenka svake stvari bila je dva puta veća od njene veličine. Zatim mu je došao radi akšam-namaza i rekao: “Ustani i klanjaj”, pa je klanjao akšam-namaz u isto vrijeme, nije ga odgađao. Zatim mu je došao radi jacija-namaza i rekao: “Ustani i klanjaj”, pa je ustao i klanjao jacija namaz kada je prošlo pola noći. Zatim mu je došao radi sabah-namaza kada se skoro razdanilo pa mu je rekao: “Ustani i klanjaj”. Ustao je i klanjao sabah namaz, a Džibril je rekao: “Namasko vrijeme (za svaki namaz) je između ova dva vremena. “249

246 Prijevod značenja En-Nisa’, 103.

247 Prijevod značenja El-Isra’, 78.

248 Sahih: Muslim (612}, Ahmed (6927, 7037).

249 Sahih: Ahmed (13129), Ebu Davud (393}, Tirmizi (149), Nesai (513), Hakim (704), Ibn Hibban (1472).

 
———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni