Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.

Transkript:

Allahov Poslanik, alejhi selatu ve sellam, u vjerodostojnom hadisu kojeg bilježi Imam Muslim kazao je ,,Dovoljno je“ kaže ,,čovjeku grijeha“ znači kada čovjek ne bi imao drugi grijeh na Sudnjem danu osim taj grijeh, ,,da je se sustegnuo od finansiranja i obezbjeđivanja hrane odnosno onoga što je obaveza za osobe koje su njemu na teretu čiji on je“ hajde da kažemo ‘i nadzornik i staratelj’ ,,dovoljno mu je to grijeha na Sudnjem danu.

Tako da, koliki je to grijeh da kažemo da li je to nešto što potpada pod velike grijehe il’ je to na nekom stepenu manjeg grijeha ali dovoljno je da je Allahov Poslanik posebnim hadisima ukazao na veličinu i opasnost grijeha da čovjek ne ispunjava svoje obaveze u pogledu izdržavanja osoba koje su u njegovoj skrbništvu. Znači u ovom slučaju kada otac ne finansira svoje dijete, tako da ovo je ujedno i poziv roditeljima, očevima, ako je i već došlo do razvoda braka čovjek treba da zna da je njemu šerijatska obaveza da izdržava svoju djecu.

Znači, otac treba da zna da je njemu obaveza da finansira, izdržava svoju djecu. Da li će djeca biti kod njega ili kod majke to je drugo pitanje ali izdržavanje djece osnova je da je to obaveza čovjeka, muškarca, muža.

Audio isječak odgovora

Islamski se učenjaci razilaze u pogledu početka računanja vremena potiranja po mestvama. Prema preferirajućem mišljenju, ovo se vrijeme počinje računati od prvog potiranja po mestvama, a ne počinje se računati neposredno po oblačenju mestvi niti nakon gubljenja osnovnog abdesta. Alija b. Ebu Talib upitan je o potiranju po mestvama, pa je odgovorio: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naređivao nam je da potiremo po njima dan i noć u mjestu boravka i tri dana (i noći) na putovanju.” Citirani hadis jasno ukazuje na to da je dozvoljeno potirati po mestvama jedan odnosno tri dana, a da bi se ostvarilo potiranje, neophodno je početi s potiranjem. Ovo mišljenje zastupaju: El-Evzai, Ebu Sevr, Ahmed, Davud, Ibn Munzir i En-Nevevi , a od savremenih učenjaka odabrali su ga šejh Ibn Baz i Ibn Usejmin . A Allah najbolje zna!

Odgovorio Dr. Safet Kuduzović

Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:

https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.

Transkript:
,,Dobili smo kobasicu od konjskog mesa. Čitala sam da je pokuđeno konzumirati meso takvo. Šta uraditi sa tim?“

Nije tačno da je konzumiranje konjskog mesa pokuđeno. U vjerodostojnim hadisima stoji da je za vrijeme Božijeg Poslanika meso konjsko se konzumiralo i da je halal i dozvoljeno. Tako da ostaje samo momenat kobasice konjsko meso. Kako su te kobasice, jesu li one, kakvo je konjsko meso priređeno je li halal zaklano?

Ako je konjsko meso halal zaklano i kobasice su halal. Može neko reći meni se konjsko meso ne jede, to je privatna stvar. Da li će nekome se ne jede teletina, nekome se ne jede piletina, neko ne jede puretinu, to je privatno. Mi govorimo o islamu. Stav islama je da konjsko meso dozvoljeno jesti ako se na ispravan šerijatski način zakolje. I te kobasice, gledamo ko je proizvođač, kako su nastale, da li je čovjek proizvodio kući ili, ili, ili, al ako su proizvedene od halal zaklanog konjskog mesa njih je dozvoljeno jesti.

Onaj ko hoće nek jede, onaj ko neće nek se strpi i ‘mirna Bosna’. Tako da nije tačno da je jedenje konjskog mesa pokuđeno. Jedenje konjskog mesa potvrđeno vjerodostojnim hadisima, alejhi selatu ve sellam, u vjerodostojnim hadisima Allahovog poslanika da su za vrijeme Božijeg Poslanika ljudi klali konje i jeli njihovo meso. Nema nikakve smetnje u tome. Onome kome se jede, al je bitno da bude priređeno i urađeno, zaklano na halal i ispravan šerijatski način.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.

Transkript:

Pitanje ,,Da li je problem da čovjek posti nedjeljom nafilu?“

Ako bi se postila, znači, pitanje nafile nedjeljom može se gledati iz dva aspekta, imamo da čovjek posti samo nedjelju ili da posti uz nedjelju još neki dan. Postiti nedjelju i neki dan sa nedjeljom, subotu pa nedjelju ili nedjelju pa ponedjeljak, to nije sporno. E sada, ostaje govor da li je pokuđeno postiti nafilu – dobrovoljni post, samo nedjeljom? Dio učenjaka je smatrao da je to pokuđeno. U svakom slučaju ne postoje jasni argumenti koji to zabranjuju, ne postoje jasni argumenti koji to zabranjuju, tako da Allah najbolje zna. Allah najbolje zna. Osnova je da nema smetnje postiti, znači, u bilo kojem danu osim dana koji je izuzeo Božiji Poslanik u vjerodostojnim hadisima.

Tako da Allah najbolje zna! Ne bi trebalo da ima smetnje postiti samo nedjelju. Znači mi smo rekli da post nedjeljom može biti da postimo uz nedjelju neki dan ili subotu ili ponedjeljak, to nije sporno. Ili da nedjelja pada nekome ko klanja, ako neko ko posti Davudov, alejhi selatu ve sellam, post svaki drugi dan, to nije sporno. Ili da neko posti tri dana, znači, bijele dane pa se potrefi nedjelja, nije sporno. Već govorimo o pitanju ako neko kaže ,,Samo bih postio nedjelju, da li je to sporno?“

Bilo je učenjaka koji su kazali da je to pokuđeno, čak neki su rekli da je haram, ali gledajući u argumente, dokaze na osnovu koji su rekli da je to zabranjeno, pokuđeno, Allah najbolje zna! Smatram da nema pokuđenosti jer argumenti o tome ili nisu vjerodostojni ili nisu jasni. Tako da, inšallah, bi'znillah, nema smetnje da se posti nedjeljom nafila i to samo nedeljom. A ako rekli smo uz nedjelju posti subota ili ponedjeljak, inšallah, to nije pokuđeno.

Audio isječak odgovora

Islamski učenjaci imaju različita mišljenja u pogledu obaveznosti spuštanja nosa prilikom činjenja sedžde. Većina islamskih učenjaka smatra da je spuštanje nosa prilikom činjenja sedžde pohvalno, a neki to smatraju obaveznim. Vjerodostojna predanja ukazuju na obavezu spuštanja nosa. Ibn Abbas prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Naređeno mi je da činim sedždu sa sedam dijelova tijela: čelom”, pa je rukom pokazao na nos, “dlanovima, koljenima i prstima stopala.” Iz navedenog hadisa zaključuju se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, čelo i nos tretirao jednim dijelom tijela kada je u pitanju sedžda. Ovu činjenicu potvrđuje druga verzija ovog predanja u kojoj se kaže: “Naređeno mi je da činim sedždu sa sedam dijelova tijela: čelom i nosem, dlanovima, koljenima i stopalima.” Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema namaza onaj čiji nos ne dotakne zemlju.” Ova predanja jasno ukazuju na to da je spuštanje nosa sa čelom obavezno, što je potvrdila i praksa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Kada bi činio sedždu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pritisnuo bi čelo i nos na zemlju. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kada činiš sedždu, (čelo) pritisni na tlo.” Ako uz citirana predanja u obzir uzmemo i hadis u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Klanjajte onako kako vidite mene da klanjam” , bit će nam jasno da je obavezno spuštanje nosa na tlo prilikom činjenja sedžde. Imam En-Nevevi, nakon što je spomenuo da Ebu Jezid el-Mervezi navodi od imama Šafije da je obaveznim smatrao činjenje sedžde čelom i nosom, rekao je: “Ovo je neprihvatljivo u (šafijskom) mezhebu, iako je jako mišljenje gledajući na dokaze.” Stav o obaveznosti spuštanja nosa prilikom obavljanja sedžde zastupaju: Seid b. Džubejr, Ibrahim en-Nehai, Ishak, Ebu Hajsema, Ibn Ebu Šejba i učenjaci hanbelijske pravne škole. A Allah najbolje zna!

Odgovorio Dr. Safet Kuduzović

Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:

https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en