Šerijatski je obaveznik dužan naučiti propise islama. Ako je osoba nemarna u pogledu podučavanja, tada se za propuste neće moći pravdati svojim neznanjem. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučio nas je kako se čini sedžda i Uzvišeni Allah neće primiti nijedan ibadet koji nije u skladu sa sunnetom Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Ako je klanjač namjerno izostavio prvi tešehud , u tom slučaju neki učenjaci smatraju da je namaz pokvaren i da se na takvu osobu odnosi prijetnja spomenuta u ajetu: “A teško onima koji, kada molitvu obavljaju, molitvu svoju kako treba ne izvršavaju.” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučavajući čovjeka koji je brzo obavio namaz, rekao mu je: “A kada na sredini namaza sjedneš, smiri se, sjedni na lijevu nogu, a zatim prouči tešehud.” Namaz je stub vjere i prvo za šta će ljudi polagati račun na Sudnjem danu, stoga molitvu treba obavljati na najpotpuniji način, izbjegavajući ono što bi prije moglo izgledati kao nemar ili ismijavanje s namazom nego kao propisani ibadet.

Ako je klanjač izostavio prvi tešehud iz zaborava, tada će na kraju namaza učiniti sedždu za zaborav – sehvi-sedždu. Abdullah b. Malik b. Buhajna prenosi da ih je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, predvodio na podne-namazu, pa je ustao nakon prva dva rekata, a nije sjedio, a za njim su ustali i ashabi. Kada je skoro završio namaz, očekivali su da će predati selam, ali on je, sjedeći, prije nego što je predao selam, izgovorio tekbir, učinio dvije sedžde i predao selam.” Obavljanje sehvi-sedžde zbog izostavljenog prvog sjedenja ukazuje na to da je ovaj tešehud obavezan – vadžib, što je stav imama Lejsa b. Sa‘da, Ebu Sevra, Ishaka, Ahmeda, većine hadiskih stručnjaka, za razliku od većine učenjaka općenito koji prvi tešehud smatraju sunnetom. A Allah najbolje zna!

Odgovorio Dr. Safet Kuduzović

Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:

https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.

Transkript:
Jedno malo duže pitanje, jedan brat kaže završio je medresu. Tokom školovanja klanjao je u tom mesdžidu od medrese pa ga je vidio neki njegov odgajatelj, pozvao ga je nakon toga na razgovor pa znači taj učenik je rekao ‘diže ruke u namazu zato to je to potvrđeno sunnetom Božijeg Poslanika, alejhi selatu ve sellam, al taj njegov mu je odgajatelj kazao ovako piše ‘te nam je on na to rekao da je njemu bitnija tradicija od sunneta.’ Šta možete reći na to pitanje?

Smatram da djeca koja upišu medresu treba da se pridržavaju pravilnika medrese, zna se da se u medresi klanjanja po hanefijskom mezhebu i da ne prave niti sebi problem niti problem odgajateljima. Znači da klanjaju da ne dižu ruke u namazu. To je znači moj savjet.
Al s druge strane, isto tako neispravno je kazati da je prioritetnija tradicija od dizanja ruku. Ne! Tu se treba kazati: ,,Ovo je ustanova u kojoj se klanja po hanefijskom mezhebu a ne po tradiciji.“ Hanefijski mezheb je da se ne dižu ruke. Mislim da je isto tako djecu u medresi treba odgajati na jednu veliku toleranciju, da im se kaže: ,,Ovo je institucija u kojoj se praktikuje hanefijski mezheb. Ovdje nemojte dizati ruke, kad ste kući, kada ste negdje izvan medrese, ako želite to raditi i radite.“

Ali treba djeca od početka da se uče da je to potvrđeno i da imaju, znači, dva jaka mišljenja u islamu, jedni kažu da se dižu ruke više puta u namazu i to je džumhur – to je većina islamskih učenjaka, imaju svoje dokaze koji su sa aspekta hadiske nauke, mnogo ali mnogo, jači od hadisa da Božiji Poslanik nije dizao ruke u namazu, ali treba učiti isto djecu da poštuju instituciju i da poštuju mezheb ,,Dok ste ovdje pridržavajte se takvih pravila.“ Mislim da je to neki središni stav da djecu treba podučavati toleranciji. Mislim da djeca koja idu u medresu da ne trebaju dovoditi u nezgodnu poziciju niti svoje odgajatelje niti instituciju. Zna se da je to, znači, da su pravila medrese, da se tu klanja po hanefijskom mezhebu. I mislim da je, inšallah, insan ako to radi s takvim nijetom, čak će i biti nagrađen zato što nije, da kažemo, iskakao i možda pravio malo i pometnju.

S tim što sam ličnog ubjeđenja, apsolutno, da je od sunneta dizati ruke prilikom početnog tekbira, prilikom odlaska na rukuu, prilikom povratka sa rukua i prilikom ustajanja na treći rekjat. Znači apsolutnog sam ubjeđenja da je to sunnet, ali isto tako taj sunnet ako ima potreba da se izostavi zbog ambijenta u kojem se nalazi učenik, mislim da je i te kako potrebno.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.

Transkript:

Znači, hajde da malo sad ne analiziramo, ali generalno pitanje je ‘klanjanje sunneta prije farza akšama, akšamskih farza’. Prva stvar, imamo općenit hadis u kojem Allahov Poslanik, alejhi selatu ve selam, kaže: ,,Između svakog ezana i ikameta mogu se klanjati dva rekjata.“ Znači to je općenit hadis koji obuhvata i akšam namaz, to je općenit hadis.
Imamo hadise da je Božiji Poslanik, alejhi selatu ve sellam, u jednu ruku i naredio pa je govorio: ,,Klanjajte prije akšama, klanjajte prije akšama, klanjajte prije akšama!“ Misleći ‘klanjajte’ nakon što se prouči ezan za akšam pa prije farza klanjajte, ko hoće. To nisu potvrđeni sunneti, onih 12 potvrđenih sunneta, mi to ne govorimo, ali da je potvrđeno – potvrđeno.
S druge strane, vjerodostojni hadisi kažu: ,,Enes radijallahu anhu kaže: kada bi se proučio ezan za akšam, veliki i ugledni ashabi redali su se oko stubova džamije Božijeg Poslanika da bi prema stubu klanjali ta dva rekjata prije nego što bi se učio ikamet.“ i Božiji Poslanik bi to gledao i nije to negirao i niti je ukorio. Tako da znači imamo općenite hadise da je Božiji Poslanik rekao ‘između ezana i ikameta se može klanjati’, to je jedna stvar. Imamo hadise gdje je Poslanik rekao: ,,Klanjajte prije akšama, oni koji žele“.
Imamo praksu ashaba suprotno pitanju, znači da su ugledni, Enes kaže: ,,Veliki i ugledni, odabrani ashabi, klanjali su ta dva rekjata okrećući se stubovima džamije Božijeg Poslanika, alejhi selatu ve selam.

Tako da to što nije praksa kod nas u našem podneblju da se klanjaju ta dva rekjata, to je nešto drugo ali u arapskom svijetu pogledajmo upalimo TV i pogledajmo noćas akšam ili akšam u Medini putem satelitskog programa ili u Meki. Vidjećemo, uči ezan, čeka se 10 minuta i nakon toga se uči ikamet, tako da praksa u Meki i Medini, i danas dan je, da se nakon proučenog ezana ostavi prostor da se mogu klanjati dva rekjata.

Audio isječak odgovora