Slavljen neka je Allah. Musliman ne smije ni pomisliti da mu učenje određenih sura iz Kur’ana može na bilo koji način nanijeti zlo; ovakvo shvatanje je suprotno riječima Allaha Uzvišenog koji kaže: „Reci: ‘On (Kur’an) je za vjernike uputa i lijek.’“ (prijevod značenja sure Fussilet, 44.)
Ne prenosi se ništa u knjigama fakiha niti učenjaka, niti se spominje u predajama selefa da je bilo ko od njih upozoravao trudnice da ne uče suru Ez-Zilzal: tačnije svi muškarci i žene koji su naučili Kur’an napamet su nastojali da završe hatmu unutar perioda koji su sebi odredili, bez izuzetka.

Svako onaj ko se usudi upozoravati protiv učenja određene sure (čak i u specifičnim situacijama) je zbilja učinio nešto krupno.

Zaista, ne može se poreći da učenje spomenute sure ili neke druge može olakšati trudnici porodiljske muke ako se to potvrdi u praksi. Međutim, to ne znači da će učenje Kur’ana nanijeti štetu toj ženi i dovesti do pobačaja na početku trudnoće, jer ni pod kakvim okolnostima ne može biti bilo kakve štete niti zla u riječima Allaha, subhanehu we te’ala.
Ibnul-Kajjim u djelu ‘Zadul-me’ad’ (4/326) bilježi sljedeću predaju: ”El-Hallal kaže: ”Pričao mi je Abdullah b. Ahmed: ”Vidio sam ga, svoga oca Ahmeda b. Hanbela, kako bi ženi, čiji se porod zakomplikovao, napisao na bijeloj posudi ili nečemu čistom, prema hadisu Ibn Abbasa, radijallahu anhuma,: ”Nema drugog boga osim Allaha, Blagog i Časnog. Neka je slava Allahu, Gospodaru Velikog Arša. Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova.“
”A onoga Dana kada dožive ono što im se obećava, učinit će im se da su ostali samo jedan časak dana. Ovo je obznana!” (Prijevod značenja, El-Ahkaf, 35.)
”A njima će se učiniti, onoga Dana kada ga dožive, da su samo jednu večer ili jedno jutro njezino ostali.”(Prijevod značenja, En-Naziat, 46.)

Ebu Bekr el-Hallal kaže da im je kazivao Ebu Bekr el-Mervezi da je imamu Ahmedu došao neki čovjek i rekao: ”Ebu Abdullah, hoćeš li zapisati mojoj ženi kojoj se porod zakomplikovao još prije dva dana?” Rekao je: ”Neka donese (ham) veliku bijelu tkaninu i safran. Vidio sam ga kako tako isto piše za više ljudi, i kaže da je čuo od Ikrime, a on od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, koji je rekao: „Isa, alejhi-s-selam, je prošao pored krave koja je imala probleme pri porodu, pa mu je rekla: „O Allahova Riječi, dovi Allahu da me oslobodi teškoće u kojoj se nalazim.“

On je rekao: „O Stvoritelju jedne duše od druge duše, Koji stvaraš jednu dušu od druge, oteli je.“ Tada je krava otelila tele, koje je ustalo i počelo da njuška Isaa. On je rekao: „Ako žena ima probleme pri porodu, zapišite joj to.“

Šejh Ibn Usejmin, rahimehullah, je upitan: „Da li postoje neki ajeti koji se mogu učiti kako bi se trudnici olakšao porod?“

Odgovorio je: „Ne znam ništa takvo da se spominje u sunnetu, ali ako neko prouči ajete olakšanja nad ženom kojoj je započeo porođaj, poput ajeta: „Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate“ (prijevod značenja sure El-Bekare, 185.); ili ako prouči ajete koji govore o trudnoći i porodu: „…i nijedna žena ne zanese i ne rodi, a da On to ne zna“ (prijevod značenja, Fussilet, 47.), ili „Kada se Zemlja najžešćim potresom svojim potrese, i kada Zemlja izbaci terete svoje“ (prijevod značenja, Ez-Zilzal, 1-2.) to će biti od koristi, uz Allahovo dopuštenje. Čitav Kur’an je lijek; ukoliko učač i onaj nad kojim se uči vjeruju u djelovitost Kur’ana, tada će učenje nesumnjivo polučiti rezultate, jer Allah, subhanehu we te’ala, kaže: „„Mi objavljujemo u Kur’anu ono što je lijek i milost vjernicima, a nevjernicima on samo povećava propast.“ (prijevod značenja, El-Isra, 82.)

Ovaj ajet ima općenito značenje; lijek i milost uključuju liječenje srca o bolesti sumnji i strasti i hirova, kao i liječenje tijela od hroničnih bolesti.“
(Izvor: Fetava Nur ala ed-Darb, Fetava el-Akidah/el-Ibadah, kaseta br. 257., strana A)

Šejh Ibn Usejmin, rahimehullah, je takođe rekao: „Što se tiče praktičnog iskustva, ukoliko iskusite nešto i dođete do zaključka koji ima uporište u islamskim izvorima, tada je to potvrda onoga što je spomenuto u tekstu Kur’ana i sunneta. Ali ukoliko zaključak upućuje na nešto što se ne spominje u tekstovima, tada imamo dva slučaja: ukoliko je zaključak utemeljen na empirijskoj nauci, tada nema sumnje da je validan i da ga treba uzeti. Međutim, ukoliko se dotiče šerijatskih pitanja, tada se neće uzeti u obzir (jer nema potvrde u islamskim izvorima).
Liječenje Kur’anom ima svoje utemeljenje, jer je Uzvišeni Allah rekao: „Mi objavljujemo u Kur’anu ono što je lijek i milost vjernicima (prijevod značenja, El-Isra, 82.)
Za ovo postoji utemeljenje, pa ako se utvrdi da je učenje određenih kur’anskih ajeta korisno za liječenje određenih bolesti, tada je to iskustvo potvrda onoga što stoji u Kur’anu da je Kur’an lijek za ljude.

Što se tiče pitanja nevezanih za obredoslovlje, nesumnjivo je da su ona podložna praktičnom iskustvu i empirijskoj nauci. Recimo, ukoliko neka osoba posjeduje znanje i iskustvo o onome što zemlja rađa poput trava i sl., a potom ode u prirodu, skuplja ono što misli da je korisno i isproba ga, tada je svaki zaključak do kojeg dođe validan.“

Da zaključimo: niti jedna sura u Kur’anu ne može nanijeti štetu trudnici niti dojilji niti bilo kome drugom; dapače, one su jako korisne i izvor su bereketa onima koji ih uče i onima koji slušaju, s Allahovim dopuštenjem.
A Allah najbolje zna.

Odgovor dao: šejh Muhammed Salih el-Munedždžid, hafizehullah
Izvor: http://www.islamqa.info

Preveo: Nedim Botić
http://minber.ba/moze-li-ucenje-sure-ez-zilzal-zemljotres-nastetiti-zenama-trudnicama/

Od samog dolaska novorođenčeta na svijet, svi roditelji tragaju za načinom na koji će svoje dijete zaštititi od uroka. Strah roditelja od uroka potpuno je opravdan jer Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u više je hadisa potvrdio postojanje uroka i preporučio način liječenja.

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem kazao: “Doista je urok istina.” (Buhari i Muslim)

Nerijetko se dešava da ljudi na putu traženja zaštite od uroka posegnu za neispravnim načinom liječenja i tako, svjesno ili nesvjesno, počine i veliki grijeh. U narodu su zabilježeni mnogi načini na koji se dijete nastoji zaštititi od uroka, a najčešći su sljedeći: vješanje hamajlija na dijete, vezivanje na ruku raznih konaca, posebno crvenih, stavljanje lančića i narukvica, ponekad komadića tisovog drveta, a mnogi često pod djetetov jastuk stavljaju bijeli luk, što su potpuno pogrešni i u islamu neutemeljeni načini zaštite od uroka.

Vješanje hamajlija, konaca, narukvica i tisovine na dijete sa ciljem čuvanja od uroka strogo je zabranjeno. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izrekao je mnoge hadise u kojima strogo zabranjuje da se na čovjeka stavlja bilo šta s ciljem zaštite od uroka ili zaštite od bilo čega drugoga.

Ukba b. Amir prenosi da je jednom prilikom Allahovom Poslaniku došla grupa ljudi da mu daju prisegu, pa je prihvatio prisegu od deveterice, a od desetog nije prihvatio. Tada su mu kazali: “Allahov Poslaniče, prihvatio si prisegu od deveterice, a nisi prihvatio od desetoga?” Na to je Poslanik kazao: “On nosi hamajliju.” Čuvši to, taj je čovjek uvukao svoju ruku u odjeću i otkinuo hamajliju, pa je Allahov Poslanik prihvatio i njegovu prisegu, a potom kazao: “Ko okači hamajliju, počinio je širk.” (Hadis bilježi Ahmed, a vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani u nekoliko svojih djela: Es-Sahiha, 1/ 889, broj hadisa 429; Sahihut-tergib vet-terhib, 3/ 348, broj hadisa 3455)

Kako neko ne bi pomislio da je samo zabranjeno vješanje hamajlija, kao što to potvrđuje ovaj hadis, a da se ostale stvari mogu vješati i da korist pribavljaju, neophodno je spomenuti hadis koji je općeg karaktera i koji zabranjuje da se na čovjeka stavlja bilo šta sa ubjeđenjem da će mu to koristiti.

Isa b. Abdurrahman b. Ebu Lejla kazuje: “Došao sam kod Abdullaha b. Ukajma el-Džuhenija, da ga obiđem u bolesti koja ga zadesila, pa sam kazao: ‘Zašto ne okačite nešto?’, a on je rekao: ‘Smrt je bliža od toga. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Onaj ko okači nešto, tome će biti i prepušten.’” (Hadis bilježe Ahmed i Tirmizi, a šejh Albani ocijenio ga je hasenom – dobrim u djelu Sahihut-tergib vet-terhib, 3/ 348, broj hadisa 3456)

S druge strane, Allahov Poslanik podučio nas je validnim načinima čuvanja i zaštite od uroka, a mi ćemo spomenuti jedan, možda najjednostavniji, koji je Allahov Poslanik prakticirao i na taj način štitio svoje unuke Hasana i Husejna od uroka, a to je bila praksa i našeg praoca Ibrahima, alejhis-selam, kada bi tražio zaštitu svojim sinovima Ismailu i Ishaku.

Ibn Abbas, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, od uroka štitio Hasana i Husejna izgovarajući dovu na koju je ukazao u sljedećem hadisu: “Doista je vaš praotac (Ibrahim, alejhis-selam) ovim riječima štitio i tražio zaštitu od Allaha za svoje sinove Ismaila i Ishaka: ‘Utječem se i zaštitu za vas dvojicu tražim Allahovim savršenim i blagoslovljenim riječima, od svakog šejtana, i od svake puzajuće otrovnice, i od svakog urokljivog i zloćudnog oka.’” (Buhari)

“أُعِيذُكُمَا بِكَلِمَاتِ اللهِ التَّامَّةِ، مِنْ كُلِّ شَيْطَانٍ وَهَامَّةٍ، وَمِنْ كُلِّ عَيْنٍ لامَّةٍ”

“U‘izukuma bi kelimatillahit-tammeh, min kulli šejtanin ve hammeh, ve min kulli ‘ajnin lammeh.”
Ovaj je hadis izrečen u dvojini, a osoba koje želi da uči dovu samo za jedno dijete, onda će samo na početku izmijeniti:

“أُعِيذُكَ بِكَلِمَاتِ اللهِ التَّامَّةِ، مِنْ كُلِّ شَيْطَانٍ وَهَامَّةٍ، وَمِنْ كُلِّ عَيْنٍ لامَّةٍ”

“U‘izuke bi kelimatillahit-tammeh, min kulli šejtanin ve hammeh ve min kulli ‘ajnin lammeh.”

Isto tako, veoma je jednostavno da čovjek, učeći dvije posljednje sure: El-Felek i En-Nas, koje svi znamo napamet, traži utočište i zaštitu za svoje dijete od uroka i drugih zala.

Zabilježeno je da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio razne dove kao vid zaštite od džina i uroka sve dok nisu objavljene ove dvije sure, a kada su one objavljene, samo je njih učio i ostavio sve druge dove. (Hadis bilježe Tirmizi i Ibn Madža, a vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani u djelu Sahih ve daif Ibn Madža, 8/11, broj hadisa 3511)

Zaista je čudno da ljudi ostavljaju ovako jednostavne načine, koji su prije svega validni i učinkoviti, a pribjegavaju zabranjenim načinima: vješanju hamajlija ili drugih vrsta zapisa i konaca na dijete, na koje neće moći ni zaštititi dijete, a sebi će time osigurati samo veliki grijeh.

Piše: mr. Elvedin Pezić
http://minber.ba/kako-na-jednostavan-nacin-zastititi-dijete-od-uroka/