Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
ŠTA JE DOKAZ ZA TEREZIJE IZ KUR'ANA, l KAKVO ĆE BITI VAGANJE?
O ovom pitanju ima mnogo hadisa, a jedan od njih je hadis o "bitaki"413 -kartici na kojoj će biti dva šehadeta (svjedočenje da nema drugog Boga osim Al laha, dž.š., i da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik. l ona će se izvagati zajedno sa devedeset sidžila (registratora knjiga) punih grijeha, aviše
O ovom pitanju ima mnogo hadisa, a jedan od njih je hadis o “bitaki”413 -kartici na kojoj će biti dva šehadeta (svjedočenje da nema drugog Boga osim Al laha, dž.š., i da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik. l ona će se izvagati zajedno sa devedeset sidžila (registratora knjiga) punih grijeha, a svaki taj registrator dug je koliko seže pogled.”
O tome govore i riječi Poslanika, s.a.v.s.:
“Doći će sa čovjekom debelim i ogromnim koji kod Allaha, dž.š., neće značiti ni koliko krilo komarca.”414
l rekao je: “Učite … zbog toga će trud njihov uzaludan biti i na Sudnjem danu im nikakva značaja nećemo dati .”415
413 Ovaj hadis je dug, a bilježi ga Ahmed u Musnedu, 2:213;
414 Muttefeku alejh, bilježi ga Buhari, 7:236; te Muslim, 8: 125.
415 El Kehf 105
——————————-
Iz knjige “200 pitanja i isto toliko odgovora”
Komentar akide Ehli sunneta vel džemata u obliku pitanja i odgovora.
Autor: Hafiz ibn Ahmed El-Hakemi
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/05/200-pitanja-i-isto-toliko-odgovora-Hafiz-ibn-Ahmed-El-Hakemi.pdf
Kako će se ljudima predočavati djela na Sudnjem Danu?
Iz Kur'ana: Rekao je Allah Uzvišeni: "Tada će ispitivani biti, i nijedna tajna vaša neće skrivena ostati ."394 l rekao je Uzvišeni: "Pred Gospodarom tvojim bit će oni u redove poredani. Došli ste Nam onako kako smo vas prvi put stvori li, a tvrdili ste da vam nećemo vrijeme za oživljenje odrediti."3više
Iz Kur'ana:
Rekao je Allah Uzvišeni:
“Tada će ispitivani biti, i nijedna tajna vaša neće skrivena ostati .”394
l rekao je Uzvišeni:
“Pred Gospodarom tvojim bit će oni u redove poredani. Došli ste Nam onako kako smo vas prvi put stvori li, a tvrdili ste da vam nećemo vrijeme za oživljenje odrediti.”395
l rekao je Uzvišeni:
“A na Dan kada od svakog naroda sakupimo gomilu onih koji su dokaze Naše poricali – oni će biti zadržani – i kad dođu, On će upitati : ‘jeste li vi dokaze Moje poricali ne razmišljajući o njima, ili, šta ste to radili?’ l njih će stići kazna zato što su mnogobošci bili, pa neće moći ni riječi izustiti.”396
Uzvišeni je, također, rekao:
“Tog Dana ljudi će se odvojeno pojaviti da im se pokažu djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra, vidjet će ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla, vidjet će ga.”397
l rekao je Uzvišeni:
“l tako Mi Gospodara tvoga, nj ih ćemo sve na odgovornost pozvati za ono što su radili !”398
Rekao je, također, Uzvišeni:
“l zaustavite ih, oni će biti pitani:”399
Uzvišeni je rekao još mnogo toga drugog.
Iz Hadisa:
O tome ima mnogo hadisa, a jedan od njih su riječi Poslanika, s.a.v.s.:
“Ko bude pitan o polaganju računa, bit će kažnjen.
” Rekla je Aiša, r.a.: “A zar nije rekao Allah Uzvišeni: ‘Pa će lahko polagati račun?’ Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: ‘To je predočavanje djela.'”400
l rekao je Poslanik, s.a.v.s.:
“Privest će se kafir-nevjernik na Sudnjem danu i bit će mu rečeno: ‘Šta misliš da imaš zlata kolika je cijela zemlja, da li bi se iskupio time?’ Odgovorit će: ‘Da.’ Pa će mu biti rečeno: ‘Bio si pitan za ono što je lakše od toga.'” U drugom predanju stoji: “Pitao sam te ono što je blaže od ovoga dok si bio u kičmi Ademovoj, da Mi ne pripisuješ druga, pa si ti to odbio, pa si pripisivao Meni druga.”401
Rekao je Poslanik, s.a.v.s.:
“Nema od vas nijednog, a da neće sa njim pričati Njegov Gospodar, a između Njega (Gospodara) i njega (roba) neće biti posrednika; pa će pogledati na svoju desnu stranu i neće vidjeti ništa drugo do svoja djela, pa će pogledati na lijevu stranu i neće vidjeti ništa drugo osim ono što je pripremio, pa će pogledati ispred sebe i neće vidjeti ništa drugo do vatru u koju će biti bačen naglavačke. Pa bojte se vatre pa makar sa polovinom hurme, i makar sa lijepom riječju .”402
O tome govore i drugi hadisi.
394 EI-Hadždž, 18.
395 El-Kehl 48
396 En-Neml, 53-85.
397 Ez Zilzal, 6-8.
398 El-Hidžr, 92 -93 .
399 Es-Saffat, 24.
400 Bilježi ga Buhari u poglavlju “Er Rikak”, 7: 197
401 Bilježi ga Buhari u poglavlju “Er Rikak”, 7: 198
402 Muteffekun alejh, bilježi ga Buhari u poglavlju “Tewhid”, 8 :202
——————————-
Iz knjige “200 pitanja i isto toliko odgovora”
Komentar akide Ehli sunneta vel džemata u obliku pitanja i odgovora.
Autor: Hafiz ibn Ahmed El-Hakemi
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/05/200-pitanja-i-isto-toliko-odgovora-Hafiz-ibn-Ahmed-El-Hakemi.pdf
Da li se Uzvišenom Allahu pripisuje zlo?
Ukoliko bi neko postavio sljedeće pitanje: “Mi vjerujemo da se sve, bilo dobro ili zlo, dešava Allahovom voljom i Njegovim određenjem, pa da li to znači da se Uzvišenom Allahu pripisuje zlo? Da li u nekim Njegovim djelima ima zla?”, odgovor bi glasio: Uzvišeni Allah potpuno je čist i vrlo daleko odviše
Ukoliko bi neko postavio sljedeće pitanje: “Mi vjerujemo da se sve, bilo dobro ili zlo, dešava Allahovom voljom i Njegovim određenjem, pa da li to znači da se Uzvišenom Allahu pripisuje zlo? Da li u nekim Njegovim djelima ima zla?”, odgovor bi glasio: Uzvišeni Allah potpuno je čist i vrlo daleko od svakog oblika zla i On ne čini ništa osim ono što je dobro. To što kader pripisujemo Uzvišenom Allahu nikako i ni u kojem slučaju ne znači da on sadrži neki oblik zla, jer je kader u suštini Allahovo znanje, Njegovo pisanje tog znanja, Njegova volja i rezultat Njegovog stvaranja, a sve spomenuto čistō je i nenatrunjenō dobro i savršenost u svakom smislu, što opet potvrđuje da se zlo ne dovodi ni u kakvu vezu sa Sveznajućim Gospodarom, niti sa Njegovim imenima, svojstvima i djelima. Da Uzvišeni Allah kojim slučajem čini zlo, neka je slavljen i daleko od toga!, tada bi i neko od Njegovih imena bila izvedenica iz pojma zlo, što bi opet značilo da sva Njegova imena nisu lijēpā, kao i to da bi neki Njegovi propisi i odredbe sadržavali nešto negativno, neka je On uzvišen i vrlo daleko od toga!
Istina je da se zlo dovodi u vezu s Njegovim stvorenjima i sa produktima Njegovog djelovanja, što znači da je zlo (ponekad) sadržano u rezultatima Allahovog određenja, a ne u suštini tog određenja. Naprimjer, neku ćemo stvar u određenim okolnostima ocijeniti zlom i negativnom, dok ćemo istu tu stvar u drugim okolnostima ocijeniti kao dobru i pozitivnu. Dakle, u ovakvim slučajevima “zlo” je relativno, jer je loše po nekog, a istovremeno dobro po nekog drugoga; ponekad za istu osobu ono bude dobro s jednog aspekta, a loše s drugog, što je i najčešći slučaj (tj. da istoj osobi odredba bude s jedne strane loša, a s druge dobra). Ovakav je slučaj, recimo, sa kisāsom (odmazdom), šerijatskim kaznama, eliminiranjem nevjernika itd. Sve pobrojano loše je po njih same, tj. po nevjernike ili one nad kojima bude izvršen kisās i šerijatska kazna, ali opet i po njih same u tome ima određene koristi, dok je, s druge strane, u sprovođenju kisāsa i šerijatskih kazni veliko dobro za druge, jer se njima praktično demonstrira kako prolaze zločinci i prijestupnici i kako Uzvišeni Allah jedne ljude suzbija s drugima. Sličan je slučaj i sa bolestima koje su, sa jedne strane, nevolja i zlo, međutim, ako ih posmatramo sa ostalih strana, uvidjet ćemo da vrlo često donose i mnogo dobra.[1]
Iz svega priloženog zaključujemo da se zlo ni u kojem slučaju ne dovodi u vezu sa Uzvišenim Allahom, niti Mu se ono može niti smije pripisati. To je potvrđeno i u predaji koju bilježi imam Muslim u Sahihu, u kojoj se navodi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u dovi koju je učio odmah nakon početnog tekbira u namazu, veličao svoga Gospodara i negirao da se Njemu Uzvišenom pripisuje zlo, govoreći: “Odazivam Ti se i sretan Ti stojim na raspolaganju! Svako dobro u Tvojim je rukama, a zlo se Tebi ne pripisuje. Kod Tebe utječište tražim i Tebi pripadam, blagodaran Ti si i uzvišen!”[2]
U komentaru ovog hadisa Ibn Kajjim kaže: “Allah je uzvišen i vrlo daleko od toga da Mu se pripiše bilo kakav oblik zla. Sve što se dovodi u vezu s Njim čisto je dobro, a zlo je postalo zlo onda kada je izgubilo vezu sa Allahom, tj. kada je prestalo biti legitimno dotičnu stvar pripisivati Allahu i vezati je za Njega, jer kada bi to kojim slučajem bilo legitimno, tada se ne bi ni radilo o nečemu što je loše, već o nečemu što je dobro. Uzvišeni Allah Stvoritelj je i dobra i zla, a zlo se nalazi pri nekim Njegovim stvorenjima, a ne u suštini Njegovog stvaranja, niti u Njegovim djelima.
Njegovo stvaranje, Njegovo djelovanje, Njegova odredba, Njegovo predodređenje – sve je to u suštini čistō dobro, bez imalo zla. Zbog toga je Uzvišeni Allah čist i vrlo daleko od svakog oblika zulma (tj. nasilja), koji se definira kao ‘postavljanje nečega na njemu neodgovarajuće mjesto’, jer On svaku stvar postavlja na mjesto koje mu u potpunosti odgovara, što i jeste čistō i nenatrunjenō dobro, dok je zlo stavljanje nečega na mjesto koje za njega nije predviđeno. Dakle, ukoliko se određena stvar postavi na mjesto koje je za nju i predviđeno i koja joj u potpunosti odgovara, u tom slučaju ne radi se o zlu, već o dobru. Iz kazanog nam je jasno da se zlo ne pripisuje Allahu, a i Njegova lijepa imena to svakako potvrđuju i o tome svjedoče.”[3]
Ibn Kajjim također je kazao: “Allahova lijepa imena u potpunosti negiraju svaku mogućnost da se Njemu pripiše bilo kakav oblik zla, nepravde ili nečega što je loše, međutim, Uzvišeni je Allah, i pored toga, Stvoritelj svega. On je stvorio robove, njihova djela, njihove pokrete i ono što oni govore, pa tako, kada rob uradi neko loše i zabranjeno djelo, za njega kažemo da je počinitelj tog lošeg i zabranjenog djela, a njegov Gospodar je Taj koji ga je učinio počiniteljem tog (ne)djela. To što ga je Uzvišeni Allah učinio počiniteljem tog (ne)djela potpuna je pravda, velika mudrost i ispravna odluka, odnosno čisto dobro, i pored toga što će ono što će počinitelj uraditi biti nešto zlo i ružno. Ovakvom odredbom Uzvišeni Allah svaku stvar postavlja na njoj odgovarajuće mjesto, čineći to sa mudrošću na kojoj Mu se treba zahvaljivati. U suštini, sve to na koncu donosi određene vrste koristi i dobra, i pored toga što djelo koje je učinio taj čovjek biva okvalificirano kao sramotno, zlo i ružno.”[4]
“Zaključujemo da se Uzvišenom Allahu ni u kojem slučaju ne pripisuje zlo, jer ukoliko bismo tvrdili takvo nešto, to bi značilo da On stvari postavlja na njima neodgovarajuća mjesta, što je vid zuluma, tj. nasilja i nepravde, od čega je Uzvišeni Allah vrlo daleko.
Ukoliko Uzvišeni Allah nekog čovjeka kazni određenom kaznom zbog grijeha koji je počinio, što je za počinitelja lično vid zla i nevolje, ne možemo reći da je Allah učinio nešto što je zlo, jer se kazna za prijestup i grijeh ubraja u dobro i pravdu, a ne u zlo i nepravdu. Isto tako, ukoliko Uzvišeni Allah uskrati ostvarenje određene dobrobiti ili onemogući povode koji vode do te dobrobiti, to se opet ne smatra zlom, jer nepostojanje nečega nije vid djelovanja pa da bismo ga mogli okvalificirati kao dobro ili loše i onda ga dovesti u vezu sa Allahom. Uz sve to, Uzvišeni Allah nije obavezan da na Pravi put uputi svakog Svog roba niti da mu podari sreću i uspjeh u životu, već On iz Svoje neizmjerne dobrote upućuje onoga koga On hoće i daruje sreću i uspjeh onome kome On hoće, a ukoliko nekome tu uputu i sreću uskrati, to se ne smatra nepravdom, niti zlom.”[5]
Rekao je šejhul-islam Ibn Tejmijja, Allah mu se smilovao: “Uzvišeni Allah potpuno je neovisan o Svojim robovima i On za njima nema nikakve potrebe. Naredio im je ono što im donosi korist, a zabranio im je ono što je po njih štetno. Na taj način, dakle kroz naredbe i zabrane, On im iskazuje najveći oblik dobročinstva, jer im pomaže da budu pokorni i bogobojazni.
Kada bismo pretpostavili da neki pobožan i učen čovjek svim ljudima bez izuzetka naređuje da rade ono što je po njih korisno, a potom nekima od njih pomogne u činjenju onoga što im je naredio, dok drugima tu pomoć uskrati, kazali bismo da je taj čovjek dobročinitelj prema onima kojima je pomogao, ali bismo isto tako zaključili da on ni u kojem slučaju nije nepravedan prema onima kojima je svoju pomoć uskratio.
Također, ukoliko bi taj čovjek pravedno i sasvim primjereno kaznio prijestupnika onako kako on to, shodno veličini i težini prijestupa, i zaslužuje, taj bi čovjek i u tom slučaju zaslužio svaku pohvalu.
Ako nam je ovo jasno, pitamo se kako uopće porediti ovog mudrog i pravednog čovjeka sa Onim koji je najmudriji među mudrima i najmilostiviji među svim milosnima?! Kroz naredbe koje Uzvišeni Allah stavlja u obavezu Svojim robovima, On ih u suštini usmjerava na Pravi put, podučava ih i upoznaje sa suštinom dobra. Kada ih potpomogne u činjenju onoga što im je naredio, u tom slučaju On je Svoju blagodat prema njima upotpunio i zaslužuje da Mu se Njegov rob svesrdno zahvaljuje – i zbog toga što mu je nešto naredio i zbog toga što mu je pomogao da tu obavezu izvrši.
Međutim, ukoliko mu Uzvišeni Allah uskrati Svoju pomoć i ostavi ga sve dok ne upadne u grijeh, On je tako postupio zbog određene mudrosti koja je Njemu znana.”[6]
Vidi manjeKada čovjek shvati i spozna šta mu šteti, a šta mu koristi, njegova je obaveza da se ponizno obrati Uzvišenom Allahu i da Ga usrdno moli za pomoć u činjenju onoga što je po njega dobro i korisno. On ne smije pomisliti, niti kazati: “Ja neću ništa poduzimati sve dok Allah ne stvori djelo koje ću učiniti!” Jer, ukoliko bi ovog čovjeka napao neprijatelj ili divlje zvijeri, nema nikakve sumnje da bi im pokušao umaći, a neće ni pomisliti da kaže: “Ja nikuda neću ići sve dok Allah ne stvori moj bijeg (tj. dok ne odredi da odavde umaknem).”[7]
Nastaviće se…
____________________________
Naslov originala: El-Imanu bil-kada’i vel-kader
Naslov prijevoda: Vjerovanje u Allahovo određenje i sudbinu
Autor: Muhammed b. Ibrahim el-Hamed
Knjigu pregledao i svojim komentarima i opaskama popratio: Abdulaziz b. Abdullah b. Baz
Recenzija prijevoda: prof. dr. Zuhdija Hasanović.
Preveo: Amir Durmić
http://minber.ba/da-li-se-uzvisenom-allahu-pripisuje-zlo/
______________________
[1] Jer bivaju otkup za počinjenje grijehe i za nemarnost prema Allahu i Njegovim naredbama i tome slično. (op. prev.)
[2] Muslim, Sahih, 1/535, br. 771, Poglavlje o namazu putnika.
[3] Ibn Kajjim, Šifaul-alil, str. 364–365. Također vidjeti: Ibn Tejmijja, Minhadžus-sunna, 3/142–144, Ibn Kajjim, Et-Tefsirul-Kajjim, str. 550–556, Medaridžus-salikin, 1/409–412, i Bedaiul-fevaid, 2/214–215, od istog autora, Zejd b. Fejjad, Er-Revdatun-nedijja, str. 354–360, dr. Muhammed b. Rebia el-Medhali, El-Hikmetu vet-ta‘lilu fi ef‘alillah, str. 199–204.
[4] Ibn Kajjim, Šifaul-alil, str. 366–385. Također vidjeti: Ibn Tejmijja, Minhadžus-sunna, 1/145–146, 3/142–145, i El-Hasenetu ves-sejjietu, str. 52, kao i Ibn Kajjim, Tarikul-hidžretejn, str. 172–181.
[5] Dr. Muhammed b. Rebia el-Medhali, El-Hikmetu vet-ta‘lilu fi ef‘alillah, str. 202. Također vidjeti: šejh Muhammed Emin Šenkiti, Def‘u ihamil-idtirabi an ajatil-Kitab, str. 286–287.
[6] Ibn Tejmijja, Minhadžus-sunna, 3/38. Također vidjeti: Ibn Kutejba, El-Ihtilafu fil-lafzi, str. 34–36. Ešari, Risaletun ila ehlis-sugari, str. 85.
[7] Vidjeti: dr. Abdurrahman Mahmud, El-Kadau vel-kader, str. 280.
Koliko puta će se puhnuti u rog i šta je dokaz za to?
Rekao je Allah Uzvišeni: "l u rog će se puhnuti i umrijet će oni na nebesima i oni na Zemlji, ostat će samo oni koje bude Allah odabrao; poslije će se u rog drugi put puhnuti i oni će, odjednom, ustati i čekati."374 U ovom ajetu se spominju dva puhanja u rog; prvi puta radi smrti, a drugi puta radiviše
Rekao je Allah Uzvišeni:
“l u rog će se puhnuti i umrijet će oni na nebesima i oni na Zemlji, ostat će samo oni koje bude Allah odabrao; poslije će se u rog drugi put puhnuti i oni će, odjednom, ustati i čekati.”374
U ovom ajetu se spominju dva puhanja u rog; prvi puta radi smrti, a drugi puta radi proživljenja.
l rekao je Uzvišeni:
“A na Dan kad se u rog puhne pa se smrtno istrave i oni na nebesima i oni na Zemlji, izuzev onih koje Allah poštedi, svi će Mu ponizno doći . “375
Ako se riječ “el-teze'”, u ovome ajetu tumači kao smrt, onda se misli na prvo puhanje u rog spomenuto iz sure Ez-Zumer.
A ako se riječ “el-teze'” tumači, ne kao smrt, onda se misli na treće puhanje u rog koje će biti prije ova dva. To potvrđuje dugi hadis o rogu, jer se u njemu spominju tri puhanja: puhanje sa smrtnim istravljivanjem, puhanje sa umiranjem i puhanje radi ustajanja Gospodaru svjetova. 376
374 Ez-Zumer, 68
375 En-Neml 87
376 Pogledaj ‘lbn Kesir, EI-An'am, 73.
——————————-
Iz knjige “200 pitanja i isto toliko odgovora”
Komentar akide Ehli sunneta vel džemata u obliku pitanja i odgovora.
Autor: Hafiz ibn Ahmed El-Hakemi
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/05/200-pitanja-i-isto-toliko-odgovora-Hafiz-ibn-Ahmed-El-Hakemi.pdf
KOJI SU ZNACI SMAKA SVIJETA U SUNNETU?
Kao naprimjer, hadisi koji govore o izlasku Sunca sa zapada;333 hadisi koji govore o životinji;334 hadisi koj i govore o fitnetima - smutnjama, kao što je Dedžal335 i slično tome. Hadisi koji govore o silasku Isa, a.s., 336 izlazak Jedžudža i Medžudža;337 hadisi koji govore o dimu;338 hadisi koji goviše
Kao naprimjer, hadisi koji govore o izlasku Sunca sa zapada;333 hadisi koji govore o životinji;334 hadisi koj i govore o fitnetima – smutnjama, kao što je Dedžal335 i slično tome.
Hadisi koji govore o silasku Isa, a.s., 336 izlazak Jedžudža i Medžudža;337 hadisi koji
govore o dimu;338 hadisi koji govore o vjetru koji će usmrtiti sve vjerničke duše;339 hadisi koji govore o vatri koja će se pojaviti;340 hadisi koji govore o pomračenju Mjeseca 341 i drugi.
333 Pogledaj “Sahih el Buhari”, 7:190;
334 Dio hadisa kojeg bilježi Muslim u poglavlju ”Fiten”;
335 Bilježli Muslim u poglavlju “Fiten”, 8 : 194.
336 Pogledaj “Sahih el-Buhari”, 4: 143; te Sahih el-Muslim, 1 :93.
337 Pogledaj Sahih el Buhari, 8: 104; te Sahih el-Muslim, 8:'165
338 Dio hadisa kojeg bilježi Muslim, 8: 178;
339 Pogledaj “Sahih el-Muslim, 1 : 76
340 Pogledaj “Sahih ei-Buhari”, 8: 100;
341 Pogledaj “Sahih el Muslim”, 8:167
——————————-
Iz knjige “200 pitanja i isto toliko odgovora”
Komentar akide Ehli sunneta vel džemata u obliku pitanja i odgovora.
Autor: Hafiz ibn Ahmed El-Hakemi
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/05/200-pitanja-i-isto-toliko-odgovora-Hafiz-ibn-Ahmed-El-Hakemi.pdf
DA LI IKO ZNA KADA ĆE NASTUPITI SMAK SVIJETA?
Nastupanje Smaka svijeta spada u ključeve tajni koje je Allah, dž.š., ostavio za Sebe u Svome znanju, kao što je rekao Uzvišeni: "Samo Allah zna kad će Smak svijeta nastupiti, samo On spušta kišu i samo On zna šta je u matericama, a čovjek ne zna šta će sutra zaraditi i ne zna čovjek u kojoj će zemlviše
Nastupanje Smaka svijeta spada u ključeve tajni koje je Allah, dž.š., ostavio za Sebe u Svome znanju, kao što je rekao Uzvišeni: “Samo Allah zna kad će Smak svijeta nastupiti, samo On spušta
kišu i samo On zna šta je u matericama, a čovjek ne zna šta će sutra zaraditi i ne zna čovjek u kojoj će zemlji umrijeti; Allah, uistinu, sve zna i o svemu je obaviješten. “324
l rekao je Uzvišeni:
“Pitaju te o Smaku svijeta kada će se zbiti. Reci: ‘To zna jedino Gospodar moj, On će ga u njegovo vrijeme otkriti, a težak će biti nebesima i Zemlji, sasvim neoćekivano će vam doći.’ Pitaju te kao da ti o njemu nešto znaš. Reci: ‘To samo Allah zna, ali većina ljudi ne zna.’
Reci: ‘Ja ne mogu ni samom sebi neku korist pribaviti, ni od sebe kakvu štetu otkloniti; biva onako kako Allah hoće. A da znam pronicati u tajne, stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju.”‘325
Uzvišeni je, također, rekao:
“Pitaju te o Smaku svijeta: ‘Kada će se dogoditi?’ Ti ne znaš, pa kako da o njemu zboriš, o njemu samo Gospodar tvoj zna. “326
A kada je Džibril, a.s., rekao Poslaniku, s.a.v.s.: “Obavijesti me o Smaku svijeta.” On je rekao: “Upitani o njemu ne zna ništa više od onoga koji ga pita.” A u drugom predanju se navodi: “Petero ne zna niko sem Allaha Uzvišenog.” Zatim je proučio prijašnji ajet. 327
324 Lukman, 34.
325 El A'raf, 187 – 188
326 En-Nazi'at, 42-44
327 Dio dugog hadisa kojeg bilježi Buhari u poglavlju “Iman”, 1 :18
——————————-
Iz knjige “200 pitanja i isto toliko odgovora”
Komentar akide Ehli sunneta vel džemata u obliku pitanja i odgovora.
Autor: Hafiz ibn Ahmed El-Hakemi
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/05/200-pitanja-i-isto-toliko-odgovora-Hafiz-ibn-Ahmed-El-Hakemi.pdf
ŠTA JE DOKAZ DA JE MUHAMMED POSLEDNJI POSLANIK?
Rekao je Allah Uzvišeni: "Muhammed nije roditelj nijednom od vaših ljudi, nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik."301 Rekao je Poslanik, s.a.v.s.: "Uistinu poslije mene će biti trideset lažaca, svaki od njih će govoriti i pozivati se da je on poslanik, a ja sam posljednji Poslanik i nemaviše
Rekao je Allah Uzvišeni:
“Muhammed nije roditelj nijednom od vaših ljudi, nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik.”301
Rekao je Poslanik, s.a.v.s.:
“Uistinu poslije mene će biti trideset lažaca, svaki od njih će govoriti i pozivati se da je on poslanik, a ja sam posljednji Poslanik i nema poslanika poslije mene. “302
U sahih hadisu stoje riječi Poslanika, s.a.v.s., Aliji, r.a.: “Zar nisi zadovoljan da budeš kod mene na stupnju Haruna kod Musaa, osim što nema poslanika poslije mene. “303
l riječi Poslanika, s.a.v.s., u hadisu koji govori o Dedždžalu:
“Ja sam posljednji Poslanik i nema poslanika poslije mene.”304
301 EI-Ahzab, 40.
302 Dio hadisa kojeg bilježi Tirmizi, 4 :498, u poglavlju “Fiten”, pod brojem 2219;
303 Bilježi ga Buhari u poglavlju “Megazi”, 5:129;
304 Bilježi ga Tirmizi u poglavlju “Fiten”, 4:498, pod brojem 2219;
——————————-
Iz knjige “200 pitanja i isto toliko odgovora”
Komentar akide Ehli sunneta vel džemata u obliku pitanja i odgovora.
Autor: Hafiz ibn Ahmed El-Hakemi
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/05/200-pitanja-i-isto-toliko-odgovora-Hafiz-ibn-Ahmed-El-Hakemi.pdf
DA LI JE SUNNET KLANJATI NAMAZ IŠRAKA?
“Ko klanja sabah-namaz u džematu, zatim sjedne i spominje Uzvišenog Allaha sve dok ne izađe sunce te klanja dva rekata, imat će za to nagradu hadždža i 'umre: potpuno, potpuno, potpuno.” (Hadis je zabilježio Tirmizi i drugi u manje poznatim zbirkama). Ovaj hadis je u svim rivajetima jako slab. Takoviše
“Ko klanja sabah-namaz u džematu, zatim sjedne i spominje Uzvišenog Allaha sve dok ne izađe sunce te klanja dva rekata, imat će za to nagradu hadždža i ‘umre: potpuno, potpuno, potpuno.” (Hadis je zabilježio Tirmizi i drugi u manje poznatim zbirkama).
Ovaj hadis je u svim rivajetima jako slab. Tako su ih ocijenili prvi imami hadisa i po njima hadis nije dobar i prihvatljiv na osnovu mnoštva rivajeta, zbog njihove jake slabosti.
Međutim, šejh Albani se u tome izdvojio i ocijenio hadis prihvatljivim zbog mnoštva rivajeta. Dok su drugi savremeni muhadisi na mišljenju prvih učenjaka oko ocjene ovog hadisa.
Ono što također ukazuje na slabost ovog hadisa jeste vjerodostojan hadis u Muslimu, u kom je došlo, da bi ashabi sa Poslanikom, sallallahu alejhi we sellem, nakon namaza razgovarali i ostali do izlaska sunca, a zatim bi ustali i razišli se, a nije navedeno da bi čekali pa klanjali dva rekata.
Prema tome, ispravno je da je ovaj hadis slab i da nije sunnet klanjati namaz išraka.
Ve billahi tevfik.
Vidi manjedr. Zijad Ljakić
https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1549961355135727&id=423679737763900&substory_index=0
Koji je lijek za brigu, tugu i nevolju?
Ovo je lijek koji djeluje samo u slučaju odanih. Njime se ne može svako liječiti… U islamskim izvorima ovaj svijet (dunjaluk) imenovan je, između ostalog, i kao kuća kušnje (daru-l-ibtila’). To znači da je ljudski život veliki ispit i da nema ljudskog bića koje, na izvjestan način, nema nekog iskuševiše
Ovo je lijek koji djeluje samo u slučaju odanih. Njime se ne može svako liječiti…
U islamskim izvorima ovaj svijet (dunjaluk) imenovan je, između ostalog, i kao kuća kušnje (daru-l-ibtila’). To znači da je ljudski život veliki ispit i da nema ljudskog bića koje, na izvjestan način, nema nekog iskušenja ili nevolje. O tome Kur’an časni kaže: “Uzvišen je Onaj u čijoj je ruci vlast – On sve može! Onaj koji je dao (stvorio) smrt i život da bi iskušao koji od vas će bolje postupati. On je Silni, Onaj koji prašta (El-MulK, 1-2)
Kako se Allahov Poslanik, s.a.v.s., odnosio prema životnim nedaćama i iskušenjima? Šta je savjetovao ljudima koji su u životu izloženi brojnim nevoljama i musibetima? Šta raditi kada čovjek bude okupiran brigama i tugom zbog životnih nedaća i iskušenja?
Lijek može biti i da čovjek zna da je njegov udio u nevolji (iskušenju) ono što mu ona izazove, pa ko time bude zadovoljan ima zadovoljstvo od toga, a ko se zbog toga ljuti ima ljutnju od toga. Tvoj udio u nevolji je ono što ti ona izazove, pa ti odaberi – bolji ili gori udio u njoj. Ako ona u čovjeku izazove bijes i negiranje Allaha, taj čovjek bit će upisan u skupinu propalih; ako u njemu izazove tugu i propuštanje strogih dužnosti, ili činjenje zabranjenih djela, bit će upisan u skupinu nemarnih; ako izazove prituživanje i nestrpljenje, bit će upisan u skupinu nedoraslih; ako u njemu izazove prigovaranje Allahu i negiranje Njegove mudrosti, on već kuca na vrata odmetnika i otpadnika.
Međutim, ako u njemu izaziva strpljenje i postojanu odanost Allahu, bit će upisan u skupinu strpljivih; ako u njemu izaziva zadovoljstvo onim što mu je udijeljeno od Allaha, bit će upisan u skupinu zadovoljnih; ako u njemu izaziva zahvalnost, bit će upisan u skupinu zahvalnih pa će stati pod zastavu zahvalnosti zajedno s istinski zahvalnima; ako u njemu izaziva ljubav i čežnju za susretom s Gospodarom, bit će upisan u skupinu privrženih i odanih.
U Ahmedovom Musnedu i Tirmizijevom Sunenu, u sklopu hadisa koji se prenosi od Mahmuda ibn Lebida, stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Kad Allah nekoga zavoli, On mu dā neku nevolju (tj. stavi ga na kušnju), pa ko time bude zadovoljan – dobit će (Allahovo) zadovoljstvo, a ko bude ljut zbog toga – imat će (Njegovu) ljutnju!“ Lijek može biti i da čovjek zna da mu, čak i kad se krajnje ožalosti, ne preostaje drugo nego da se opet strpi, ali ovaj put iz nužde jer nema drugog izbora (sabru-l-idtirar).
Takvo (s)trpljenje nije pohvalno niti se za njega dobiva nagrada. Jedan mudrac je rekao: „Pametan s nevoljom čini prvi dan ono šta s njom neznalica čini nakon nekoliko dana. Ko se ne strpi na način kako se čestiti strpe, ponijet će se kao zvijer.“ U vjerodostojnom merfu’ hadisu stoji: „Strpljenje je (potrebno, naročito) prilikom prvog udara.“
Ovo je lijek koji djeluje samo u slučaju odanih. Njime se ne može svako liječiti.
______________________
Lijek može bit i kad čovjek zna da mu je najkorisnije to da bude u saglasnosti sa svojim Gospodarom o onome što mu je On želio i odabrao. Jedna od prefinjenih strana ljubavi je i saglasnost s voljenim/om. Onaj ko tvrdi da osjeća ljubav prema voljenoj osobi, a ljuti ga ono što voljena osoba voli, ili voli ono što voljenu osoba ljuti, on sam protiv sebe svjedoči jer ne govori istinu. Naprotiv, on time pruža dokaz da mrzi osobu za koju tvrdi da je voli.
Ebu Ed-Derda’, r.a., je rekao: „Kad Allah nešto odredi da bude, On želi da ljudi time budu zadovoljni.“ ‘Imran ibn Husajn je za vrijeme teške bolesti govorio: „Meni je najdraže ono što je Allahu najdraže.“ Isto je govorio i Ebu-l-‘Alije. Ovo je, također, lijek koji djeluje samo na one koji su Allahu posebno dragi i njime se ne može svako liječiti.
____________________
Lijek je i to da čovjek zna da je Onaj koji ga je stavio na kušnju Najmudriji Mudrac, Najmilostiviji Milosnik, da mu On, neka je slavljen, nije poslao nevolju da bi ga njome uništio, ni da bi ga kaznio, niti da bi ga upropastio. Njome ga je zaokupio da bi iskušao njegovo strpljenje, zadovoljstvo Njime i njegovo vjerovanje, da bi vidio njegovu poniznost i skrušenost, da bi ga vidio kako kuca na Njegovu kapiju, tražeći u Njemu pribježište i upućujući Njemu svoja očekivanja.
Šejh Abdulkadir je rekao: „Sinko moj, nevolja ne dolazi da bi te uništila, već da ispita tvoje strpljenje i vjerovanje. Sine, sudbina je poput lava, a lav ne jede strvinu.“ Smisao: Nevolja je čovjeku poput kovačkog mijeha pomoću kojeg on iz legure vadi sastojke. Pomoću njega vadi žuto zlato, ili samo zguru, kao što se kaže u stihu:
Kad smo ga izlijevali, očekivali smo srebrnu polituru,
A mijeh je, nažalost, pokazao sve samu zguru.
Ako se čovjek na ovom svijetu ne okoristi tim mijehom, onda mu predstoji drugi, ahiretski mijeh, a to je, ne’uzu billah, džehennemska vatra. Ukoliko čovjek zna da je ovosvjetski mijeh (tj. nevolje koje mu se dešavaju) bolji od onog drugog (ahiretskog) mijeha, a jedno od to dvoje je nezaobilazno, onda će on biti svjestan veličine Allahove blagodati koja mu se nudi putem nevolja (kušnji) koje ga zadese na ovome svijetu.
____________________
Lijek može biti i to da čovjek zna da bi ga, kad ne bi bilo iskušenja i nevolja na ovom svijetu, pogađali napadi oholosti, umišljenosti, obijesti i okrutnosti srca, a to bi mu, sigurno, prije ili kasnije, bili uzroci propasti. Znak milosti Namilosnijeg Milosnika je što čovjeka povremeno zaokupi nekim vrstama nevolja, koje imaju za cilj da ga zaštite od navedenih bolesti, očuvaju njegovo robovanje Allahu i posluže kao pražnjenje od zaraznih nakupina koje su se nataložile u čovjeku i koje bi ga upropastile. Zato, neka je slavljen Onaj Ko Svoju milost ukazuje putem iskušenja i Svoje blagodati pruža putem nevolja.
Kad Allah, neka je slavljen, ne bi ljude liječio lijekovima iskušenja i nevolja, oni bi se, nesumnjivo, osilili se, uzoholili i uobrazili. Kad Allah, neka je slavljen, Svome robu poželi dobro, dadne mu da popije lijek koji se sastoji iz nevolje i iskušenja, u mjeri potrebnoj da ga očisti od zaraza koje bi ga upropastile, da bi ga, nakon što ga oplemeni i očisti, na ovom svijetu izveo na višu razinu – a to je robovanje samo Njemu – i pružio mu najbolju nagradu na budućem svijetu – a to je viđenje Allaha i Njegova blizina.
__________________
Lijek može biti i to da čovjek zna da je gorčina (koju osjeti podnoseći iskušenja i nevolje) ovoga svijeta zapravo put ka postizanju vječne slasti budućeg svijeta. Nasuprot tome, nekontrolisano odavanje slastima ovoga svijeta je put ka vječnoj nesreći i gorčini na budućem svijetu. Pa šta je onda čovjeku bolje: privremena gorčina za koju će dobiti vječnu slast ili, pak, prolazna slast zbog koje će biti vječno unesrećen? Ako ti to nije jasno, poslušaj šta je tome rekao Muhammed, alejhisselam: „Džennet je okružen neugodnostima, a Džehennem slastima.“
U vezi s tim ljudska shvatanja se razlikuju, a u tome se razotkriva istina o ljudima. Većina više voli prolaznu nego stalnu slast, ne prihvata privremenu gorčinu zarad vječne slasti, ni kratkotrajnu poniznost zarad trajne počašćenost, niti kratkotrajno iskušenje zarad vječne bezbrižnosti. Za većinu ljudi je, nažalost, sadašnjost jasan dokaz, a budućnost –nezamisliva. Njihovo je vjerovanje slabo, a carstvo strasti moćno. Iz toga proističe davanje prednosti ovom svijetu i odbijanje budućeg svijeta. To je karakteristika onih koji na dešavanja i pojave gledaju samo s njihove spoljašne strane i ne shvataju njihovu suštinu. Što se tiče izoštrenog pogleda koji razumije suštinu i koji uzima u obzir ciljeve i posljedice, to je nešto drugo.
_____________________
Čovječe, razmisli gdje ćeš se uputiti: ka trajnim blagodatima koje je Allah pripremio za Svoje odabranike i privrženike i ka vječnoj sreći i potpunom uspjehu, ili, pak, ka vječnom poniženju, žalosti i kazni, koje je On pripremio za neposlušnike i nemarnike. Od ta dva smjera odaberi onaj koji ti više dolikuje. Znaj da svako radi na svoj način i da je svako naklonjen onome što mu odgovara i šta mu je preče. Ne propuštaj lijek koji smo ti ponudili jer ti je on jako potreban! Taj lijek je potreban i ljekaru i bolesniku. Zato, pruži ruku, uzmi ga, i s Allahovom pomoći, uspjet ćeš!
Iz djela: Zadu-l-me’ad (Opskrba za ahiret)
S arapskog preveli i prilagodili: dr. Safvet HALILOVIĆ i dr. Mehmed KICO
Preuzeto sa http://www.n-um.com
Vidi manjeSahibi uzur u ramazanu
Alejkumusselam. Oko uzimanja abdesta sahibi uzuru prije namaskog vremena ili nakon nastupanja ili uopćeno, bilo kada, ima razilaženje. Ispravno je ono na čemu su malikije, da on može uzeti abdest bilo kada, i da ga ne gubi sa istekom namaskog vremena nego sa onim sto kvari abdest (mimo onoga zbog čeviše
Alejkumusselam.
Oko uzimanja abdesta sahibi uzuru prije namaskog vremena ili nakon nastupanja ili uopćeno, bilo kada, ima razilaženje.
Ispravno je ono na čemu su malikije, da on može uzeti abdest bilo kada, i da ga ne gubi sa istekom namaskog vremena nego sa onim sto kvari abdest (mimo onoga zbog čega je sahibi uzur).
Detaljnije o ovome, stavovima učenjaka i argumentima, poslušaj moje predavanje pod nazivom Sahibi uzur.
To što ti spominješ oko problema uzimanja abdesta je po hanefijskom mezhebu, a oni dokazuju slabim hadisom.
Što se tiče mukabele, svakako ne treba ići na nju ići jer je novotarija.
Ve billahi tevfik.
Vidi manje