Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Da li je pristanak velija (oca, brata, amidže, …) da se žena uda za određenu osobu šart valjanosti braka prilikom njegovog sklapanja učenjaci imaju podijeljeno mišljenje.

(Prvo mišljenje) – da brak sklopljen bez pristanka velija nije ispravan.

Ovo je stav džumhura (većine) učenjaka, od kojih su i tri mezheba malikijski, šafijski i hanbelijski.

(Drugo mišljenje) – da punoljetna žena može samu sebe da uda bez dozvole velija, tj. da pristanak velija nije šart valjanosti braka.

Na ovome je manja skupina učenjaka, od kojih su i hanefije u zvaničnom stavu mezheba, a unutar hanefijskog mezheba su tri mišljenja po ovom pitanju.

I jedni i drugi imaju dokaze sa kojima podupiru svoje mišljenje, a ispravan stav je, a Allah zna najbolje, ono na čemu je džumhur učenjaka, tj. da je pristanak velija šart valjanosti braka.

Jer kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Nema braka bez velija”. Hadis bilježe Ebu Davud, Tirmizi, Ahmed i ostali, a većina muhaddisa ga ocjenjuje prihvatljivim i vjerodostojnim.

Međutim, u državama, mjestima i sredinama gdje se slijedi hanefijski mezheb, kada se šerijatsko vjenčanje izvrši po šartovima hanefijskog mezheba, pri čemu nije uslov validnosti braka da se traži dozvola velija, tako sklopljen brak je šerijatski ispravan i validan. Nema potrebe da se obnavlja vjenčanje niti se smatra da supružnici u žive u bludu, jer je to način sklapanja bračnog ugovora u jednom od priznatih fikhskih mezheba.

U protivnom, ako bi takve brakove tretirali nevalidnim, onda bi većina muslimana onih krajeva u kojima se slijedi hanefijski mezheb (poput balkanskih država) bili kopilad jer su brakovi njihovih roditelja bili batil, a život supružnika takvih brakova bi bio čin bluda i zinaluka. A ovo je pogrešno razumijevanje razilaženja učenjaka po ovom i sličnim pitanjima.

Oni koji znaju i ubijeđeni su na osnovu argumenata da je jedan od šartova valjanosti sklapanja braka pristanak velija, pa pored toga ožene se (ili udaju) bez velija slijedeći strasti ili zloupotrebljavajući stav henefisjkog mezheba radi lične koristu, oni su griješni jer slijede strasti i trebaju se pokajati. Zatim, ako nakon toga bračni spor podignu do učenog ko ne slijedi henafijski mezheb u ovom pitanju, on ima pravo da zahtijeva da obnove vjenčanje uz pristanak velija.

Prema tome, (odgovor na prvo pitanje) nije potrebno da obnovite šerijatsko vjenčanje niti vi živite u bludu.

(Odgovor na drugo pitanje) A to što se prenosi od dotičnog daije, ako je tako rekao, to nije tačno niti ispravno ako se misli na sklapanje braka po hanefijskom mezhebu. Moguće je da ti nisi dobro razumio, ili da je on govorio u kontekstu nekog drugog pitanja, ili da mu se desila omaška prilikom pojašnjavanja. A svako je sklon greški pa i učeni.

Ve billahi tevfik.

Odgovorio na pitanje: dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.ehlus-sunne.ba

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Ovo nije samo priča nego i hadis. Prenosi ga samo Ibn El-Dževzi u knjizi El-Mevaiz vel-Medžlis (str. 33), nisam našao da ga je neko drugi zabilježio u hadiskim zbirkama.

Ovaj hadis nema seneda (lanca prenosilaca), ili kako neki muhaddisi kažu: LA ASLE LEHU (Nema osnova ili izvora). A to znači da hadis batil, jer nema mu spomena u hadiskim zbirkama.

Sa druge strane, sama priča je munker (neispravna), jer nije prenešeno da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odbio nekoga ko se pokaje.

Upitan je šejh Abdrrahman Es-Suhejm o ovoj priči, pa je odgovorio: „Ova priča je batil, jer nije poznato da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odbio pokajnika koliko god mu bili veliki grijesi“. (LINK NA ODGOVOR OD: Šejha Abdrrahmana Es-Suhejma)

Prema tome, ovaj hadis (priča) je ništavan (batil) sa strane seneda a njegovo značenje je suprotno onome što je došlo u vjerodostojnim hadisima. A ono što je preneseno u vjerodostojnom Sunnetu je dovoljno mu'minu, pogotovo u oblasti vrijednosti tevbe i primanja tevbe.

Ve billahi tevfik.

Odgovorio na pitanje: dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.ehlus-sunne.ba

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

TEKST HADISA, RIVAJETI I OCJENA

Ovaj hadis se prenosi od tri sahabijke:

Prvi – Od Aiše, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Koja god žena skine svoju odjeću izvan muževe kuće prekinula je prekrivač između nje i Allaha“.

Bilježe ga Ibn Madže, Ahmed, Hakim, Bejheki, Ebu J'ala, Taberani u Evsatu, Dejlemi i Abdurrezak.

A u rivajetu kod Ebu Davuda, Timizija, Ibn Madže i Ahmeda je došlo: „Neće ni jedna žena skinuti svoju odjeću izvan muževe kuće a da neće prekinuti prekrivač koji je između nje i Allaha“.

Vjerodostojnim su ga ocijenili Hakim, Zehebi, Ševkani, Alabani i Šuajb Arnaut, a dobrim Tirmizi i El-Munziri.

Drugi – Od Ummu Derda’, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Koja god žena skine svoju odjeću izvan svoje kuće prekinula je prekrivač koji je između nje i Allaha“.

Bilježe ga Ahmed u dva rivajeta, u jednom ima slabosti zbog ravije Ibn Lehi'a, a drugi je vjerodostojan.

Treći – Od Ummu Seleme, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Koja god žena skine svoju odjeću izvan svoje kuće Allah će prekinuti sa njom Svoj prekrivač“.

Bilježe ga Ahmed, Hakim, Bejheki i Taberani u Kebiru. Slabim ga ocjenjuje Hejsemi zbog slabosti ravije Ibn Lehi'a, dobrim Šujab Arnaut a vjerodostojnim Albani, obojica na osnovu drugih rivajeta.

Prema tome, hadis je vjerodostojan. Ostaje da se vidi šta su učenjaci rekli o njegovom značenju.

ZNAČENJE HADISA

Muhaddis El-Munavi u svom djelu „Fejdul-kadir“ (3/136) pojašnjavajući značenje hadisa kaže: ‘Skine svoju odjeću izvan muževe kuće’ je metafora njenog otkrivanja pred strancima (onima koji joj nisu mahremi) i neskrivanja stidnog mjesta od njih. ‘Prekinula je prekrivač između nje i Allaha’, jer je Uzvišeni spustio odjeću da one njome pokrivaju svoja stidna mjesta i to je odjeća bogobojaznosti. A kada se žene ne boje Allaha i otkriju svoja stidna mjesta prekinu prekrivač između njih i Uzvišenog Allaha. Pa kao što je ona prekinula (tj. otkrila) svoj prekrivač, nije čuvala svoje lice i iznevjerila svoga muža tako Allah skloni prekrivač sa nje. Nagrada je srazmjerna vrsti djela“.

Isto tumačenje hadisa, samo sažetije i kraće, muhaddis El-Munavi je naveo u svom drugom djelu „Et-Tejsiru“ komentaru „El-Džami'u es-sagir“ (1/408).

A kaže indijski učenjak Abdurrahman El-Mubarekfuri u komentaru Tirmizijevog „El-Džamija“ koji se naziva „Tuhfetul-ahvezi“ (8/71) komentarišući hadis: „'Skinuti svoju odjeću’, tj. sa kojom se pokriva, ‘a da neće prekinuti prekrivač’, tj. veo stida, ‘koji je između nje i Allaha“, jer je njoj naređeno da se pokrije i čuva da je ne vidi stranac (onaj ko joj nije mahrem). Takođe, one ne trebaju da otkrivaju svoja stidna mjesta kada su same, osim sa svojim muževima“.

Jemenski učenjak Es-Sane'ani u svojoj knjizi „Et-Tenviru“ (4/419), komentaru „El-Džami'u es-sagir“, pojašnjavajući značenje hadisa kaže: „'Koja god žena skine svoju odjeću izvan muževe kuće’ je metafora njenog otkrivanja pred strancima (onima koji joj nisu mahremi) i neskrivanja stidnog mjesta od njih. ‘Prekinula je prekrivač između nje i Allaha“, tj. prekrivač sa kojim je Allah nju sakrio od njenih grijeha Svojim oprostom i prekrivanjem, jer je ona iznevjerila pa biva kažnjena srazmjerno vrsti svoga djela“.

Stalna komisija za fetve u Saudiji (17/224) u pojašnjenju značenja ovog hadisa kaže: „Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je htio reći da je ženi zabranjeno da bude nemarna u otkrivanja svoje odjeće izvan kuće njenog muža na način da joj se vidi stidno mjesto, te zbog toga bude optužena da je namjeravala nemoralno djelo i tome slično. A što se tiče skidanja njene odjeće na sigurnom mjestu, poput kuće njenih roditelja i onih koji su joj mahremi, radi promjene odjeće ili radi uzimanja zraka i tome sličnih dozvoljenih namjera koje su daleko od fitne, u tome nema smetnje“.

Prema tome, ovaj hadis nisu riječi Aiše, radijallahu anha, nego riječi Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. Takođe, prijevod hadisa koji si navela u pitanju, njegova zadnja polovina, tj. završetak: „Prekinula je sve veze sa svojim Gospodarem“, nije tačna. Tačan prijevod je: „Prekinula je prekrivač koji je između nje i Allaha“.

Shodno gore spomenutom pojašnjenju značenja hadisa, pogrešno je doslovno i bukvalno shvatiti ovaj hadis, tj. da ženi nije dozvoljeno skinuti svoju odjeću izvan muževe (ili svoje) kuće.

Ispravno značenje hadisa je da se pod „skidanjem odjeće žene van muževe (ili svoje) kuće“ misli na njeno otkrivanje stidnog mjesta pred strancima (onima koji joj nisu mahremi), tj. zabranjeno je ženi da bude nemarna u otkrivanja svoje odjeće izvan kuće njenog muža tako da joj se vidi stidno mjesto. A pod riječima da ako to učini da je „prekinula prekrivač između nje i Allaha“ misli se da je prekinula prekrivač sa kojim je Allah nju sakrio od njenih grijeha Svojim oprostom i prekrivanjem, te zbog te iznevjere biva kažnjena srazmjerno vrsti svoga djela.

Nema smetnje da žena skida svoju odjeću na sigurnom mjestu, poput kuće njenih roditelja ili onih koji su joj mahremi i slično, radi promjene odjeće, rashlađivanja i drugih sličnih dozvoljenih namjera koje su daleko od fitne.

Ve billahi tevfik.

Odgovorio na pitanje: dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.ehlus-sunne.ba

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Hadis bilježe Ebu Davud, Darekutni, Bezzar, Bejheki i Hakim.

Ocijenio ga je vjerodostojnim Hakim, a dobrim Darekutni, Ibn Hadžer, Albani i Šuajb Arnaut.

Kaže Ibn Mende da je sened ovog hadisa garib (slab). Takođe, savremeni muhaddis Abdullah Es-S'ad je rekao da je vjerodostojnost hadisa upitna zbog čudnovatog teksta i lanca prenosilaca.

U senedu hadisa ima slabosti zbog slabosti ravije Mervana ibn Salima El-Mukaffe'a.

S tim da treba znati da je ova dova najvjerodostojnije što je prenešeno o dovama pri iftaru.

Ve billahi tevfik.

Odgovorio na pitanje: dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.ehlus-sunne.ba

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Ovaj hadis nije zabilježen u knjigama hadiskih zbirki, nema osnova, tj. ne prenosi se u islamskim knjigama, niti ima seneda (lanca prenosilaca). Takođe, nije zabilježen ni u knjigama u kojima su sakupljeni izmišljeni i krivotvoreni hadisi.

Stvarnost svjedoči da je lažan i praznovjeran. Još uvijek među ljudima ima bogatih koji su zahvalni, siromašnih koji su strpljivi, učenih koji su bogobojazni, vladara koji su pravedni i žena koje su stidljive.

Prema tome, ovaj hadis je krivotvoren, što znači da je lažno pripisan Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem. Nije ga dozvoljeno prenositi i širiti među ljudima ni elektronskim ni pismenim putem osim sa ciljem da se pojasni njegova krivotvorenost i upozori na njega.

Širenjem izmišljenih hadisa se narušava mjesto vjerovjesništva i potpada pod strašnu prijetnju koja je došla u hadisu mutefekun alejhi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko slaže na mene, neka sebi pripremi mjesto u Vatri“. Musliman ne treba da prenosi sve što čuje. Bilježi Muslim u svom Sahihu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Dovoljno je čovjeku laži da priča sve što čuje“.

U samom tekstu spomenutog izmišljenog hadisa ima spornih stvari:

Prva – za podizanje navedenih stvari nije potrebno da silazi melek Džibril, alejhisselam, koji je bio zadužen za Objavu, a nema u sunetu ništa vjerodostojno prenešeno o tome da će on silaziti radi podizanja nekih osobina lijepog ahlaka.

Druga – u sunetu je došlo da će skrušenost i emanet biti prvo što će biti podignuto iz ovog ummeta, a ne bereket kao u lažnom hadisu.

Bilježi Taberani u „Kebiru“ (7/295) od Šeddad ibn Evsa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Prvo što će biti podignuto od ljudi je skrušenost“. Albani ga ocjenjuje vjerodostojnim u „Sahihul-džami'a“ (broj 2576).

Takođe, bilježi Taberani u „Sagiru“ (1/238) od Omera, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Prvo što će biti podignuto od ljudi je emanet, a zadnje što će ostati je namaz, a u mnogim klanjačima nema hajra“. U lancu prenosilaca je ravija oko kojeg ima razilaženja, Hakim ibn Nafi'a, te ga neki učenjaci ocjenjuju dobrim. A u tom kontekstu je prenešeno nekoliko vjerodostojnih predaja od ashaba.

Treće – stil izražavanja u ovom lažnom hadisu nije onaj koji nalazimo u vjerodostojnim hadisima.

Obaveza je svim muslimanima da provjeravaju ono što se piše, prenosi i pripisuje islamu. Ne trebaju da žure u prenošenju hadisa dok ne provjere u hadiskim zbirkama ili pitaju učene o vjerodostojnosti istih.

Ve billahi tevfik.

Odgovorio na pitanje: dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.ehlus-sunne.ba