Nije vjerodostojna, ima u sebi dvije slabosti.

1 – Prekinut lanac prenosilaca. Se'id b. Musejjeb nije slušao hadise od Selmana El-Farisija, radijallahu anhu.

2 – U lancu prenosilaca se nalazi ravija po imenu: Ali b. Zejd b. Džud'an, koji je slab prenosilac.

Ebu-Hatim Er-Razi tvrdi da je ova predaja ništavna.

A Allah najbolje zna.

Zahvala pripada Allahu i neka se salavat i selam na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, njegovu porodicu i sve ashabe, a nakon toga:

Obavezno je zapostiti mjesec Ramazan kada nastupe dvije stvari, a to su:

Prva: Viđenje mlađaka mjeseca Ramazana.

Druga: Upotpunjavanje mjeseca Š'abana na trideset dana.

I obavezno je prekinuti post mjeseca Ramazana kada nastupe dvije stvari:

Prva: Viđenje mlađaka mjeseca Ševvala.

Druga: Upotpunjavanje mjeseca Ramazana na trideset dana.

Dokazi u sunnetu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za ovo su mnogi, neki od njih su ono što je zabilježio Imam Buhari, rhm, od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo Ramazan, i da je kazao: „Nemojte postiti dok ne ugledate mlađak (ramazana) i nemojte prestajati sa postom dok ne ugledate mlađak (ševvala). A ako bude zaklonjen oblakom ustanovite ga brojanjem.“

I predaja od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Mjesec ima davedet i devet noći, zato nemojte (počinje) s postom dok ne ugledate mlađak (ramazana). A ukoliko ga zbog ublačnosti ne vidite, vi upotpunite (šaban) trideset dana.“

Također, vjerodostojno je zabilježeno od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je kazao: „Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: „Postite kad ugledate mlađak (ramazana), a prekinite post kad ugledate mlađak (ševvala). Ukoliko, zbog oblačnosti, ne vidite mlađak (ramazana), vi upotpunite trideset dana šabana.“

Većina učenjaka je na tome da riječi: „fakdiru“ (odredite, preračunajte) označavaju: pogledajte kada je počeo mjesec, te izbrojte tačno trideset dana’. Ovo tumačenje podupiru druge predaji u kojima se jasno spominje značenje ove riječi, kao što stoji u riječima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u prethodnom hadisu kojeg prenosi Ibn-Omer, radijallahu anhuma: “vi upotpunite (šaban) trideset dana.”

I u hadisu Ibn-Omera, radijallahu anhuma, kod Imama Muslima: „vi upotpunite trideset dana (šabana).“

I u hadisu Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, kod Muslima: “A ukoliko ga zbog ublačnosti ne vidite, vi upotpunite mjesec (ša'ban) trideset dana.“

I u njegovim, sallallahu alejhi ve sellem, riječima, kojeg prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu: “Ukoliko, zbog oblačnosti, ne vidite mlađak (ramazana), vi upotpunite trideset dana šabana.“

Najpreče je protumačiti hadis hadisom, te s tim, nema posta dok se ne vidi mlađak ili da se mjesec upotpuni na trideset dana, svejedno bio to mjesec Š'aban ili Ramazan. Ovo značenje i tumačenje podupiru hadisi koji su došli o zabrani posta sumnjivog dana, kao što je hadis Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ne može nijedan od vas pomjeriti ramazan naprijed postom jednog ili dva dana prije njega, osim što će taj koji posti svoj uobičajeni post postiti i taj dan.“

I hadis koji prenosi Ammar, radijallahu anhu, kojeg bilježi imam Buhari bez lanca prenosilaca tvrdeći njegovu vjerodostojnost: “Ko bude postio jevmuš-šekk (sumnjivi dan) on je nepokoran Ebul-Kasimu, sallallahu alejhi ve sellem.”

Također, vjerodostojno je zabilježeno od Ibn-Omera, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Mjesec (uglavnom) ima ovoliko i ovoliko dana. Kod trećeg pokazivanja prsta ruku savio je palac.”

Značenje ovog hadisa je, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je rekao: “Mjesec (uglavnom) ima ovoliko i ovoliko i ovoliko dana.”, ispružio je svojih deset prstiju na rukama, a zatim rekao: “i ovoliko”, tj. i drugi put je ispružio svoje prste, a to je dvadeset dana. Zatim je treći put ispružio prste, ali je savio svoj palac, i to diva devet dana, plus onih dvadeset, to je ukupno dvadeset i devet dana. I zato mjesec bude dvadeset devet dana, zasigurno, ali može se desiti da ima i trideset dana.

Potvrđeno je u Sahihajnu (Buhari i Muslim) od Ibn-Omera, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Mi smo neuk narod, ne pišeo i ne računamo. Mjesec može imati ovoliko i ovoliko, tj. jednom dvadeset i devet, a jednom trideset dana.“

Ovaj hadis je dokaz ništavnosti oslanjanja na astronomske proračune kada je u pitanju početak i kraj mjeseca Ramazana, već se treba osloniti na gledanje mlađaka ili na upotpunjavanje mjeseca na trideset dana.

Ovaj hadis opisuje ovaj ummet, pripadnike islama, kao većinski opis, tj. da nije od njihovog interesovanja pisanje i brojanje kada je u pitanju početak i kraj mjeseca, pa čak i ako su pismeni u drugim stvarima, kao što je trgovina i slično, već se trebaju osloniti u propisima na gledanje mlađaka, a ne na proračun, zato što je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, povezao propis sa gledanjem, a nije sa računanjem, jer gledati može svako, i neučen i učen, i ovo ukazuje na jednostavnost šerijata. Neka je hvala Allahu koji nam je olakšao, a kod Njega je potpuna mudrost u onome što propisuje Svojim robovima jer zna On Uzvišeni šta je sa njih dobro i šta je za njih milost, a On je Mudri, Sveznajući, neka je Uzvišen i neka Mu je hvala.

A Allah najbolje zna i neka je salavat i selam na našeg vjerovjesnika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, njegovu porodicu i sve ashabe.

Došlo je u hadisu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je to zabranio.

Većina učenjaka smatra to pokuđenim, dok skupina učenjaka kaže da je haram, što je bliže ispravnom, a Allah najbolje zna. Spominje se da tako šejtan sjedi, a u Šerijatu je zabranjeno slijeđenje šejtana i njegovih sljedbenika.

Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Kazao je Uzvišeni: “Zar misle ljudi da će ako govore: ‘Mi vjerujemo!’ biti ostavljeni a da iskušavani neće biti?!” (El-Ankebut, 2)

Ovo je upitno-odrična rečenica koja znači: Allah, subhanehu ve te'ala, će  neizostavno iskušati Svoje robove, vjernike, shodno snazi njihovog imana  (vjerovanja), a vjerodostojnom hadisu se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Najteža iskušenja imali su vjerovjesnici, zatim dobri ljudi, zatim najuzorniji među ljudima; čovjek biva iskušavan shodno jačini njegovog imana, pa ako mu je vjera čvrsta, iskušenje biva teže.” (Tirmizi, br. 2398)

Također, Uzvišeni kaže: “Zar mislite da ćete ući u Džennet, a da Allah ne zna one od vas koji se bore, i da ne zna one koji su strpljivi?!” (Alu-Imran, 142)

Prenosi se da bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dovio da ne bude iskušavan u vjeri, dok što se tiče dunjaluka, neminovno je da ćemo biti iskušavani, neko u porodici, neko u imetku, itd..

Dovi kuranskih dovama, kao što su riječi Uzvišenog: “Gospodaru naš, nemoj nas kazniti ako zaboravimo ili nehotice pogriješimo! Gospodaru naš, ne tovari na nas breme kao što si ga natovario na one prije nas! Gospodaru naš, ne opterećuj nas onim za što nemamo snage! Preko grijeha naših prijeđi, oprosti nam i smiluj nam se! Ti si Gospodar naš, pa nas pomozi protiv naroda koji ne vjeruje!” (El-Bekara, 286)

Njegove riječi: “Gospodaru naš, ne opterećuj nas onim za što nemamo snage!”, tj. obavezama, teškoćama i nevoljama, odnosno, ne iskušavaj nas onim za što nismo osposobljeni.

A Allah najbolje zna.