Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Propis presađivanja organa čovjeka koji je doživio moždanu smrt
Musliman se poštuje dok je živ i kada umre, te je vadžib ne uznemiravati ga stvarima koje mu unakažavaju vanjski izgled, kao što je lom kostiju ili komadanje dijelova tijela. U hadisu je došlo: „Lomiti kost mrtvome je kao i lomiti dok je živ.“ Ovaj hadis se uzima kao dokaz u sljedećem: nije dozvoljeviše
Musliman se poštuje dok je živ i kada umre, te je vadžib ne uznemiravati ga stvarima koje mu unakažavaju vanjski izgled, kao što je lom kostiju ili komadanje dijelova tijela. U hadisu je došlo: „Lomiti kost mrtvome je kao i lomiti dok je živ.“ Ovaj hadis se uzima kao dokaz u sljedećem: nije dozvoljeno masakriranje radi koristi živih, kao da se uzme srce ili bubrezi ili nešto drugo, jer je to gore od lomljenja kostiju.
Postoji razilaženje među učenjacima u pitanju doniranja organa. Neki su rekli da je u tome korist za žive zbog raširenosti bubrežnih bolesti, i ovaj govor je diskutabilan. Bolje je, smatram, da se kaže da nije dozvoljeno zbog pomenutog hadisa i jer je u tome igranje sa organima mrtvaca i omalovažavanje istog. Nekada nasljednici žude za novcem, ne pridaju pažnju časti preminulog, ali nasljednici ne nasljeđuju njegovo tijelo, nego samo imetak. Od Allaha je uspjeh.1
fusnota:
1 Zbirka fetvi i govora šejha Abdulaziza b. Abdullaha b. Baza, rahimehullah, 13/363-364.
Abdulaziz b. Abdullah b. Baz
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/440283/
Je li ispravan namaz u pravcu prema kaburovima?
Na ovu temu je prenesen hadis kojeg bilježi Tirmizi, a u kojem stoji: „Cijela zemlja je mesdžid osim kaburova i hamama.“ Također, Muslim prenosi od Ebu Merseda el-Ganevija da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao: „Nemojte sjediti na kaburovima i nemojte klanjati prema njima.“ Imajući u vviše
Na ovu temu je prenesen hadis kojeg bilježi Tirmizi, a u kojem stoji: „Cijela zemlja je mesdžid osim kaburova i hamama.“ Također, Muslim prenosi od Ebu Merseda el-Ganevija da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao: „Nemojte sjediti na kaburovima i nemojte klanjati prema njima.“
Imajući u vidu spomenuto, namaz u kaburistanu nije dozvoljen, kao ni namaz prema kaburu, jer je Poslanik pojasnio da kaburistan nije mjesto za obavljanje namaza i zabranio je namaz prema kaburovima.
Mudrost ovakvog propisa jeste što je namaz u kaburistanu ili u pravcu kabura postupak koji može odvesti u širk, a ono što može odvesti u širk je zabranjeno. Šerijat je zatvorio sve puteve koji vode širku i šejtan kola venama čovjeka kao što krv kola, tako da on prvo sa čim počinje jesu sredstva, a potom ciljevi.
Ukoliko bi neko klanjao obavezni ili dobrovoljni namaz ili pak dženazu u kaburistanu, ne bi mu bilo ispravno.
Međutim, ispravno je ukoliko bi se dženaza obavila na kaburu nakon ukopa umrle osobe, jer se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, klanjao na kaburu žene ili muškarca koji su čistili džamiju. Kada su Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, obavijestili da je ona preselila, kazao je da mu pokažu njen mezar, što su oni i učinili, a on joj je nakon toga klanjao dženazu.
Dakle, izuzetak iz ove zabrane su: dženaze namaz na kaburu, dženaze namaz prije ukopa jer se ovi namazi odnose na umrlu osobu, pa ukoliko je dozvoljeno klanjati dženazu na kaburu umrle osobe, dozvoljeno ju je klanjati i prije ukopa.1
fusnota:
1 Vidjeti: Medžmu'u fetava Ibn Usejmin, 2/375.
Muhammed ibn Salih el-Usejmin
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/448275/
Način upućivanja dove za umrloga nakon njegovog ukopa
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, nam je naredio da tražimo oprosta za umrloga muslimana i da molimo Allaha da ga učini postojanim u kaburu. Ta dova nam je naređena da je činimo odmah nakon ukopa, a razlog tome je što je to vrijeme kada ga meleki ispituju, pa je on u tim momentima potreban našviše
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, nam je naredio da tražimo oprosta za umrloga muslimana i da molimo Allaha da ga učini postojanim u kaburu. Ta dova nam je naređena da je činimo odmah nakon ukopa, a razlog tome je što je to vrijeme kada ga meleki ispituju, pa je on u tim momentima potreban naše dove. Nije preneseno u hadisima da su oni glasno učili dove i istigfare. Poznato je da je tiho učenje dove i istigfara bolje od glasnog, jer Allah čuje i tiho i glasno učenje, pa zbog toga glasno učenje nije propisano osim ako za to postoji validan šerijatski argument. Također, glasno učenje uznemirava prisutne i ometa ih. Nije poznato da je neko iz prvih generacija nakon ukopa kod kabura činio dovu glasno, a također nije poznato da su to činili zajedno u jedan glas. Imam Ebu Davud prenosi predaju koja ukazuje na zabranu podizanja glasa i nošenje vatre (svijeće) prilikom praćenja dženaze. Ibn Tejmijje u djelu Medžmu'u-l-fetava (24/294.) veli: „Jedan od prvih tabi’ina, drugova Alije, r.a., Kajs b. Ubbad veli: ’Ashabi su smatrali pohvalnim da se glas snizi prilikom praćenja dženaze, zikra i borbe. Islamski učenjaci upućeni u hadise i predaje su složni po pitanju da ovakvo nešto (podizanje glasa) nije bilo u prva tri hidžretska stoljeća koja se smatraju posebno vrijednim.’“
Na osnovu kazanog dolazimo do zaključka da oni nisu podizali glasove kada su učili dove za umrlu osobu i to nisu radili ni prilikom nošenja dženaze, a ni nakon ukopa. Oni su bili najučeniji ljudi po pitanju sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, pa iz razloga što oni to nisu činili, takvo nešto je novotarija.1
fusnota:
1 Vidjeti: El-Munteka min fetava-l-Fevzan, 2/153.
Salih ibn Fevzan el-Fevzan
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/448282/
Da li je dozvoljena minuta šutnje za šehide i poginule?
Stajanje i minuta šutnje kao izraz počasti šehidima je veoma pokuđena novotarija koja nije postojala u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i ashaba, niti je postojala u prve tri pohvaljenje generacije. Takvo nešto nije u skladu sa osnovnim principima tevhida i spada u oponašanje (vjerskviše
Stajanje i minuta šutnje kao izraz počasti šehidima je veoma pokuđena novotarija koja nije postojala u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i ashaba, niti je postojala u prve tri pohvaljenje generacije. Takvo nešto nije u skladu sa osnovnim principima tevhida i spada u oponašanje (vjerskih) običaja drugih naroda, što je po hadisu Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, zabranjeno. Ono što postoji u islamu po pitanju umrlih osoba jeste da neko iz njihove porodice uči dovu za njih, dijeli sadaku na njihovo ime, te da ih spominje po dobrim osobinama. Islam podstiče muslimane da vode brigu o određenim principima prilikom ophođenja prema svojoj braći, bilo da se radi o živima ili umrlima, a među te islamske principe se ne ubraja stajanje i minuta šutnje povodom nečije smrti i to je postupak kojeg islam ne poznaje.1
fusnota:
1 Fetava-l-ledžneti-d-daimeti, 9/77-78.
Stalna komisija za naučna istraživanja i fetve
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/448284/
Iskopavanje kabura i vađenje umrle osobe iz nekog razloga
Kada umre osoba, treba da joj se izvadi zlato koje ima u zubima, prije nego se ukopa, jer ukoliko se ukopa sa tim, onda bi to bilo rasipanje imetka, a prema hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, to je zabranjeno. Ukoliko se to zlato ne može izvaditi, osim da se našteti tijelu umrle osobeviše
Kada umre osoba, treba da joj se izvadi zlato koje ima u zubima, prije nego se ukopa, jer ukoliko se ukopa sa tim, onda bi to bilo rasipanje imetka, a prema hadisima Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, to je zabranjeno.
Ukoliko se to zlato ne može izvaditi, osim da se našteti tijelu umrle osobe ili njegovim zubima, onda će se zakopati u takvom stanju, pa kada tijelo istruhne iskopaće se kabur i izvaditi zlato, koje će se nakon toka spojiti sa ostalim imetkom kojeg je umrli ostavio iza sebe. U konkretnom slučaju nasljednici su slobodni kako će se postupiti.1
fusnota:
1 Fetava nurun ala-d-derb, Ibn Usejmin, 2/335.
Muhammed ibn Salih el-Usejmin
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/448567/
Koje je najbolje djelo koje se može učiniti za umrlu osobu?
Najbolje djelo koje se može učiniti za umrlu osobu jeste dova, a dokaz tome je hadis: „Kada umre sin Ademov, prestaju njegova djela osim u tri slučaja: trajna sadaka, znanje kojim se drugi koriste i pobožno dijete koje za njega dove upućuje.''1 Dova za umrlu osobu je bolja od svega. Bolja je i od toviše
Najbolje djelo koje se može učiniti za umrlu osobu jeste dova, a dokaz tome je hadis: „Kada umre sin Ademov, prestaju njegova djela osim u tri slučaja: trajna sadaka, znanje kojim se drugi koriste i pobožno dijete koje za njega dove upućuje.”1
Dova za umrlu osobu je bolja od svega. Bolja je i od toga da klanjaš za umrlu osobu, udjeliš sadaku za nju, obaviš hadž ili umru za nju, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, u hadisu spomenuo: „…i pobožno dijete koje za njega dove upućuje.“
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, nije spomenuo ni sadaku za umrloga, niti post, nego je spomenuo dovu, što ukazuje da je bolja od poklanjanja sevapa.
A riječi: Es-salatu alejhim podrazumijevaju učenje dove za umrloga, jer es-salat nekada ima značenje dove, kao u riječima Uzvišenog: „Uzmi Poslaniče iz njihovih imetaka zekat, da bi im očistio imetke i da bi ih blagoslovio! Donosi na njih salat-dovu. Zaista tvoja dova je smiraj za njih. Allah sve čuje i sve zna.“2
fusnote:
1 Bilježi Buharija.
2 Likau-l-babi-l-meftuh, Ibn Usejmin, 7/22.
Muhammed ibn Salih el-Usejmin
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/448569/
Propis čestitanja Nove godine
Zahvala pripada Allahu. Muslimanima nije dozvoljeno međusobno čestitanje povodom Nove godine kao što im nije dozvoljeno njeno obilježavanje, zato što bi se kroz te dvije stvari oponašali nevjernici, a nama je to zabranjeno. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Onaj ko oponaša neviše
Zahvala pripada Allahu.
Muslimanima nije dozvoljeno međusobno čestitanje povodom Nove godine kao što im nije dozvoljeno njeno obilježavanje, zato što bi se kroz te dvije stvari oponašali nevjernici, a nama je to zabranjeno.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Onaj ko oponaša neki narod njemu i pripada.“1, a Albani ga je u djelu Sahihu Suneni Ebi Davud ocijenio kao hadis sa ispravnim lancem prenosilaca. Zatim, čestitanje dana koji se ponavlja svake godine, smatra se njegovim obilježavanjem i uzimanjem za praznik, a to je takođe zabranjeno. A Allah najbolje zna.
Islam PiO
fusnota:
1 Bilježi Ebu Davud , br. 4031.
Muhammed Salih el-Munedždžid
Prijevod: Mirza Musić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/450026/
Treba li učiti na glas la ilahe illallah u džematu prilikom nošenja umrloga do mezarja?
Uputstvo Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, po ovom pitanju je bilo da se ne čuje nikakav glas prilikom praćenja dženaze, bilo da se radi o izgovaranju kelimei šehadeta, učenja i sl. Na osnovu onoga što nam je poznato, Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, nije naredio da se takvo nešto činiviše
Uputstvo Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, po ovom pitanju je bilo da se ne čuje nikakav glas prilikom praćenja dženaze, bilo da se radi o izgovaranju kelimei šehadeta, učenja i sl.
Na osnovu onoga što nam je poznato, Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, nije naredio da se takvo nešto čini, nego je zabranio da se prilikom nošenja dženaze čuje glas i da se dženaza prati nošenjem vatre (svijeća). Ovu predaju bilježi Ebu Davud.
Jedan od prvih tabi’ina, drugova Alije, r.a., Kajs b. Ubbad veli: „Ashabi su smatrali pohvalnim da se glas snizi prilikom praćenja dženaze, zikra i borbe.“
Ibn Tejmijje veli: „Nije pohvalno da se podiže glas prilikom dženaze, bez obzira radilo se o učenju Kur'ana, zikra i sl. Ovo je stav imama četiri mezheba i kao takav prenosi se od prvih generacija, ashaba i tabi'ina i nije nam poznato da se iko tome suprostavio.“
Također je kazao: „Islamski učenjaci upućeni u hadise i predaje su složni po pitanju da ovakvo nešto (podizanje glasa) nije bilo u prva tri hidžretska stoljeća koja se smatraju posebno vrijednim.“
Na osnovu kazanog dolazi se do zaključka da je podizanje glasa prilikom dženaze veoma pokuđena novotarija, a u ovaj propis ulazi i to da neko tom prilikom glasno govori: „Recite da je Allah jedan.“ ili: „Spominjite Allaha.“, ili pak citiranje određenih stihova.1
fusnota:
1 Vidjeti: Fetaval-ledžnetid-daimeti, 9/19-20.
Stalna komisija za naučna istraživanja i fetve
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/452678/
Je li dozvoljeno da žene posjećuju mezarja, kaburove?
Posjećivanje mezarja od stane muškaraca je sunnet, a u ta mezarja spada i mezar Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme. Dakle, šerijatska posjeta kaburovima je sunnet samo muškarcima, a ona obuhvata dovu za umrlu osobu, traženje od Allaha da joj se smiluje i oprosti, te uzimanje pouke iz svega togaviše
Posjećivanje mezarja od stane muškaraca je sunnet, a u ta mezarja spada i mezar Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme. Dakle, šerijatska posjeta kaburovima je sunnet samo muškarcima, a ona obuhvata dovu za umrlu osobu, traženje od Allaha da joj se smiluje i oprosti, te uzimanje pouke iz svega toga.
Kada musliman posjeti neki od mezara muslimana, proučit će: Es-selamu alejkum ehle-d-dijari mine-l-mu’minine ve-l-muslimine ve inna inšaallahu bikum lahikun. Nes’elullahe lena ve lekumu-l-afijete.
Kada posjeti kabur Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, Ebu Bekra i Omera, poselamiće ih i kazati: Allah bio sa vama zadovoljanm Ebu Bekre i Omere.
Posjećivanje kaburova, pa i kabura Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, od strane žena je zabranjeno i nije sunnet. Dokaz tome je predaja koju bilježe Ebu Davud, Tirmizi i Ibn Madže od Ibn Abbasa: „Prokleo je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, one žene koje posjećuju kaburove, te one koji kaburove uzimaju za džamije.“
Također, bilježi Tirmizi od Ebu Hurejre da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, prokleo one žene koje puno posjećuju kaburove. Tirmizi za ovaj hadis veli da je hasen sahih.
U drugom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, veli: „Bio sam vam zabranio posjetu mezarjima, a od sada ih možete posjećivati…“
Ovaj hadis se odnosi samo na muškarce, dok su žene izdvojene iz ove opće dozvole drugim hadisom u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve ve selleme, proklinje one žene koje posjećuju kaburove. Ova zabrana vezana za žene prenesena je od trojice ashaba, a također se prenosi od Aiše da je dozvola kaburova od strane žena derogirana.1
fusnota:
1 Fetava-l-ledžneti-d-daimeti,9/101-103.
Stalna komisija za naučna istraživanja i fetve
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/452680/
Kako se izražava saučešće?
Prvo: Uputstvo Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, po ovom pitanju jeste da se izrazi saučešće samo porodici umrloga. Drugo: Sunnet je da se pripremi hrana za porodicu umrloga. Abdullah b. Džafer veli: „Kada je stigla vijest o pogibiji Džafera, Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je kazao:više
Prvo: Uputstvo Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, po ovom pitanju jeste da se izrazi saučešće samo porodici umrloga.
Drugo: Sunnet je da se pripremi hrana za porodicu umrloga. Abdullah b. Džafer veli: „Kada je stigla vijest o pogibiji Džafera, Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je kazao: ‘Pripremite Džaferovoj porodici hranu, jer je njih zadesila nevolja.'“ Ovaj hadis bilježe petorica, osim Nesaije.1
Treće: Okupljanje u kući umrle osobe nakon ukopa, te pravljenje hrane tom prilikom nije dozvoljeno, a dokaz tome je predaja koju bilježi Ahmed od Džerira b. Abdullaha El-Bedželija u kojoj stoji: „Smatrali smo okupljanje u kući umrle osobe nakon ukopa, te pravljenje hrane tom prilikom vidom naricanja.“
Četvrto: Postupak stanovnika tih sela prilikom preseljenja umrle osobe nije dozvoljen i takvo nešto nema osnove u šerijatu.2
fusnote:
1 Kada se kaže: Bilježe petorica, pod tim se podrazumijevaju: Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madže i Ahmed.
2 Fetava-l-ledžneti-d-daimeti, 9/133-134.
Stalna komisija za naučna istraživanja i fetve
Prijevod: Senad Muhić
Revizija:
Vidi manjeErsan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/452694/