Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Koji su uslovi za prevođenje Allahovih imena?
Hvala Allahu Prvo: U šerijatu nema dokaza koji zabranjuje prevođenje značenja Kur'ana i hadisa, pod uslovom da onaj ko prevodi dobro poznaje arapski i svoj maternji jezik, da bude pouzdan i precizan prilikom prenošenja značenja, da poznaje islam, te da bude uvjerenja ehli sunneta, jer od onoga ko niviše
Hvala Allahu
Prvo:
U šerijatu nema dokaza koji zabranjuje prevođenje značenja Kur'ana i hadisa, pod uslovom da onaj ko prevodi dobro poznaje arapski i svoj maternji jezik, da bude pouzdan i precizan prilikom prenošenja značenja, da poznaje islam, te da bude uvjerenja ehli sunneta, jer od onoga ko nije pripadnik ehli sunneta, nije pouzdano uzimati informacije.
Prevođenje Allahovih imena ima isti status kao ovo što smo prethodno pojasnili.
Onaj ko želi da prevodi Allahova imena, treba puno da isčitava knjige Ehli Sunneta koje govore na tu temu i pojašnjavaju značenja imena i svojstava Allaha Uzvišenog, kako ne bi napravio neku grešku prilikom prevođenja, te kako bi ime preveo onako kako mu dolikuje.
Ibn Tejmijje veli: „Govoriti izrazima i jezicima koji nisu arapski nije pokuđeno ako za to ima potrebe i ako se na taj način prenose ispravna značenja, poput toga da se sa Rimljanima, Perzijancima ili Turcima priča na njihovom jeziku. To je dozvoljeno i lijepo ako postoji potreba, a pokuđeno je, kako kažu učenjaci kada nema potrebe.“1
Također veli: „To važi i kod potvrđivanja. On ima lijepa imena kojima se može dozivati. Ukoliko neko (kroz svoje izražavanje o Allahovim imenima) potvrdi ispravno značenje, a negira ono što nije ispravno, onda mu je, ako za tim ima potrebu, dozvoljeno da pojasni to značenje na jeziku onoga s kim priča. Takvo nešto se računa prijevodom Njegovim imena i ajeta na drugi jezik, kako bi onima koji pričaju tim jezikom pojasnio značenja imena i ajeta i biva dozvoljeno, a nekada može biti pohvalno ili obavezno, ako su značenja koja im se pojašnjavaju značenja Kur'ana i Sunneta i liče učenju Kur'ana na jeziku koji nije arapski. Takva vrsta prevođenja je dozvoljena radi pojašnjavanja onome s kim se priča, bez razilaženja među učenjacima.“2
Upitan je šejh Usejmin o propisu prevođenja Allahovim imena sa arapskog na druge jezike, pa je odgovorio: „Prevođenje Allahovim imena onome ko je potreban da ih razumije nije sporno, a nekada može biti i obavezno, ako onaj ko ne zna arapski, želi da spozna njihova značenja.
Allah Uzvišeni veli: Mi nijedmog poslanika nismo poslali, a da nije govorio jezikom svoga naroda, kako bi im pojasnio.(Ibrahim, 4.)
Dakle, prevođenje radi pojašnjavanja nije sporno, a prevođenje na druge jezike, s ciljem da se arapski jezik zamijeni drugim jezikom, nije dozvoljeno, jer se na takav način zapostavlja i uništava arapski jezik.“3
U odgovoru br. 9347., smo spomenuli fetvu Stalne komisije za islamska pitanja kojom se dozvoljava prevođenje Kur'ana, hadisa i Allahovih imena, pa se može pogledati.
Drugo:
Dodavanje riječi Allahovom imenu u prevodu nije problematično ako se time postiže ispravno značenje koje priliči Allahu i onaj ko prevodi ne treba da se obazire da li je ime u Kur'anu ili Sunnetu spomenuto u akuzativu, genitivu ili nominativu, jer takvo nešto ne utiče na prevod imena i ne mijenja njegovo značenje, jer vokalizacija imena zavisi od njegovog pložaja i funkcije u rečenici.
Knjige koje preporučujemo prije prevođenja Allahovim imena su:
1.Tefsiru-l-esmaillahi-l-husnaod Abdurrahmana Sa'dija, a koja je objavljena u časopisu kojeg izdaje Islamski univerzitet, br. 112.
2. El-kava'idu-l-musla fi sifatillahi ve esmaihi-l-husnaod šejha Usejmina.
3. Sifatullahi ‘azze ve dželle el-varide fi-l-kitabi ve-s-sunneti,od Alevijja b. Abdi-l-Kadira Es-Sekkafa.
4. En-nehdžu-l-esma fi šerhi esmaillahi-l-husna, od Muhammeda El-Hamuda.
A Allah najbolje zna.
fusnote:
1Vidjeti: Der'u-t-te'arudi-l-akli ve-n-nakli, 1/43.
2Vidjeti: Bejanu telbisi-l-Džehmijje, 2/389.
3Vidjeti: Durusu-l-haramejni, Durusu-l-mesdžidi-n-nebevijj, kaseta 62., druga strana.
http://www.islamqa.info
Prijevod:Senad Muhić
Revizija:Ersan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/602745/
Vidi manjeKoji je propis korištenja misvaka za vrijemeposta i gutanja pljuvačke nakon upotrebe misvaka?
Zahvala pripada Allahu; Misvak je poželjno koristiti u svakom trenutku, u toku posta i mimo posta, i na početku i na kraju dana, a dokaz za to je govor Allahova Poslanika salallahu alejhi ve sellem: 1 –Buharija(br. 887.) prenosiodEbu-Hurejre da je Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, rekao:više
Zahvala pripada Allahu;
Misvak je poželjno koristiti u svakom trenutku, u toku posta i mimo posta, i na početku i na kraju dana, a dokaz za to je govor Allahova Poslanika salallahu alejhi ve sellem:
1 –Buharija(br. 887.) prenosiodEbu-Hurejre da je Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, rekao: „Da se ne bojim da ću otežati svome Ummetu, naredio bihim upotrebu misvaka sasvakimnamazom!“
2–En-Nesa’iprenosi od Aiše,radijallahu anha,da je Allahov Poslanik,salallahu alejhi ve sellem,rekao: „Misvak čistiusta i Gospodar je njime zadovoljan.“ Bilježi ga En-Nesai, a vjerodostojim ga ocjenjuje El-Albani u djelu Sahihu-n-Nesa’i.
Ovi hadisi ukazuju na poželjnost upotrebe misvaka u svim trenucima, a Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem,nije zabranio njegovu upotrebu za vrijeme posta, naprotiv ovi hadisi obuhvataju njegovu općenitu upotrebuza vrijeme posta i mimo posta.
Dozvoljeno je progutati pljuvačku koja nastane nakon upotrebe misvaka, osim ako suu ustima ostalidijelovi misvaka koji nastali prilikom njegove upotrebe.To će da ispljune, a zatim proguta pljuvačku. Kao što je postaču dozvoljeno da abdesti i odstrani vodu iz svojih usta, zatim proguta pljuvačku i ne obavezuje ga da suši usta nakon ispiranja.
Prenosi se od imama En-Nevevija da je rekao u El-Medžmu’(6/327.): „El-Mutevelliidrugikažu: ’Kada postač ispire usta, obavezan je da ispljune tu vodu, a ne da osuši usta krpom ili nečim sličnim bez razilaženja.“
El-Buhari, rahimehullah, je rekao: „Poglavlje o vlažnom i suhom misvaku za postača(…) Ebu-Hurejre prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ’Da neću otežati svome Ummetu, naredio bih im upotrebu misvaka kod svakog abdesta.’, i nije razdvojio između postača i nepostača. Aiša prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ‘Misvak čisti usta i Gospodar je zadovoljan da se upotrebljava.'’Ata’ i Katade kažu: ‘Progutaće njegovu pljuvačku.'“
Rekao je hafiz Ibn-Hadžer El-’Askalani u Fethu-l-Bariju:„Ovim naslovom je(Buharija) odgovorio onome ko mrzi da postač koristi vlažni misvak. (…) Već smo spomenuli Ibn-Sirinovo poređenje vlažnog misvaka sa vodom kojom se ispiraju usta. (…) (Buharijine riječi:) ’I nije razdvojio između postača i nepostača.’, tj. i nije razdvojio između vlažnog i suhog misvaka. Ovom konstatacijom postaje jasan sklad između svega što je naveo u ovom pogavlju i naslova. Sve to spaja hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre: ’…naredio bih im da koriste misvak kod svakog abdesta.’ On iziskuje dozvoljenost korišćenja misvaka u svakom vremenu i u svakom stanju. (Zatim kaže Buhari:) ’Kažu ’Ata’ i Kadate: ’Progutaće svoju pljuvačku.’’, i ovaj govor odgovara naslovu s aspekta toga da je ono čega se najviše pribojava pri upotrebi vlažnog misvaka jeste ono što seistopi od misvaka u ustima, što je poput vode kojom se ispiraju usta, pa kada to čovjek izbaci iz usta, ne šteti mu da proguta svoju pljuvačku.“ Kraj govora hafiza Ibn-Hadžera sažeto.
Rekao je šejh El-Usejmin:„Ispravno mišljenje o korištenju misvaka za postača jeste da je dozvoljeno koristiti ga i na početku i na kraju dana.“ Fetava erkanil-islam, 468.„
Sunnet je koristiti misvak postaču cijeli dan i ako bi bio vlažan.Ako bi se upotrebljavao misvak i osjetilopečenjeili neki drugi okuszbogsokamisvaka, pa to proguta ili izvadi misvak na kojem je pljuvačka, pa ga vratiu usta i proguta pljuvačku, to mu nešteti.“ El-Fetavaes-Sa’dijje, 245.„Klonit će se onoga što u sebi sadrži materiju koja se otapa, poput zelenog misvaka, ili misvaka kojem je dodata neka aroma, poput arome limuna i mente. Ispljunuće ostatke misvaka iz usta, i nije dozvoljeno namjerno ih progutati. Ako bi ih nenamjerno progutao, ništa nije dužan.“ Seb’une mes’eleten fis-salah.
A Allah najbolje zna.
Muhammed Salih el-Munedždžid
Prijevod:Ervin Sinanović
Revizija:Begija Sinanović, Ersan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/720530/
Vidi manjeNa koji način trebamo provesti noć Kadr?
Hvala Allahu Prvo:Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u zadnjoj trećini ramazana je ulagao veći trud u činjenju ibadeta, klanjajući, učeći i doveći Allahu, nego što je to činio u drugim mjesecima. Prenose Buharija i Muslim da Aiša veli: „Kada bi nastupila zadnja trećina ramazana, Poslanik, sallalviše
Hvala Allahu
Prvo:Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u zadnjoj trećini ramazana je ulagao veći trud u činjenju ibadeta, klanjajući, učeći i doveći Allahu, nego što je to činio u drugim mjesecima.
Prenose Buharija i Muslim da Aiša veli: „Kada bi nastupila zadnja trećina ramazana, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi oživio noći(ibadetom), budio bi svoju porodicu i stegao bi svoj pojas.”1
A Muslim i Ahmed prenose: „Trudio bi se u zadnjoj trećini ramazana više nego ikad.”
Drugo:Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je podsticao da se noć Kadr provede u ibadetu (klanjajući). Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Ko provede noć Kadra na kijamu, vjerujući i nadajući se nagradi, biće mu oprošteni prijašnji grijesi.” (Muttefekun alejhi)
Ovaj hadis ukazuje na propisanost provođenja ove noći na kijamu, klanjajući.
Treće:Jedna od najboljih dova koje se mogu učiti ove noći jeste dova koju je Aiša naučila od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.Prenosi Et-Tirmizi, i hadis je sahih, od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: „Rekla sam: ‘O Allahove Poslaniče, ako bi uvidjela i znala koja je noć Lejletul-Kadr, šta da izgovaram u njoj?’Reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ‘
Reci:ينعفعافوفعلابحتوفعكنإمهلل
Allahumme inneke ‘Afuvvun, tuhibu-l-‘afve, fa'fu ‘anni.
Gospodaru moj, Ti si Onaj koji oprašta, Ti voliš praštanje, pa oprosti meni!’“
Četvrto:Određivanje posebne noći i smatranje da je baš to noć Kadr zahtijeva posebni argument koji ukazuje na takvu tvrdnju, a ono što se može reći po ovom pitanju jeste da je ona u zadnjih deset noći mjeseca ramazana, a veća vjerovatnoća je da se ta noć nalazi u neparnim noćima, a veća vjerovatnoća i od toga jeste da je to dvadeset sedma noć, jer postoje hadisi koji ukazuju na ovo.
Peto:Novotarije nisu dozvoljene ni u ramazanu, a ni mimo ramazana, jer se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Ko u našu vjeru uvede ono što nije od nje, neće mu biti primljeno.“
A u drugoj verziji stoji: „Ko uradi nešto što u našoj vjeri nije propisano, biće mu odbijeno.“
Ne poznajemo da postoji neki argument kojim se može opravdati ono što se čini u pojedinim ramazanskim noćima, a najboljauputaje uputaPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dok su najgore stvari one koje se uvedu u vjeru.Allah daje uspjeh.
fusnote:
1Od posebnih stvari koje bi Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, činio u zadnjoj trećini ramazana jeste i „stezanjepojasa“, a inače islamski učenjaci nemaju jedinstven stav kada je u pitanju značenje ovih riječi. Nekih od njih vele da se tu misli na visok stepen truda i spremnosti u obavljanju ibadeta, međutim ispravnost ovog stava je podložna kritici, jer Aiša veli: „Povećao bi svoj trud i stegao bi pojas.“ Iz predaje se vidi da je trud vezan za stezanje pojasa. Ispravan je stav da se pod ovim riječima podrazumjeva napuštanje spolnog kontakta sa suprugama. Na ovo ukazuje i tumačenje od strane učenjakaprijašnjih generacija i prvih imama, od kojih je i Sufjan Es-Sevri, te jasna predaja od Aiše i Enesa, Allah sa njima bio zadovoljan. Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, bi u većini slučajeva obavljao itikaf u zadnjoj treći ramazana. Šerijatski tekstovi i koncenzus učenjaka zabranju približavanje suprugama za vrijeme itikafa. (Op.pr.)
(Stalna komisija/El-Ledžna-d-Daima, 10/413.)
http://www.islamqa.info
Prijevod:Senad Muhić
Revizija:Ersan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/720532/
Vidi manjeDa li je obavezna džuma namaz onome ko je klanjao bajram?
O ovom pitanju prenesene su nam predaje koje sežu do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, (merfu’) i predaje koje sežu do ashaba (mevkuf), od kojih su: 1. Hadis Zejda b. Erkama, radijallahu 'anhu, da jeMu'avija b. Ebi Sufjan, radijallahu 'anhu, bio upitan: „Da li si prisustvovao u vrijeme Allahovviše
O ovom pitanju prenesene su nam predaje koje sežu do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, (merfu’) i predaje koje sežu do ashaba (mevkuf), od kojih su:
1. Hadis Zejda b. Erkama, radijallahu ‘anhu, da jeMu'avija b. Ebi Sufjan, radijallahu ‘anhu, bio upitan: „Da li si prisustvovao u vrijeme Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na dva bajrama (bajram namaz i džuma) u jednom danu?“ Rekao je: ‘Da, jesam!’ Upitao je: ‘Pa kako je postupio?’ Odgovorio je: ‘Klanjao je bajram, a zatim je dao olakšicu po pitanju džume namaza, rekavši: ‘Ko hoće da klanja neka klanja.'“
Hadis bilježe imam Ahmed, Ebu Davud, Nesai, Ibn Madže, Ed-Darimi i Hakim u Mustedreku, koji kaže: „Ovaj hadis je ispravnog lanca prenosilaca, a imam Buharija i Muslim ga nisu spomenuli u svojim knjigama, a uz to postoje hadisi koji ga jačaju, a koji su tačni po uslovima Muslima.“
Isto je rekao i Zehebi, a Nevevi u svojoj knjizi El-Medžmu’ je rekao: „Ovaj hadis je dobrog lanca prenosilaca.“
2. Pomenuti hadis koji ga jača je hadis od Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „U ovom vašem danu su se spojila dva bajrama, pa ko želi da klanja bajram bit će mu dovoljno namjesto džume, a što se nas tiče, mi ćemo klanjati džumu.“ Hadis bilježi Hakim kao što je već spomenuto, i bilježi ga još i Ebu Davud, Ibn Madže, Ibn Džarud, Bejehki i dr.
3. Hadis od Ibn Omera, radijallahu ‘anhuma, da je rekao: „Spojila su se dva bajrama (bajram i džuma) za vrijeme Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te je on klanjao ljudima bajram namaz i rekao: ‘Ko želi da dođe na džumu neka dođe, a ko želi da odsustvuje, neka odsustvuje.'“
Hadis bilježe Ibn-Madže i Taberani u Velikom mu'džemu sa riječima: „Spojila su se dva bajrama za vrijeme Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ramazanski bajram i džuma, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao bajram, te se okrenuo i rekao: ‘O ljudi, dobili ste hajr i nagradu, a mi ćemo klanjatidžumu, pa ko želi da je klanja sa nama neka to uradi, a ko želi da se vrati porodici neka se vrati.'“
4. Hadis Ibn-Abbasa, radijallahu ‘anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao: „Spojila su se dva praznika u ovom vašem danu, pa ko hoće dovoljan mu je bajram, a mi ćemo, ako Allah da, klanjati džumu.“
Hadis bilježi Ibn Madže, a rekao je Busajri: „Lanac prenosilaca je vjerodostojan, a svi ljudi u lancu su povjerljivi.“
5. Mursel hadis od Zekvana b. Saliha koji kaže: „Spojila su se dva bajrama ili praznika za vrijeme Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kurban bajram i džuma, zatim je on klanjao i održao ljudima hutbu, rekavši: ‘Učinili ste zikr i puno hajra, a mi ćemo klanjati džumu, pa ko želi da ostane neka ostane –tj. u svojoj kući, a ko želi da klanja džumu neka klanja.'“
Hadis bilježi Bejheki u Velikom sunenu.
6. Od Ata b. Ebi-Rebbaha, se prenosi da je rekao: „Klanjao nam je Ibn Zubejr bajram namaz u danu džume na početku dana, zatim smo otišli da klanjamo džumu, a on se nije pojavio, pa smo klanjali pojedinačno, a Ibn Abbas je tada bio u Taifu, pa kada smo navratili kod njega, spomenuli smo mu šta se desilo, a on rekao: ‘Postupio je po sunnetu.'“
Predaju bilježi Ebu Davud, kao i Ibn Huzejme sa drugim riječima uz dodatak u kojem stoji: „Rekao je Ibn Zubejr: ‘Vidio sam Omera b. Hattaba da čini isto kada se spoje dva praznika u jednom danu.'“
7. U Sahihu Buharije i Muvettau Malika se bilježi predaja od Ebu Ubejda oslobođenog roba Ibn Ezhera da je rekao: „Prisustvovao sam za vrijeme Osmana b. Affana na dva praznika, i to za dan džume. Klanjao bi prije hutbe, zatim bi hutbu održao i rekao: ‘O ljudi, u ovom danu su se sastala dva praznika, pa ko želi da sačeka džumu od onih čije kuće su daleko, neka sačeka, a ko želi da se vrati kući, ima moju dozvolu.'“
8. Od Alije b. Ebi Taliba, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je nakon što su se spojila dva praznika u jednom danu, kazao: „Ko želi da klanja džumu, neka klanja, a ko želi da ostane neka ostane.“ Rekao jeSufjan: „Tj. da ostane kod svoje kuće.“ Predaju bilježi Abdurrezak u Musannefu, a slična ovoj se nalazi i kod Ibn Ebi Šejbe.
Shodno ovim merfu’ hadisima od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i mevkuf predajama od velikog broja ashaba, radijallahu ‘anhum, i shodno onom što zastupa većina učenjaka, Stalna komisija donosi fetvu:
1. Ko prisustvuje bajram namazu, dozvoljeno mu je da ne klanja džumu, nego samo može klanjati podne namjesto nje u podnevskom vremenu, a ako klanja džumu, to je bolje.
2. Ko ne prisustvuje bajramu, olakšica ga ne obuhvata, i zato mu je džuma obavezna, i obavezan je da ode u mesdžid radi džume namaza, pa ako ne bude dovoljan broj ljudi u mesdžidu s kojima će klanjati džumu, klanjat će podne.
3. Obaveza je imamu da klanja džumu tog dana da bi mogao prisustvovati onaj ko želi i ko nije prisustvovao bajramu i ako bude postojao broj ljudi s kojima se džuma može uspostaviti, klanjat će, a u suprotnom će se klanjati samo podne.
4. Ko klanja bajram namaz, i ne ode na džumu tog dana, klanjat će podne kada nastupi njegovo vrijeme.
5. Nije propisan ezan u ovo vrijeme osim u mesdžidima u kojima se klanja džuma, i nije propisan ezan radi podne namaza u tom danu.
6. Govor da onaj ko klanja bajram nije obavezan klanjati džumu, niti podnetog dana, je neispravan govor, i zbog toga mu učenjaci ne pridaju pažnju, te su kazali da je taj stav greška i čudan govor, zbog njegovog suprostavljana sunnetu i zbog zapostavljanja farza-obaveze bez validnog dokaza. Možda hadisi i predaje po ovom pitanju koje daju olakšicu za odsustvo sa džume namaza i stavljaju u obavezu podne namaz, nisu doprli do onog ko je izrekao taj stav, a Allah zna najbolje. Neka je salavat i selam na našeg vjerovjesnika Muhammeda, njegovou porodicu i sve ashabe.
Stalna komisijaza fetve:
Predsjednik: Abdul-Aziz b. Abdullah b. Muhammed Alu-š-Šejh.
Član: Abdullah b. Abdurrahman el-Gudejan.
Član: Bekr b. Abdullah Ebu Zejd
Član: Salih b. Fevzan el-Fevzan.
Prijevod:Senad Muhić, Senad Crnkić
Revizija:Ersan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/720536/
Vidi manjeBojkotovanje ostavljača namaza
Zahvala pripada Allahu, Ostavljanje namaza je rušenje najvažnijeg praktičnog stuba islama. Namaz je stub vjere i njegov temelj, te nije dozvoljen, ni u kom slučaju, nemaran odnos prema onom koji ostavlja namaz. Otpočet ce s njegovim savjetovanjem i usmjeravanjem, zatim s njegovim izoliranjem i okretviše
Zahvala pripada Allahu,
Ostavljanje namaza je rušenje najvažnijeg praktičnog stuba islama. Namaz je stub vjere i njegov temelj, te nije dozvoljen, ni u kom slučaju, nemaran odnos prema onom koji ostavlja namaz.
Otpočet ce s njegovim savjetovanjem i usmjeravanjem, zatim s njegovim izoliranjem i okretanjem od njega. Neće mu nazivati selam i jesti s njim skupa, niti će biti s njim na zajedničkim sijelima, sve to kako bi mu ukazalo na veličinu njegova grijeha, ne bi li se vratio svome Gospodaru i ne bi li se pokajao.
Stav učenjaka prema ostavljaču namaza svodi se na dva stava:
1-Stav da je on nevjernik, i to se prenosi od Omera, Alijje i Ibn Mesũda, Allah bio njima zadovoljan. Tog stava su bili i el-Hasan, eš-Ša'bi, el-Evzaʹi, Ibn el-Mubarek, Muhammed ibn el-Hasan i to je jedan rivajet1od imama Ahmeda. Dokaze uzimaju iz govora Allahova poslanika, neka je na njega Allahov salavat iselam: „Između roba i nevjerstva je ostavljanje namaza.“2
2-Da nije nevjernik, i to je govor Ebu Hanife, Malika i eš-Šafije. Dokaz uzimaju iz hadisa koji prenosi Ubade ibn Samit da je Vjerovjesnik, neka je na njega Allahov salavat i selam, rekao: „Pet namaza koje je Allah propisao robovima u toku dana i noći, pa ko dođe sa njima, ne okrnjivši ih ničim što bi umanjilo od njihova prava, Allah se je obavezao da će ga uvesti u Džennet. A onaj ko ne dođe sa njima, kod Allaha neće imati nikakva ugovora, ako bude želio kaznit će ga, a ako bude želio uvest će ga u Džennet.“3
Ovo bi bio govor obje skupine, koje su složne da ako se nebi vratio od ostavljanja namaza, bilo bi mu ponuđeno tri puta da se pokaje, pa ako bi odbio završetak bi mu bio ubistvo.Islam: Pitanjei odgovor.
fusnote:
Šejh Muhammed Salih el-Munedžid.
Prijevod:Mirza Musić
Revizija:Ersan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/721290/
Vidi manjeDa li će žene u Džennetu pokrivati lice?
Nema dokaza koji ukazuju da će žena u Džennetu pokrivati lice. Allah će joj u Džennetu podariti neopisivu ljepotu kao nagradu za to što Mu je bila pokorna na ovome svijetu. On će joj dati tu ljepotu koja će se iz dana u dan sve više povećavati kako bi u njoj njen muž mogao uživati. Enes ibn Malik, rviše
Nema dokaza koji ukazuju da će žena u Džennetu pokrivati lice. Allah će joj u Džennetu podariti neopisivu ljepotu kao nagradu za to što Mu je bila pokorna na ovome svijetu.
On će joj dati tu ljepotu koja će se iz dana u dan sve više povećavati kako bi u njoj njen muž mogao uživati.
Enes ibn Malik, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Stanovnici Dženneta imaju trg, na kojem se sastaju svakog petka. Sjeverni vjetar će im puhnuti u lica i odjeću, pa će postati još ljepši i otmjeniji. Kada se vrate porodicama, reći će im: ‘Tako nam Allaha, još ste ljepši i otmjeniji!’ ‘I vi ste, Allaha nam, još ljepši i otmjeniji!’, odgovorit će im oni.”1
U Džennetu nema zlih pogleda, ni bolesnih srca zbog kojih se od žene zahtjeva da pokrije svoje lice, niti je Džennet mjesto gdje su na snazi zabrane i naredbe, kao što Alija, radijallahu ‘anhu veli: „Danas (na ovome svijetu) se radi, a nema obračuna, dok će sutra (na onome svijetu) biti obračun, a neće biti rada.”2
Ono što se više razumije jeste da će žena u Džennetu boraviti u svome kraljevstvu, uživajući u poptunosti, te da se neće miješati sa muškarcima, jer Allah hurije opisuje kao one koje će preda se gledati, tj. neće gledati i voljeti osim svoje muževe. Također ih opisuje kao hurije u šatorima skrivene. Ovo ni u kojem slučaju ne znači da će one boraviti samo u svome kraljevstvu, nego i njima pripada sve što od džennetskih ljepota požele, a to će također imati i sve žene vjernice koje budu u Džennetu.
Šejh Abdu-r-Rahman Es-Sa’di veli: „Značenje ajeta: hurije u šatorima skrivene, jeste da će one boraviti u šatorima od bisera, uređene za svoje muževe. Ovo ne negira da će one izlaziti u svoje bašče i vrtove, što je i uobičajeno za kraljeve kćerke i njime slične, poput još neudatih veoma stidljivih djevica koje borave u svojim odajama.“3
Također veli: „Ovo se vezuje i za hurije, a i za ovosvjetske žene koje uđu u Džennet, i osobina djevičanstva vezana je za njih u svim situacija, kao što je to slučaj i sa osobinom koja se spominje u ajetu: one će biti mile muževima svojim i godina istih.“4
fusnote:
1Bilježi Muslim, br. 2833.
2Bilježi Bejheki u djelu Šu'bu-l-imani, br. 10614., dok ga Buhari spominje kao muallek predaju, poglavlje: Šta se navodi o onome što raznježuje srca, knjiga: Nadanje i njegovo trajanje. Riječ muallek u arapskom jeziku ima više značenja; može značiti obješen, viseći, ovisan, uvjetovan isl. U hadiskoj se nauci muallekom naziva svaki hadis u čijemu je senedu na početku ispušten jedan ili više prenosilaca uzastopno. Dobio je ovakav naziv uslijed toga što se njegov sened vezuje samo za gornju stranu, a prekinut je u njegovu donjem dijelu, tako da izgleda kao da “visi”.Muallek hadisima se nazivaju i oni hadisi čiji je sened upotpunosti izostavljen kao, na primjer, kada kažemo: “Rekao je Allahov poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, to i to”, kao i hadisi čiji je sened izostavljen do ashaba ili tabi'ina, kao, na primjer, kada Buharija kaže: “Ebu Musa je rekao: Allahov poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, pokrio je svoja koljena kada je došao Osman”, Buharija je izostavio cijeli sened ovoga hadisa do ashaba Ebu Musa'a el-Eša'rije.Muallek hadis spada u kategorije slabih hadisa koji se odbacuju iz razloga što mu nedostaje jedan od uvjeta koji se traže kod sahih hadisa i hasen hadisa, a to je spojenost seneda. Izuzetak su muallek hadisi u Buharijevu i Muslimovu Sahihu, koji se prihvataju, jer im je svima naknadno pronađen njihov originalni sened. (op.pr.)
3Tefsiru-s-Sa'di, str. 831.
4Prethodni izvor, str. 833.
http://www.islamqa.info
Prijevod:Senad Muhić
Revizija:Ersan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/721292/
Vidi manjeDa li su korisniji medicinski lijekovi ili učenje rukje
Hvala Allahu Nema sumnje da čovjeka pogađaju duševne bolesti poput brige za budućnošću, tuge za prošlošću, te da je ova vrsta bolesti opasnije od tjelesnih i fizičkih bolesti. Liječenje duševnih bolesti terapijama koje je propisao šerijat, tj. rukjom, je uspješnije nego liječenje medicinskim putem.više
Hvala Allahu
Nema sumnje da čovjeka pogađaju duševne bolesti poput brige za budućnošću, tuge za prošlošću, te da je ova vrsta bolesti opasnije od tjelesnih i fizičkih bolesti.
Liječenje duševnih bolesti terapijama koje je propisao šerijat, tj. rukjom, je uspješnije nego liječenje medicinskim putem.
Neki od tih lijekova navode se u hadisu Ibn Mes'uda: „Kad god jednog roba zadesi tuga ili briga pa on kaže: ‘Allahu moj, ja sam Tvoj rob, sin Tvoga roba i sin Tvoje robinje, moja glava je u Tvojoj ruci1, Tvoja odredba se nadamnom sprovodi, i tvoj sud prema meni je pravedan! Ja Te molim svakim Tvojim imenom kojim Si sam Sebe nazvao, ili Si njime podučio nekog od Svojih stvorenja, ili Si ga objavio u Svojoj Knjizi, ili Si ga ostavio u gajbu –nepoznatom kod Sebe, molim Te da Kur'an učiniš proljećem srcamog, svjetlom prsa mojih, prekrivačem tuge moje i odagnačem brige moje.’, Allah će mu dati izlaz.“
Ova dova je jedna od terapija koju je šerijat propisao.
Također i dova: „Nema boga osim Tebe, slavljen Si, ja sam prema sebi nepravedan bio.“Ko želi više informacija po ovom pitanju, može da pogleda knjige poput: El-Vabilu-s-Sajjibod Ibn Kajjima El-Dževzijje, El-Kelimu-t-Tajjibod Ibn Tejmijje, El-Ezkarod Nevevijja, Zadu-l-Me'adod Ibn Kajjima El-Dževzijje.
Međutim, kada vjerovanje oslabi, oslabi i djelovanje ove terapije na dušu, pa su ljudi počeli da se oslanjanju na medicinu više nego što se oslanjanju na lijek koji nudi islam.
Kada vjerovanje ojača, onda i djelovanje terapije koja je propisana islamom ima poptuniji uticaj i ne samo to, nego ta terapija dosta brže djeluje nego što djeluju lijekovi.
Svima nam je poznata priča o grupi koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao u izvidnicu. Htjeli su da se odmore kod jednog plemena, ali ih oni nisu ugostili. Allah je dao da poglavara tog plemena ujede zmija. Tada su stanovnici tog mjesta kazali: „Idite kod tih ljudi koji se tu odmaraju i pitajte ih imaju li nekoga ko zna da uči.“ Ashabi su im kazali: „Nećemo učiti vašem poglavaru, dok nam ne dadnete toliko i toliko ovaca.“ Oni su kazali da to nije problem, pa je jedan od ashaba otišao i učio tom kojeg je zmija ujela.
Učio mu je suru El-Fatiha, pa je ovaj ustao kao da je pušten sa užeta.
Ovako je djelovala sura El-Fatiha jer je proučena iz srca punog vjerovanja.
Nakon što se ova izvidnica vratila, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je tog čovjeka upitao: „A odakle znaš da je ova sura lijek?“
Ali, u našem vremenu je vjera kod ljudi oslabila, te su se ljudi počeli oslanjati i uzdati samo u ono što vide.
Na drugoj strani postoje ljudi koji se igraju sa umovima ljudi koji se smatraju dobrim učačima, međutim, oni samo uzimaju imetak ljudi na neispravan i nedozvoljen način.
Ljudi su između dvoga: onih koji su otišli u jednu krajnost i smatraju da učenje nema nikakvog uticaja i onih koji su otišli u drugu krajnost poigravajući se sa ljudskim razumima, učeći nešto što je čista varka i laž.
Između ove dvije krajnosti postoji srednjiput.2
Korištenje lijekova za fizičke bolesti ne isključuje mogućnost korištenja i terapija propisanih islamom poput učenja Kur'ana, dova i sl. I jedno i drugo je moguće praktikovati, kao što je to činio i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. On je kazao: „Trudi se da radiš ono što će ti koristiti, traži pomoć od Allaha i ne malaksaj.“
Također je kazao: „O Allahovi robovi, koristite lijek, ali se ne liječite sa nečim što je zabranjeno.“
fusnote:
1Tj. moj život je podređenTvojoj volji i Ti njime upravljaš. (op. rev.)
2Ibn Usejmin, Fetava Islamijje, 4/465-466.
Šejh Muhammed Salih El-Munedždžid.
Prijevod:Senad Muhić
Revizija:Ersan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/721296/
Vidi manjeOsnova vjere koju treba prenijeti ukućanima
Bis-smillahir-rahmanir-rahim Vjerski tekstovi ukazuju da je prva dužnost šerijatskog obveznika ispravno vjerovanje, tevhid, koji podrazumijeva kelimei-šehadet – la ilahe illellah. Na to ukazuju Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi koje je uputio Muazu, kada ga je poslao u Jemen: „Neka prviše
Bis-smillahir-rahmanir-rahim
Vjerski tekstovi ukazuju da je prva dužnost šerijatskog obveznika ispravno vjerovanje, tevhid, koji podrazumijeva kelimei-šehadet – la ilahe illellah.
Na to ukazuju Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi koje je uputio Muazu, kada ga je poslao u Jemen: „Neka prvo u što ćeš ih pozvati bude vjerovanje u Allaha.“
Bilježe ga Buhari, br. 7372, i Muslim, br. 31.
U hadisu se spominje izraz koji ukazuje na tevhid.
Kod imama Buharija (br. 1496), spominje se verzija: „Neka prvo u što ćeš ih pozvati bude svjedočenje da nema istinskog božanstva osim Allaha i da je Muhammed Njegov poslanik.“ A to su riječi tevhida.
Kod sljedbenika sunneta i džemata, tevhid je prva dužnost svakom šerijatskom obvezniku, a na prvom mjestu spoznaja tevhidul-ibadeta i sve ono što se suprostavlja tevhidu poput širka.
Tevhid u Kur'anu i Sunnetu označava: Potvrdu srcem, očitovanje jezikom da je Allah Gospodar i vladar svega, da biva samo ono što On hoće, a da ne može biti ono što On neće, da je On svemoćan, da je Tvorac svega, te da posjeduje uzvišena imena, savršena svojstva, da je On istinski bog i jedini koji zaslužuje da Mu se ibadet čini.
Nema Gospodara mimo Njega, nema istinskog boga osim Njega, nema sudruga niti ortaka i samo se Njemu sve vrste ibadeta čine i čitava se vjera samo Njemu iskreno ispoljava.
Znači ljude treba pozvati da povjeruju najprije u Allaha i u sudnji dan, pa ako povjeruju u to povjerovaće i u ostale stvari.
Zatim treba objasniti da se mora vjerovati i posvjedočiti u ostale imanske i islamske šartove, poput: vjerovanje u Meleke, Knjige, Poslanike, Sudnji Dan, kada i kader, zatim da je Allah propisao namaz koji se nesmije izostaviti, zatim post, zekat, hadž, i da svi ibadeti moraju biti u skladu s Kur'anom i sunetom.
Od bitnih stvari treba pojasniti još i to da su djela sastavni dio imana i da bez djela nema imana.
Definicija imana je: potvrda (ubjeđenje) srcem, očitovanje (izgovor) jezikom, i praktična primjena (djela), povećava se s pokornošću, a smanjuje se s griješenjem.
To su osnove vjerovanja, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: mr. Jakub Alagić
Vidi manjePreuzeto sa Whatsapp grupe Delil – Akida 2: https://web.whatsapp.com/
Kakvo će biti vrijeme u Džennetu?
U hadisu kojeg bilježe Buhari i Muslim, Allahov Poslanik ﷺ, govoreći o Džennetu kaže: U njemu se nalazi ono što oko nije vidjelo, ono što uho nije čulo niti što nam na um može pasti. Međutim na osnovu ajeta u kojem Allah kaže: "Naslonjeni na divane, oni u njemu ni Sunce ni veliku hladnoću neće osjetviše
U hadisu kojeg bilježe Buhari i Muslim, Allahov Poslanik ﷺ, govoreći o Džennetu kaže: U njemu se nalazi ono što oko nije vidjelo, ono što uho nije čulo niti što nam na um može pasti.
Međutim na osnovu ajeta u kojem Allah kaže: “Naslonjeni na divane, oni u njemu ni Sunce ni veliku hladnoću neće osjetiti”(El-Insan, 13), ulema je kazala da će vrijeme biti najbliže proljetnom vremenu.
A Allah najbilje zna.
Odgovorio: mr. Jakub Alagić
Vidi manjePreuzeto sa Whatsapp grupe Delil – Akida 2: https://web.whatsapp.com/
Da li je Havd (Poslanikovo vrelo) u Džennetu ili van njega?
Poslanikov havd-izvor nalazi se izvan dženeta na zemlji koju će Allah stvoriti da bi ljudi polagali račun, a voda u taj izvor dolazi iz dženeta iz rijeke Kevser. U hadisima havd je opisan da mu je širina i dužina ista i da iznosi dužinu koju putnik može prijeći za mjesec dana, a voda je opisana da jviše
Poslanikov havd-izvor nalazi se izvan dženeta na zemlji koju će Allah stvoriti da bi ljudi polagali račun, a voda u taj izvor dolazi iz dženeta iz rijeke Kevser.
U hadisima havd je opisan da mu je širina i dužina ista i da iznosi dužinu koju putnik može prijeći za mjesec dana, a voda je opisana da je bjelja od mlijeka, slađa-ukusnija od meda, a miris ljepši od mirisa miska, ko se napije s tog izvora neće nikada ožednjeti, sa tog izvora će piti svi sljedbenici Poslanika koji su umrli na tevhidu.
Kurtubi u svom poznatom djelu Et-Tezkireh, navodi da će Allah stvoriti posebnu zemlju koja će biti boje srebra gdje će ljudi polagati račun, pa kada ustanu iz kabura biće žedni, pa će prvo doći do havda, zatim dolazi suđenje-mizan pa tek onda sirat.
Pogledati: Komentar Tahavijske Akide, stranica br. 227.
Odgovor: Mr. Jakub Alagić
Preuzeto sa Whatsapp grupe Delil – Akida 2: https://web.whatsapp.com/
Vidi manje