Alejkumusselam!

Rad u bankama koje su bazirane na kamatnom sistemu, što je slučaj sa većinom današnjih banaka svugdje u svijetu, nije dozvoljen jer je to direktan rad na konzumiranju kamate koji je zabranjen po Kur’anu, Sunnetu i idžmau učenjaka , s tim da je samo razlika u grijehu onih koji rade shodno poslu kojeg obavljaju u banci.

Pa tako nema sumnje da je najveća težina grijeha kod onih koji ulaze pod hadis kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu od Džabira, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallalalhu alejhi ve sellem, prokleo onog koji konzumira kamatu, koji je daje, dvojicu svjedoka i onoga koji piše, i rekao: “Oni su isti (u grijehu)”. Dok je težina grijeha kod onih koji ne rade poslove spomenute u hadisu, poput čuvara, vozača, čistača i slično, manja. A dokaz da je i njima haram raditi je to što rad u banci predstavlja potpomaganje u grijehu, a Uzvišeni Allah je zabranio potpomaganje u grijehu. “I nemojte se potpomagati u griješenju i neprijateljstvu” (El-Maide, 2).

Takođe, treba dodati da nije dozvoljeno raditi čak ni u odjelima unutar kamatne banke iako se u tim odjelima ne radi na poslovima sa kamatom, jer svi ti odjeli čine banku.

Plata koju radnik zaradi radeći u banci koja posluje sa kamatom je haram imetak jer je rezultat posla koji je haram, te onaj koji je znao da je haram raditi u banci obavezan da se riješi tog haram imetka tako što će ga dati kao sadaku siromačnima, zaduženima, za puteve i ceste i slično a da od toga nema nikakve nagrade kod Allaha.

Dok čovjek koji zaradi određen novac radeći u banci, a zatim nakon što je saznao da je rad u banci haram, pokaje se i ostavi taj posao, imetak koji je zaradio prije toga i preuzeo ga u svoje ruke nije haram imetak i dozvoljeno mu je da se sa njime koristi.

Dokaz za to su riječi Uzvišenog: “Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova – pa se okani, njegovo je ono što je prije stekao, njegov slučaj će Allah rješavati; a oni koji to opet učine – biće stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati” (El-Bekare, 275). Znači, dokaz je u riječima “njegovo je ono što je prije stekao”. A imetak koji je zaradio prije tevbe radeći sa kamatom a nije ga preuzeo, oko dozvole korištenja tog imetka učenjaci imaju podijeljeno mišljenje, iako se i na ovaj slučaj može odnositi spomenuti ajet jer se u ajetu ne pravi razlika između onoga ko je preuzeo novac i onoga koji nije.

Takođe, nije dozvoljeno raditi u banci koja posluje sa kamatom pa čak i ako ne bi uzimao platu, poput pripravnika, jer onaj koji radi u banci koja posluje sa kamatom ili direktno konzumira kamatu dajući je i bilježeći kamatni ugovor ili pomaže u tom haramu u bilo kom obliku, te je tako bankovna ustanova mjesto velikog munkera u kojem se čini jedan od najvećih grijehova pa onaj koji bilo šta radi u njemu ne može biti siguran da ga neće dostići prokletstvo sa kojim Allah, dželle še’nuhu, prijeti onima koji konzumiraju kamatu. Ve billahi tevfik.

Odgovorio na pitanje: dr.Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com

Oko pitanja učenja Kur’ana bez abdesta i u stanju džunubluka učenjaci imaju podijeljeno mišljenje. Ispravno je da je dozvoljeno učiti Kur’an u stanju džunubluka kao i bez abdesta, svejedno učili ga napamet ili držeći Mushaf u rukama. S tim da je mustehab (preporučeno) da se uči pod abdestom i u stanju čistoće oko čega nema razilaženja među učenjacima.

Dokaz da je dozvoljeno učiti bez abdesta i u stanju džunubluka je hadis od Aiše, radijallahu anha, kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu u kojem ona kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spominjao Allaha u svakom stanju”. A pod spominjanjem Allaha ulazi i učenje Kur’ana. A hadis u kojem je došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kur’an ne dodiruje osim onaj koji je čist“, bilježe ga Malik, Nesai’ i Ibn Hibban. Kao i hadis od Alije, radijallahu anhu, u kojem kaže: “Poučavao nas je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Kur’anu ako nije bio džunub“, a bilježe ga Ebu Davud, Nesai’, Tirmizi, Ibn Madže, Ahmed i Ibn Hibban. Oba ova hadisa su slabi te se ne mogu uzeti kao dokaz po ovim pitanjima, pojašnjenje slabosti ovih hadisa uzelo bi mnogo prostora.

A što se tiče učenja Kur’ana u ležećem položaju, od adaba učenja Kur’ana je da se uči pod abdestom, u sjedećem položaju okrenut u pravcu Kible. Kada kažemo od adaba to znači da je lijepo učiti Kur’an na takav način, osim što je biti pod abdestom mustehab. A nema nikakve smetnje da se Kur’an uči u ležećem položaju jer nema dokaza koji to zabranjuje.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com

AlejkumusSelam!

Islamski učenjaci su složni da sve životinje koje žive samo u vodi (ne one koje žive i na kopnu i u vodi poput krokodila, zmije i slično) da su dozvoljene svejedno na koji način bile ubijene ili ulovljene. Osim što postoji razilaženje oko uginule vodene životinje koja pluta po vodi a ispravno je da je i nju dozvoljeno jesti. Nema smetnje da se ribe love strujnim udarom, bacanjem bombe ili eksploziva, izbacivanjem iz vode dok ne umre, kao i živim mamcima, svejedno bili ti mamci čisti ili ne, bilo ih dozvoljeno jesti ili ne, poput crvi, skakavaca, mrmaka i slično.

Iz ovoga se izuzima lovljenje sa životinjama za koje je došlo u vjerodostojnim hadisima da ih je zabranjeno ubiti kao što su: žabe, pčele, mravi, pupavci i suredi (ptice poput vrabaca). Dokaz da je dozvoljeno sa živim mamcima loviti je to što u Šerijatu nije došla zabrana istog, a u međuljudskim postupcima je sve dozvoljeno osim onog što je došlo u šerijatskim tekstovima da je zabranjeno. Sa druge strane, ako je dozvoljeno ubiti ribu koje je veće i krupnije stvorenje od onoga čime se lovi (tj. živog mamca) preče je onda da bude dozvoljeno ubiti te mamce pomoću kojih lovimo ribe.

Riba se ne kolje, dovoljno je da ona ugine sama od sebe time što se izvadi iz vode. Jer je došlo u hadisu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je bio upitan o morskoj vodi odgovorio: “Ona je (morska voda) čista, njena strvina je dozvoljena” (Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže i ostali, a vjerodostojnim su ga ocijenili Buharija, Ibn Hazm, Darekutni i ostali). Pod “njena strvina” se misli na morske životinje koje uginu bez šerijatskog klanja. Pa ako je dozvoljeno kad same uginu, onda je dozvoljeno i kad ih mi ulovimo ili ubijemo itd. Ve billahi tevfik.

Odgovorio na pitanje: dr.Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com