Obje verzije su vjerodostojne i njih su zabilježili Buharija i Muslim. Prvu prenosi Ebu Hurejre, a drugu Ibn Omer. Između ova dva hadisa nema oprečnosti. Naime, u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre (u kojem se spominje dvadeset pet stupnjeva), spomenuta je i objedinjena nagrada koju obuhvata Ibn Omerov hadis. Ako, pak, neko kaže da su hadisi naoko oprečni, tada ih možemo uskladiti na nekoliko načina: prvo, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ashabe je prvotno obavijestio o manjoj pa o većoj nagradi; drugo, stupanj nagrade zavisi od samih klanjača i skrušenosti u namazu: neki imaju manju, a neki veću nagradu; treće, nagrada ovisi o udaljenosti kuće od džamije, i oni koji duže pješače imaju veću, a oni koji manje pješače imaju manju nagradu; četvrto, veća nagrada specifična je za noćne, a manja za dnevne namaze; peto, veća nagrada odnosi se na one koji u džamiji iščekuju sljedeći namaz, a manja na one koji namaz ne čekaju u džamiji; šesto, veća nagrada odnosi se na one koji klanjaju skupni namaz u džamijama, a manja na one koji klanjaju skupni namaz na drugim mjestima, kao naprimjer, na radnom mjestu i sl.; sedmo, veća nagrada odnosi se na one koji stignu na namaz s imamom od početnog tekbira, a manja na one koji propuste dio namaza pa to naklanjaju; i, osmo, veća nagrada odnosi se na one koji klanjaju skupni namaz u mnogoljudnom džematu, a manja nagrada na one koji klanjaju u džematu kojem prisustvuje manje klanjača, a Allah najbolje zna.

Odgovorio: dr. Safet Kuduzović

Islamski učenjaci jednoglasni su u mišljenju da je ženama dopušteno prisustvovanje džuma-namazu, ali isto tako, jednoglasni su u mišljenju da one to nisu obavezne. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Svakom je muslimanu stroga obaveza klanjati džuma-namaz u džematu, osim četirima osobama: robu, ženi, maloljetniku i bolesniku.” Dakle, žena koja prisustvuje džuma-namazu ima nagradu i nije dužna nakon toga klanjati podne-namaz. A kada je riječ o ženinom kupanju petkom, islamski učenjaci o tom pitanju imaju podijeljena mišljenja: malikijski i šafijski autoriteti smatraju da je pohvalno da se i žena okupa petkom, ako prisustvuje džuma-namazu. Ovo je mišljenje od hanbelijskih pravnika odabrao Ibn Kudame. Međutim, poznato i mjerodavno mišljenje kod hanbelijskih pravnika jeste da ženi koja prisustvuje džuma-namazu nije sunnet okupati se. Većina islamskih učenjaka kao dokaz koristi Ibn Omerov hadis koji su zabilježili Buharija i Muslim, a u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko od vas pođe na džumu, neka se okupa.” Navedeni hadis ima općenit karakter, i obuhvata svakoga ko pođe na džuma-namaz, i muškarce i žene. Ibn Dekik kaže: “Povod kupanju jeste odlazak na džuma-namaz.” U drugom hadisu stoji: „Ko pođe na džumu, svejedno radilo se o muškaracu ili ženi, neka se okupa, a ko ne bude prisustvovao namazu, svejedno radilo se o muškaracu ili ženi, ne mora se kupati.” Našoj konstataciji da se i žena treba okupati ide u prilog činjenica da je kupanje propisano radi džuma-namaza, a ne radi petka kao dana, po konsenzusu islamskih učenjaka, osim Ibn Hazma. A Allah najbolje zna.

Odgovorio: dr. Safet Kuduzović

Vrijeme vitr-namaza nastupa poslije jacije i traje do sabah-namaza. Tako stoji u hadisu koji su sa ispravnim lancem prenosilaca zabilježili sabirači sunena, tvrdi šejh Albani. U brojnim hadisima Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, preporučuje da posljednji namaz u toku noći bude vitr-namaz. Jedan od tih hadisa jeste Ibn Omerovo, radijallahu anhu, predanje koje su zabilježili Buharija i Muslim. Prema tome, vitr-namaz može se klanjati sve do nastupanja prave zore, i to se ne smatra naklanjavanjem, a Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

We alejkumusselam. Dozvoljeno je da kurban bude bilo koje boje, i nisam do sada našao dokaz da je neka boja bolja od druge. U vjerodostojnom hadisu se prenosi da je Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem., bio “emleh”, a ova riječ može značiti da je bio čisto bijele boje ili bijele boje sa malim primjesama crne. Međutim, to ne znači da je bijeli bolji ili da je šareni bolji, već je lijepo da bude što zdraviji, puniji i ljepši, bez određivanja posebne boje.

Odgovorio: Prof. Ersan Grahovac