Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Jedenje i pijenje 5 minuta nakon nastupa zore
Alejkumusselam. Vrijeme posta je između prave (a ne lažne) zore i zalaska Sunca. Na ovo ukazuju riječi Uzvišenog: “Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore, od tada postite do noći” (El-Bekare, 187). Kao i hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihimaviše
Alejkumusselam.
Vrijeme posta je između prave (a ne lažne) zore i zalaska Sunca. Na ovo ukazuju riječi Uzvišenog: “Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore, od tada postite do noći” (El-Bekare, 187). Kao i hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Ibn Omera i Aiše, radijallahu anhum, u kojem je došlo da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zaista Bilal uči ezan noću (prije zore za noćni namaz), pa vi jedite i pijte sve dok ezan nezauči Ibn ummi Mektum (on je učio kad se pojavi prava zora)”, a jedan od ravija je dodao pojašnjenje da je Ibn ummi Mektum bio slijep i da nije učio sve dok mu se ne kaže da je nastupilo sabahsko vrijeme. Ono što nas interesuje iz ovog hadisa je da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio da je dozvoljeno jesti sve dok se ne počne učiti ezan od sabah namaza, a to je kada nastupi prava zora.
Prema tome, onaj ko namjerno i svjesno pojede ili popije nešto nakon što muezin počne učiti ezan za sabah namaz, naravno podrazumijeva se da ezan uči kada je vrijeme prave zore, pokvario je post tog dana i dužan ga je napostiti.
Sada ostaje pitanje da li se kod nas u Bosni ezan koji se uči po vaktiji uči kada nastupi prava zora ili lažna zora? Ono što sam ja lično ustanovio, a to sam čuo i od drugih ljudi koji su se bavili ovim pitanjem, da vrijeme sabahskog ezana po vaktiji u Bosni nije vrijeme prave nego lažne zore te da prava zora nastupa tek nakon oko dvadesetak minuta ili nešto više. U najmanju ruku kod mene je velika sumnja i podozrivost po ovom pitanju.
Druga stvar, u pitanju je navedeno da ti se pojavila sumnja da si progutao vode, a na sumnji se u Šerijatu ne izgrađuje propis. Šerijatsko pravilo glasi: sumnja ne potiskuje ubjeđenje ili ubjeđenje se ne potiskuje sa sumnjom. Pa na osnovu ovog pravila tvoja sumnja ne utiče na valjanost zapoštavanja, tj. da si na vrijeme prestao sa jelom i pićem.
Prema tome, osnova je da se prestaje sa jelom i pićem sehura kada muezin zauči ezan, a ko poslije ezana namjerno i svjesno nešto pojede ili popije pokvario je post tog dana i dužan ga je napostiti. A imajući u vidu da si ti imao samo sumnju kao i to da kod nas u Bosni vrijeme učenja sabahskog je upitno jer je predstavlja lažnu zoru, ti nisi pokvario post niti si dužan napostiti taj dan. Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje:Mr.Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa :n-um.com
KLANJANJE SJEDEĆI NA STOLICI
Alejkumusselam. Kaže Uzvišeni: “Bojte se Allaha koliko možete” (Et-Tegabun, 16). U hadisu kojeg bilježe Buharija i Buslim u svojim Sahihima od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Kada vam nešto naredim uradite to koliko možete, …”. Ovim ajetom i hviše
Alejkumusselam.
Kaže Uzvišeni: “Bojte se Allaha koliko možete” (Et-Tegabun, 16). U hadisu kojeg bilježe Buharija i Buslim u svojim Sahihima od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Kada vam nešto naredim uradite to koliko možete, …”. Ovim ajetom i hadisom vjernici su obavezni izvršavati naredbe shodno njihovim mogućnostima. Pa ono što nisu u stanju da izvrše Allah, dželle še’nuhu, ih neće za to ni pitati.
Od mes’ela koje ulaze u gore spomenuto pravilo je i pitanje načina klanjanja namaza od strane onih koji nisu u stanju da čine neke ruknove namaza poput stajanja, pregibanja i sedžde. Po ovom pitanju je prenešen vjerodostojan hadis od Imran ibn Husajna, radijallahu anhu, kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Klanjaj stojeći, a ako nisi u stanju onda sjedeći, ako i to nisi u stanju pa onda na strani”. Ovaj hadis je dokaz da se farz namaz ne klanja sjedeći osim iz opravdanog razloga, a to je nemogućnost da se stoji, a pod ovo ulazi i strah od nanošenja štete. Naravno, pod nemogućnošću se misli i na bolest.
Prema tome, shodno tvom stanju kako si ga opisala tebi je dozvoljeno da klanjaš sjedeći na stolici ako zbog bolesti en možeš stojeći niti sjedeći.
Nakon ovoga ostaje da se pojasni kako u tom stanju trebaš klanjati. Naime, bilježi Bejheki u svom Sunnenu od Džabira, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao jednom bolesniku: “Klanjaj na zemlji ako si u stanju, a u protivnom klanjaj išaretom, neka tvoja sedžda bude niža od tvog ruku’a”. Kaže Ibn Hadžer da je sened ovog hadisa jak, međutim Ebu Hatim smatra da su ovo riječi Džabira, radijallahu anhu. Oko validnosti ovog hadisa muhadisi imaju podijeljeno mišljenje, s tim da ovaj hadis podupiru drugi rivajeti koji su takođe slabi.
Ovaj hadis ukazuje da onaj ko nije u stanju da čini sedždu, svejedno klanjao sjedeći na nogama, ili na stolici, ili klanjao stojeći, da je njegov način klanjanja takav da odlazak na sedždu išareti naginjanjem tijela naprijed, a činjenje ruku’a išareti naginajnjem tijela upola od išareta za sedždu. To znači da se sedžda ne čini na jastuku, stolici, stolu i sličnom nego u zraku a ruke se drže na koljenima. Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje:Mr.Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa :n-um.com
GRIJEH ZABORAVLJANJA KUR’ANA
Spomenuti hadis se prenosi od Enesa, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Prikazane su mi nagrade mog Ummeta pa čak i praška koju čovjek iznese iz mesdžida, a prikazani su mi i grijesi mog Ummeta pa nisam vidio većeg grijeha od sure ili ajeta iz Kur’ana kojeviše
Spomenuti hadis se prenosi od Enesa, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Prikazane su mi nagrade mog Ummeta pa čak i praška koju čovjek iznese iz mesdžida, a prikazani su mi i grijesi mog Ummeta pa nisam vidio većeg grijeha od sure ili ajeta iz Kur’ana kojeg čovjek nauči a zatim zaboravi”. Ovaj hadis bilježe Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Huzejme, Bejheki i drugi. Hadis su ocijenili slabim Buharija, Ibn Hadžer, Kurtubi, Albani i mnogi drugi. U njegovom senedu su Ibn Džurejdž i El-Mutallib ibn Abdullah a obojica su mudellisi, a to je znak slabosti.
Takođe, po istom pitanju (griješnosti zaboravljanja Kur’ana) prenosi se još jedan hadis kojeg bilježi Ahmed u svom Musnedu od S’ad ibn Ubade i Ubadete ibn Sabita, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neće neko biti emir (predvodnik) nad desetoricom a da neće doći na Sudnjem danu vezan (u lance) neće ga odvezati ništa osim njegove pravednosti. Nema čovjeka koji nauči Kur’an a zatim ga zaboravi a da sakat neće sresti Allaha na Sudnjem danu”. Šejh Albani je hadis od S’ad ibn Ubade, radijallahu anhu, ocijenio slabim, a Šuajb Arnaut je drugi dio hadisa, tj. “Nema čovjeka koji nauči Kur’an a zatim ga zaboravi a da sakat neće sresti Allaha na Sudnjem danu”, od Ubadete ibn Sabita, radijallahu anhu, ocijenio slabim. U oba rivajeta se nalazi ravija Isa ibn Faid a on je medžhul, tj. njegovo stanje je nepoznato muhaddisima.
Prema tome, nema nijednog prihvatljivog ili vjerodostojnog hadisa koji ukazuje na griješnost zaboravljanja nečeg naučenog iz Kur’ana. Međutim, nema sumnje da je to pokuđeno djelo ako je rezultat gafleta, nemarnosti i neopravdanog zapostavljanja obnavljanja onog što se nauči iz Kur’ana. U tom kontekstu je i rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kojeg bilježe Buharija i Muslim od Ebu Muse El-Eš’arija, radijallahu anhu: “Ponavljajte Kur’an, jer tako mi Onog u čijoj je ruci moja duša, on brža izmiče (brže se zaboravlja) od deve koja se pusti bez užeta”. Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje:Mr.Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa :n-um.com
ODGAĐANJE NAPAŠTANJA DANA RAMAZANA
Alejkumusselam. U osnovi musliman i muslimanka su dužni da neispoštene dane Ramazana naposte do početka sljedećeg Ramazana. Džumhur (većina) učenjaka je na stavu da onaj ko ne nenaposti propuštene dane Ramazana sve dok nastupi naredni Ramazan bez opravdanog razloga obavezan je uz napaštanje da učiniviše
Alejkumusselam.
U osnovi musliman i muslimanka su dužni da neispoštene dane Ramazana naposte do početka sljedećeg Ramazana. Džumhur (većina) učenjaka je na stavu da onaj ko ne nenaposti propuštene dane Ramazana sve dok nastupi naredni Ramazan bez opravdanog razloga obavezan je uz napaštanje da učini kefaret, tj. fidju zbog odgađanja, a ako nije napostio propuštene dane sa opravdanjem dužan je samo napostiti te iste dane bez kefareta.
Kefaret se sastoji u hranjenju jednog miskina (siromaha) za svaki propušteni dan i to tako da mu napravi ručak i večeru ili da mu da pola sa’a (dva pregršta tj. oko 750 grama) u zrnu, riži, grahu, ječmu ili četvrtinu sa’a (375 grama) u pšenici.
Većina učenjaka je na stavu da davanje kefareta u novcu nije ispravno niti se broji da je učinio kefaret.
Oni ovaj stav obaveze davanja kefareta dokazuju hadisom od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem je došlo da ko nenaposti do sljedećeg Ramazana da je dužan dati kefaret uz post. A ispravno je da su ovo riječi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, a ne govor Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Takođe, ovo se prenosi od šest ashaba između kojih su i Ibn Abbas i Ibn Omer, radijallahu anhum.
Stav Ebu Hanife i njegovih učenika je da ako se napaštanje odgodi do sljedećeg Ramazana uz obavezu napaštanja nema fidje. To dakazuju time što Uzvišeni Allah u ajetu u kojem obavezuje bolesnike i musafire da naposte propuštene dane nije im naredio da učine kefaret ako odgode napaštanje, a kažu da je hadis u kojem je došla obaveza davanja fidje slab te ne može biti dokaz po ovom pitanju.
Takođe, od učenjaka koji su podržali stav ne davanja fidje je i učenjak Ševkani u svojoj knjizi “Nejlul-evtar”. Ona pojašnjava da nema vjerodostojnog hadisa po tom pitanju, a stavovi ashaba nisu dokaz u Šerijatu, takođe, to što je obaveza kefareta stav džumhura (većine) učenjaka ne ukazuje da je taj stav ispravan, jer u osnovi čovjek nije obavezan nešto izvršiti sve dok na to ne ukaže jasan dokaz a dokaza u ovom slučaju nema.
Ono što dodatno komplikuje ovo pitanje je to što se u slabom hadisu u kojem je došla obaveza davanja fidje ne pravi razlika između onog ko nema opravdanja za kašnjenje i onog ko ima. A što se tiče posta šest dana Ševvala i napaštanja propuštenih dana Ramazana, nema nikakve smetnje po ispravnom stavu učenjaka da prvo postiš šest dana Ševvala a zatim kad god stigneš do sljedećeg Ramazana napostiš propuštene dane Ramazana. Jer bilježi Muslim u svom Sahihu od Aiše, radijallahu anha, da je ona napaštala propuštene dane Ramazana u mjesecu Š’abanu. To znači da te dane nije odmah nakon Ramazana napostila a bila je u stanju, što je dokaz da se prije napaštanja tih dana može postiti bilo koja nafila post poput šest dana Ševvala. Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje:Mr.Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa :n-um.com
POST DRUGOG DANA BAJRAMA
Od dana koje je zabranjeno postiti je i prvi dan ramazanskog Bajrama. Pod ovom zabranom se misli samo na prvi dan a ne drugi i treći. Bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Ebu Se’ida El-Hudrija, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se poste dvaviše
Od dana koje je zabranjeno postiti je i prvi dan ramazanskog Bajrama. Pod ovom zabranom se misli samo na prvi dan a ne drugi i treći. Bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Ebu Se’ida El-Hudrija, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se poste dva dana: ramazanski Bajram i kurbanski Bajram. Prema tome, hadis jasno naglašava da je zabranjeno postiti dva dana pa onda u nastavku se navode ta dva dana: ramazanski Bajram i kurbanski Bajram, da je se mislilo na drugi i treći dan Bajrama onda bi u hadisu trebalo doći “dane Bajrama”, a ne dva dana. Prema tome, nema nikakve smetnje da postiš drugi dan Bajrama. Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje:Mr.Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa :n-um.com
KLANJANJE SJEDEĆI U AUTU
lejkumusselam. Putnik može klanjati farz namaz, tj. pet propisanih namaza, ili nafilu pod kojom se misli na vitr namaz, sabahske sunnete i noćni namaz. Što se tiče klanjanja farz namaza musafiru je sunnet da krati i spaja, a osnov je da namaz klanja sa izvršavanjem svih ruknova od kijama (stajanja),više
lejkumusselam.
Putnik može klanjati farz namaz, tj. pet propisanih namaza, ili nafilu pod kojom se misli na vitr namaz, sabahske sunnete i noćni namaz. Što se tiče klanjanja farz namaza musafiru je sunnet da krati i spaja, a osnov je da namaz klanja sa izvršavanjem svih ruknova od kijama (stajanja), ruku’a i sedžde, svejedno klanjao u nekom objektu, na vani ili u prevoznom sredstvu. Dokaz za ovo je hadis koji bilježi Buharija u svom Sahihu od Džabira, radijallahu anhu, da kaže: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi klanjao na svojoj jahalicu u pravcu u kojem ona ide, a kada bi htio klanjati farz sišao bi i okrenuo se prema Kibli”. Iz hadisa se razumije da se farz namaz musafira u osnovi mora klanjati sa ispunjavanjem svih šartova i ruknova, između ostalog da se okrene u pravcu Kible i da klanja stojeći. Ako je musafir u stanju da ovako klanja i u prevoznom sredstvu poput broda, aviona i slično obaveza mu je to učiniti.
A ako musafir putuje u prevoznom sredstvu, on može da putuje u svom vlastitom prevoznom sredstvu ili u nekom od javnih sredstava prevoza, poput autobusa, vozova i slično. Pa ako putuje u svom autu i slično obavezan je da stane sa autom i nađe odgovarajuće mjesto gdje može obaviti farz namaz. Iz ovoga se izuzima situacija nužde, poput toga da nema gdje stati sa autom, ili ima gdje stati ali nema gdje klanjati zbog kiše, nevremena, blata, straha da će mu neko nauditi i sličnog, a boji se da će mu isteći namasko vrijeme ako ne klanja sjedeći u vlastitom autu. U ovom slučaju obavezan je da stane sa autom i okrene ga u pravcu Kible i tada mu je dozvoljeno da klanja sjedeći u autu. A ako bi predpostavili da ne može ni sa autom negdje stati, a bojazan je da će mu isteći namasko vrijeme, dozvoljeno mu je zbog nužde klanjati sjedeći u autu u pravcu u kojem auto ide. Ali sve ovo su izuzeci i nužna stanja i niukom slučaju ne smije biti pravilo u načinu klanjanja musafira farz namaza.
A ako musafir putuje u javnom prevozu, poput autobusa i voza i nema uslova i mogućnosti da klanja stojeći sa ruku’om i sedždom, a ako ne bi klanjao isteklo bi mu namasko vrijeme, dozvoljeno mu je zbog nuže da klanja sjedeći na mjestu gdje svakako sjedi.
A što se tiče klanjanja nafile od strane musafira pod kojom se misli na vitr namaz, sabahske sunnete i noćni namaz, njemu je dozvoljeno da ih klanja u prevoznom sredstvu, poput auta, autobusa, voza, aviona, jahalice i slično, na mjestu gdje sjedi pri čemu nije uslov da bude okrenut u pravcu Kible, niti da prilikom klanjanaj ispunjava ostale ruknove namaza, poput kijama (stajanja), ruku’a i padanja na sedždu.
Dokaz za ovo je isti gore spomenuti hadis “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi klanjao na svojoj jahalicu u pravcu u kojem ona ide, a kada bi htio klanjati farz sišao bi i okrenuo se prema Kibli”. Takođe, u hadisima koje prenose Abdullah ibn Omer, Enes, i Amir ibn Reb’ia, radijallahu anhum, a bilježe ih Buharija i Muslim, se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao vitre i noćni namaz na jahalici išareteći prilikom odlaska na ruku’u i sedždu i ne okrećući se prema Kibli nego u pravcu kretanja jahalice. U rivajetu od Amira ibn Rebi’e, radijallahu anhu, je došlo da je vidio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je klanjao noćni namaz na putovanju na jahalicu u pravcu u kojem ona ide, a u rivajetu kod Muslima je dodao da je išaretio svojom glavom (klanjajući) u bilo kom pravcu da se jahalica usmjeri, a nije to radio klanjajući propisane farz namaze. Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje:Mr.Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa :n-um.com
Davanje sadkatul fitra u novcu i nevjernicima
Alejkumusselam. 1.Što se tiče davanja sadekatul-fitra u novcu, učenjaci po tom pitanju imaju dva stava: Prvi stav – zabrana davanja sadekatul-fitra u novcu, tj. obaveza je dati u namirnicama poput ječma, datula, pšenice i grožđica (što je došlo u hadisima), kao i riži, brašnu, makaronama, grahu i slviše
Alejkumusselam.
1.Što se tiče davanja sadekatul-fitra u novcu, učenjaci po tom pitanju imaju dva stava:
Prvi stav – zabrana davanja sadekatul-fitra u novcu, tj. obaveza je dati u namirnicama poput ječma, datula, pšenice i grožđica (što je došlo u hadisima), kao i riži, brašnu, makaronama, grahu i slično. Ovo je stav većine učenjaka ovog Ummeta, od malikija, šafija, hanabila, zahirija i mnogih drugih. Oni smatraju da ko da u novcu da mu sadekatul-fitr nije ispravan, tj. kao da ga nije ni dao.
Najjači dokaz ovog stava je hadis Ibn Omera, radijallahu anhuma: “Propisao je Allahov Poslanik, sallallahu laejhi ve sellem, sadekatul-fitr sa’a (četiri pregršta) od datula, sa’a od ječma…”. Hadis je jasan da je propisano u namirnicama pa je tako davanje u novcu suprotno njegovoj naredbi i praksi kao i praksi ashaba. Sa druge strane, sadekatul-fitr je ibadet te se ne može obavljati osim kako je propisano. U njihovo doba je bilo novca i moglo je da se daje u novcu da je bilo propisano.
Drugi stav – je dozvola pored namirnica da se da i u novcu. Ovo se prenosi od Omera ibn Abdulaziza, Hasana El-Basrija, Ebu Hanife i ‘Ata’a.
Najjači dokaz sa kojim dokazuju svoj stav, mimo poznate uzrećice da je davanje u novcu korisnije za siromaha od hrane, je hadis: “Učinite ih neovisnim od prosidbe taj dan (misli se na Bajram)”. Ovaj dodatak koji se prenosi u nekim hadisima bilježe Bejheki i Darekutni, a prenisi ga Ebu Miš’ar od Nafie od Ibn Omera, radijallahu anhu. Ravija Ebu Miš’ar je slab a jedini se izdvojio u ovim rivajetima sa ovim dodatkom što nesumnjivo ukazuje na slabost tog dodatka. Ovaj hadis su Ibn Hadžer, Albani i mnogi drugi ocjenili slabim. Prema tome, oni nemaju dokaza za svoj stav osim razumskog ubjeđivanja da je to korisnije u ovo vrijeme, našto ostali odgovaraju da to znači da Zakonodavac (Uzvišeni Allah) i Njegov tumač vjere (Poslanik, sallallahu alehji ve sellem) nisu znali šta je korisnije pa Ummet obavezali davanjem hrane.
Postoji i treći stav učenjaka a što prenosi Nevevi u “El-Medžmu” od Ishaka i Ebu Sevra, da nije dozvoljeno davanje u novcu osim u nuždi. Slično ovome je ono što smatra Ibn Tejmije da ako je preovlađujuća korist u davanju novca da je tada dozvoljeno. A Ševkani u “Es-Sejlu el-džerrar” kaže da nije ispravno davanje u novcu osim ako nije moguće dati u hrani.
Od savremenih učenjaka koji obavezuju davanje samo u hrani su Bin Baz, Usejmin i Ebu Bekr El-Džezairi.
U svakom slučaju ispravnije i čistije od bilo kakve sumnje je dati sadekatul-fitr u hrani, a oni koji daju u novcu imaju u tome od selefa prethodnike s tim da je ibret u dokazu i praksi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Prema tome, najpreče je dati sadkatul-fitr u hrani siromašnim muslimanima koji praktikuju vjeru ili onima koje će to podstaknuti na vraćanje vjeri.
2.Oko dozvole davanja sadekatul-fitra kjafiru učenjaci imaju podijeljene stavove, a osnova je da se daje muslimanskoj sirotinji. Kaže Ibn El-Munzir: “Idžmau učenjaka je na stavu da nije ispravno davanje zekata zimiji (kjafiru u muslimanskoj zemlji koji plaća džizju), a imaju podijeljeno mišljenje oko sadekatul-fitra. Džumhur (većina) učenjaka, Malik, Lejs, Ahmed, Ebu Sevr i Šafija, smatraju da nije dozvoljeno davanje sadekatul-fitra kjafiru ili zimiji. Prenosi se od ‘Amr ibn Mejmuna, ‘Amr ibn Šerahbila i El-Hemedanija da su davali sadekatul-fitr monasima. A Ebu Hanife je dozvolio da se da kjafiru. Dokaz onih koji zabranjuju je hadis mutefekun alejhi (Buharija i Muslim) od Muaza ibn Džebela, radijallahu anhu, u kojem je između ostalog došlo: “…Obavijesti ih da im je Allah propisao zekat koji se uzima od njihovih bogataša i vraća njihovim siromasima”. Hadis ukazuje na to da se zekat uzima od muslimana i daje muslimanima, a po većini učenjaka sadekatul-fitr se daje u iste fondove kao i zekat.
Također, treba imati u vidu da u narodnu kuhinju između ostalih dolaze bošnjaci muslimanskog porijekla koji ne praktikuju ništa od vjere ako uopće vjeruju u Allaha kao i veliki griješnici koji čine najveće grijehe, poput pijenja alkohola, ostavljanja namaza i posta.
Prema tome, ako u narodnu kuhinju dolaze kjafiri, bošnjaci koji ne praktikuju ništa od vjere kao i veliki griješnici (kojima ako bi se dalo pomagali bi se u griješenju Allahu) nije ispravno dati sadekatul-fitr u te kuhinje jer bi jedan njegov dio bio dat onima kojima nije dozvoljeno ili koje ne treba pomagati u griješenju. Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje:Mr.Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa :n-um.com
Da li je nošenje kapice oponašanje židova?
Ve alejkumu selam. Ve alejku musalam. Muslimanu nije dozvoljeno da oponaša nevjernike u stvarima koje su njima svojstvene i od njihovi posebnosti. Rekao je Božiji poslanik, sallallahu alejhi vesellem: ” Ko oponaša jedan narod on mu i pripada.“ ( Bilježi Ebu Davud i hadis je sahih). Židovi su postaliviše
Ve alejkumu selam.
Ve alejku musalam. Muslimanu nije dozvoljeno da oponaša nevjernike u stvarima koje su njima svojstvene i od njihovi posebnosti. Rekao je Božiji poslanik, sallallahu alejhi vesellem: ” Ko oponaša jedan narod on mu i pripada.“ ( Bilježi Ebu Davud i hadis je sahih). Židovi su postali prepoznatljivi po svojim kapicama i muslimanu nije dozvoljeno da nosi iste takve kapice osim ako se razlikuju od toga, onda je dozvoljeno i ne ulazi u zabranjeno oponašanje i ličenje.
Allah najbolje zna
Vidi manjeMr.Osman Smajlović
Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com
Kako izbjeći rukovanje sa porodicom koja mi nije mahrem?
Ve alejkumu selam. Nije dozvoljeno muslimanu i muslimanki da se rukuju sa drugim spolom koji nisu od njihovi mahrema. Umejma bint Rekika, Allah bio sa njom zadovoljan, je rekla: “Bila sam među ženama koje su došle Poslaniku, sallahu aleji ve sellem, kako bi mu dale prisegu na vjernost, pa su rekle:više
Ve alejkumu selam.
Nije dozvoljeno muslimanu i muslimanki da se rukuju sa drugim spolom koji nisu od njihovi mahrema.
Umejma bint Rekika, Allah bio sa njom zadovoljan, je rekla: “Bila sam među ženama koje su došle Poslaniku, sallahu aleji ve sellem, kako bi mu dale prisegu na vjernost, pa su rekle: ’O Allahov Poslaniče, dajemo ti prisegu na vjernost da nećemo pored Allaha obožavati nikoga, i da nećemo krasti, i da nećemo blud činiti, i da nećemo svoju djecu ubijati, i da nećemo s potvorama dolaziti ispred ruku i nogu naših, i da ti nećemo biti nepokorne u dobru.’Poslanik, sallallahu aleji ve sellem, reče: ’ U svemu što budete mogle, što budete u stanju sprovoditi!’ Rekoše: ’Allah i Njegov Poslanik su milosniji prema nama od nas samih. Hajde da ti damo prisegu na vjernost, o Allahov Poslaniče’ – na što Poslanik, , sallahu aleji ve sellem, odgovori: ’Ja se ne rukujem sa ženama; isto je bilo da sam zborio sa stotinu žena ili da sam zborio samo sa jednom!’”
( Bilježi imam Malik u Muvetti, Sunen el-Nesai, Sunen Ibn Madže, Musned Ahmeda ibn Hanbel)Imam Ahmed ibn Hanbel, Allah mu se smilovao, bilježi dodatak na ovu predaju od samog ravije hadisa koji na kraju kaže: “Poslanik, , sallallahu aleji ve sellem, nije se nikada rukovao ni sa jednom od nas!” ( Musned Ahmeda ibn Hanbela) Aiša, Allah bio zadovoljan sa njom, kaže: “Poslanik, , sallallahu aleji ve sellem, nikada svojom rukom nije dodirnuo ženu izuzev ako je bilo u pitanju davanje prisege na vjernost kada bi to uradio riječima: ’Idi – prihvatio sam tvoju prisegu na vjernost!’” ( Bilježi imam Muslim).
Vama nije dozvoljeno da se rukujete sa pomenutim osobama koji nisu vaši mahremi i također nije vam dozvoljeno da se pomirite sa činjenjem grijeha i u ovom slučaju nije dovoljna samo dova, i ako je to vrlo važno, već se moraju činiti i ostali povodi udaljavanja pomenutog grijeha od vas kao što je pojašnjenje porodici Allahovog propisa po tom pitanju, pojašnjenje tim osobama vaš stav i da želite da se on poštiva od njihove strane i slično tome.
Molim uzvišenog Allah da vam olakša.
Allah najbolje zna
Vidi manjeMr.Osman Smajlović
Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com
Hadis o “vrisku” koji će se desiti u sredini mjeseca ramazana
Ve alejkumu selam. Prethodno spomenuti hadis bilježi Nuejm ibn Hammad u knjizi „Fiten“ od Ibn Mesuda, r.a., a u senedu(lancu prenosilaca) hadisa nalazi se Ibn Helia koji je slab ravija jer je pomiješao između svojih haida nakon što su mu izgorjele knjige. Također se u senedu hadisa nalazi Abdul-Vehaviše
Ve alejkumu selam.
Prethodno spomenuti hadis bilježi Nuejm ibn Hammad u knjizi „Fiten“ od Ibn Mesuda, r.a., a u senedu(lancu prenosilaca) hadisa nalazi se Ibn Helia koji je slab ravija jer je pomiješao između svojih haida nakon što su mu izgorjele knjige. Također se u senedu hadisa nalazi Abdul-Vehab ibn Husejn koji je nepoznat ravija kao što su to rekli Hakim i Ibn Hadžer, također se u senedu hadisa nalazi Muhammed ibn Sabit Benani koji se smatra od slabi ravija kod Ibn Hibbana i Ibn Adija i od ravija o kojima su govorili muhaddisi. Također se u senedu hadisa nalazi Haris E`avar Hemdani koji je od lažljivaca kao što su rekli Še`abi i Ebu Hatim i Ibn Medini, i rekao je Ebu Zur`a: „Njegovi hadisi se ne uzimaju za dokaz“. Pojedini muhaddisi smatrali su ga prihvatljivim u predaji od Alije, r.a., dok ovaj hadis nije od predaje od Alije, r.a., već ga prenosi Ibn Mesud, r.a.
Shodno prethodno spomenutom hadis nije validan kao dokaz.
Allah najbolje zna
Vidi manjeMr.Osman Smajlović
Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com