Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Prije ikindije se može klanjati dva rekata tehijjetul-mesdžida ako smo u džamiji, može se klanjati dva rekata opće nafile, mogu se klanjati četiri rekata suneta za koje je Božiji Poslanik, alejhi salatu ve selam, izrekao poseban hadis.

Ljude zbunjuje to što ta četiri rekata nisu ubrojana u onih 12 rekata koji se zovu sunnetul muekkede – potvrđeni suneti za koje je obećana posebna nagrada (kuća u Džennetu) za onoga ko bude redovno klanjao tih 12 rekata (sabah dva rekata, četiri prije podne, dva poslije podne, dva nakon akšama i dva nakon jacije). To ne isključuje da prije ikindije klanjamo dva ili četiri rekata, ali isto tako klanjali ili ne klanjali to nema nikakve veze sa farzima ikindije (da li smo prije njih klanjali nema apsolutno nikakve veze).

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Islamski učenjaci su na osnovu hadisa Božijeg Poslanika gdje je kazao: “… dobro isperite nos, osim kad ste postači.” izveli pravilo. Pa je Božiji Poslanik izuzeo dobro ispiranje nosa prilikom abdesta u situacijama kad čovjek posti, jer voda kroz nos može proći u grlo i čovjek može na taj način pokvariti svoj post.

Na osnovu ovog su islamski učenjaci kazali da čovjek ako će koristiti kapi za nos treba dobro da pazi da mu te kapi ne prođu i odu u grlo. Ako bi čovjek osjetio okus kapi u grlu kažu islamski učenjaci da je na taj način pokvario post. Zato je bolje i prioritetnije da se to ne koristi. Ako čovjek može birati da te kapi koristi prije sehura i nakon iftara, a ne kad posti to je definitivno bolje. (osim ako je doista bolesnik. Tada može pokušati koristiti kapi pa ako osjeti u grlu okus tih kapi – Allah najbolje zna, njegov post je pokvaren.)

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Rezime pitanja: ko je u pravu; jedni kažu da se vitr namaz može klanjati kao akšam, jedni kažu da se ne može?

U svakom slučaju, opet se vraćamo da su to pitanja u kojima su mezhebi zauzeli različite stavove. Hanefijski mezheb je dozvolio da se klanja vitr namaz, ako ćemo klanjati tri rekjata, da klanjamo onako kako se klanja akšam namaz. S druge strane, mi imamo vjerodostojan hadis da je Allahov poslanik, s.a.w.s, zabranio da se klanjaju vitri na način kako se oponaša akšam; tako da, može se desiti, da u datom momentu mezheb zauzme određeni stav na osnovu određenih drugih argumenata koji su možda općeg karaktera a da ostavi određene hadise u kojima se određena stvar naređuje ili zabranjuje.

Bez obzira što neko kaže: „Ja sam studirao, ja sam učio tako, mezheb zauzima stav…“, mi pokušavamo u životu da ljude vezujemo za govor Božijeg poslanika, s.a.w.s., tako da vjerodostojni hadisi potvrđuju da je Allahov poslanik, s.a.w.s., zabranio da se vitr namaz klanja poput akšam namaza. Mi to nećemo činiti ali isto tako tolerišemo ljude koji su odrasli u jednom podneblju gdje se praktikuje hanefijski mezheb i ljudi tako klanjaju. Čak šejhul-islam Ibn Tejjmije, kada su ga pitali, da li insan da ode, da se odazove, da bude imam u džamiji gdje će morati ljudima klanjati po hanefijskom mezhebu vitr, on je kazao da to prihvati i da im klanja vitr namaz onako kako oni klanjaju.

Tako da, to je pitanje u pogledu kojeg islamski učenjaci, pravnici, mezhebi, imaju različite stavove. Lično sam stava da osoba koja klanja tri rekjata ili će klanjati sve tri rekjata od jednom, bez zaustavljanja, ili će klanjati dva rekjata pa će zaustaviti se, sjesti, proučiti etehijjatu, salavate, predati selam pa će ustati i klanjati treći rekjat. Znači, neće praviti ono sjedenje samo etehijjatu i ustati na treći rekjat ali isto tako moramo znati da je to stav mezheba, da su ljudi odrasli u takvom ambijentu, takvom podneblju i treba to uvažiti i tolerisati.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
U svakom slučaju, islamski učenjaci su kazali da trudnica u osnovi potpada pod obavezu posta. To je osnova ali ako trudnica vidi da je slaba, izmorena, doktor/doktorica joj savjetuje, kaže: “Plod se ne razvija.”, potrebni su joj vitamini, voda, hrana, itd., onda potpada pod kategoriju bukvalno bolesnika i imao pravo da ne posti a dane koje nije postila će, ako Bog da, nakon Ramazana kada mogne i, ako Bog da, nakon poroda napostiti. Osnova je da treba pokušati.

Imate koliko hoćete žena koje normalno isposte cijeli Ramazan u trudnoći. Šta smo trebali toj ženi kazati: “Nemoj da postiš.”. Ne. Osnova je da se na nju odnose ajeti i hadisi u kojima se naređuje post ali ako okolnosti, činjenično stanje, analiza, nalazi, stručna osoba, kompetentna, kaže da ne treba da posti, da bi to moglo štetiti njoj, njenom zdravlju ili razvoju njenog djeteta, tada ima pravo da ne posti a dane koje nije postila će, ako Bog da, napostiti.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Neispravan pristup, znači jedna je žena jedan period dovila i nakon toga vidjela da se Allah ne odaziva njenoj dovi i prestala je doviti. Došlo je u vjerodostojnim hadisima da Allahov poslanik s.a.w.s. kazao: “Allah će se odazivati sve vama dok ne dođete u situaciju da kažete: “Dovio sam, dovio sam, pa mi se Allah nije odazvao i sad ću prestati.””
Znači treba da bude svojstveno muminu da dovi i da očekuje da mu se uzvišeni Allah odazove. Bez obzira da li se uzvišeni Allah odazvao nama ili ne, mi ćemo biti nagrađeni za našu dovu. S druge strane, mi nikad ne znamo da li nam se Allah odazvao zato što uzvišeni Allah zna da li treba i da li je bolje da se nama odazove ili ne.
Možda je nas zaštitio, zbog naše dove, od zla koje nas je trebalo zadesiti, kao što je došlo u vjerodostojnom hadisu. Mi svojom dovom, ako nam se Allah ne odazove za ono što tražimo, može nas, zbog te dove, sačuvati zla koje je trebalo da nas zadesi. I na kraju, kaže se ovdje: “Zašto doviti ako su pera podignuta?” Dobro, a da li mi, kao da smo čitali mi svoju sudbinu, pa mi znamo: “Ja neću doviti zato što u sudbini piše da ni Allah neće odazvati.” Ne, nama je naređeno da dovimo kada imamo problema. Dova je ibadet. Treba da se oslonimo na Allaha, da imamo lijepo mišljenje i da dovimo a Allah ili će se odazvati našoj dovi ili će nas sačuvati nekog musibeta koji nas je trebao zadesiti ili će nam nagradu odgoditi za sudnji dan.
Tako da, u svakom slučaju, mi dovom, ako Bog da, dobivamo. Ovakav pristup dovi je neispravan.

Audio isječak odgovora