Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

U svakom slučaju, veoma je bitno da pitanjima u pogledu kojih islamski učenjaci imaju razilaženje, da tako i prustupimo tim pitanjima. Kada je u pitanju klanjanje nafile koja ima svoj povod u vremenu zabrana, vrijeme zabrane je, znači, od sabaha do izlaska Sunca i dok Sunce odskoči u visini koplja, 15-ak minuta, kada je Sunce na polovini neba i, znači, prije zalaska Sunca. To su vremena kada je zabranjeno klanjati opću nafilu.

E sada, da li je u tim vremenima dozvoljeno klanjati nafilu koja ima svoj povod, kao što je tehijjetul mesdžid? Mi smo ušli u džamiju, poslanik s.a.w.s. kaže: “Kada neko od vas uđe u džamiju neka ne sjeda dok ne klanja dva rekjata.”. To je, znači, nafila sa povodom. Tavafili smo sedam krugova oko Kjabe u vremenu kada je zabranjeno klanjati nafilu. Da li ćemo klanjati dva rekjata ili ne? Ja sam stava, i to je stav šafijske pravne škole, da nafile koje imaju povod, dva rekjata poslije tavafa, tehijjetul mesdžid, dva rekjata nakon abdesta, itd., da se takve nafile klanjaju i u vremenu zabrane. I u vremenu zabrane, jer vrijeme zabrane se odnosi samo isključivo na opću nafilu, da čovjek ‘nako sjedi i kaže: “Idem sada da klanjam nafilu – dobrovoljni namaz.”. To su vremena kada se ne može klanjati dobrovoljni namaz.

Ali, isto tako, treba uvažavati i drugi stav da je veliki dio učenjaka smatrao da nafila s povodom ne može se klanjati u tom vremenu. Pa znači, trebamo jedni druge da tolerišemo. Ako je efendija vidio nekoga da klanja, treba da ga priupita, da sa njim porazgovara, ne da mu to odmah negira, da, hanefijski mezheb to ne odobrava ali možda čovjek nije hanefijskog mezheba pa znači treba da lijepo imamo toleranciju o tim pitanjima. “Dobro, ja ne klanjam, smatram da je to zabranjeno.” “Dobro ja”, drugi čovjek, “ja klanjam, smatram da treba da ispoštujem hadis Božijeg poslanika – “Kada neko od vas uđe u džamiju neka ne sjeda dok ne klanja dva rekjata.” , pa ja praktikujem taj sunnet Božijeg poslanika s.a.w.s.”. Pa se moramo uvažavati a to ne isključuje da razgovaramo. To ne isključuje da ragovaramo ali trebamo biti pažljivi u pogledu pitanja gdje su učenjaci mezheba zauzeli različite stavove i svako od njih ima svoj neki dokaz.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Dva pitanja, znači: da li je ispravno doviti nakon zikra kojeg činimo poslije farz namaza? Da, čak imaju određeni hadisi koji ukazuju da je pohvalno i lijepo povremeno da se dovi nakon što čovjek obavi propisane farz namaze i nakon što završi sa zikrom, tako da, nema smetnje da čovjek, da to ne bude svakodnevna praksa već povremeno, znači svaki drugi dan, svaki treći dan, svaki treći namaz itd., da to ne bude ustaljena praksa ali da čovjek, s vremena na vrijeme, nakon farz namaza, nakon zikra, podigne ruke i dovi Allahu tebarekte ve teala, definitivno da je to dozvoljeno i da je to propisano i to ima utemeljenje u određenim hadisima Božijeg poslanika s.a.w.s.

Da li se može zikriti i doviti dok se vozim u autu do posla i nazad kući? Može, definitivno. Zikrullah, znači kada se vozimo u autu, čak šta više, pohvalno je i lijepo da iskoristimo svoje vrijeme, znači, da veličamo Allaha tebareke ve teala, a, isto tako, se može doviti. Da, jeste propisano i lijepo da čovjek prilikom dove podigne ruke ali nije to uvijet za primanje dove tako da čovjek kada vozi auto može da veliča Allaha riječima “subhanallah”, “elhamdulillah”, “Allahu ekber”, “la havle ve la kuvvete illa billah” itd. a isto tako može da vozi i da dovi, da govori: “Gospodaru oprosti mi”, “Gospodaru smiluj mi se “, “Gospodaru, učvrsti me na pravom putu”, itd. Nema nikakve snetnje da čovjek u toku vožnje vozila dovi Allahu tebareke ve teala.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

U svakom slučaju, definitivno u Islamu zulum kao zulum, nepravda je apsolutno zabranjeno. Allah dz.s. kaže u hadisu: “Ja sam zulum”, kaže uzvišeni Allah, “sebi zabranio pa ga i vama zabranjujem, nemojte međusobno jedni drugima činiti zlum.”. Zulum, bez obzira o kome se radilo, muslimanu ili nemuslimanu, jetimu ili nekom ko nije jetim je zabranjen.

E sada, ako na sve to pridodamo da se zulum čini jetimu, osobi koja nema oca. U Islamu je jetim osoba koja je ostala bez oca a još nije dostigla punoljetstvo. Takva osoba, definitivno da će uvijek osjećati nedostatak svog oca. Jednostavno nema odgajatelja, nema glave u porodici, nema nekoga ko će braniti, štititi, obezbjeđivati egzistenciju tom djetetu i onda, s jedne strane, mnogo je lakše činiti takvom dijetu nepravdu jer nema ko da brani takvo dijete i da se zauzima za njegova prava ali, s druge strane; isto tako, znači, takvom djetetu je dodatno grijeh činiti zulum i nepravdu, zato insan treba da se pazi.

S jedne strane Islam je preporučio veliku pažnju prema jetimima, obećao je velike nagrade onima koji paze na jetime i materijalno ali isto tako i odgojno pa je islamsko društvo društvo koje pazi na jetime, odgaja jetime, čuva jetime, finansira jetime. Maksimalno se treba truditi izbjegavati zulum činiti bilo kome a pogotovo ako su u pitanju jetimi, osobe koje su ostale bez roditelja, bez oca, prije punoljetstva.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Žene kada klanjaju u džematu pohvalno je i lijepo je da žena koja ih predvodi staje sa njima u prvom saffu, zajedno u istom saffu će stajati sa ženama, a svakako spajanje saffova biva na način, bez obzira da li se radilo o muškarcima ili ženama, da se lagano približe stopala do osobe koja stoji s naše lijeve strane i stopala osobe koja je s naše desne strane. Tako su radili ashabi Božijeg Poslanika, alejhi selatu ve sellam, i o tome govore hadisi koje bilježi imam Buharija, da ashabi za vrijeme Božijeg Poslanika, alejhi selatu ve sellam, kada bi popunjavali saffove, popunjavali bi na način da svojim ramenima dotiču rame osobe koje do njih i svojim stopalima bi doticali stopala osobe koja stoji do nas u saffu.

Čovjek će tako raširiti svoja stopala, onoliko koliko su široka njegova ramena. Osoba koja je pored njega ako ne praktikuje taj sunnet, pa je suzila noge, nećemo se mi dodatno širiti kako bi spojili svoja stopala sa njim već ćemo se rašiti onoliko koliko su široka naša ramena. Ako nam se taj insan približi mi ćemo spojiti svoja ramena sa njim i spojićemo svoja stopala sa njegovim stopalima, bez obzira da li se radilo o muškarcima ili ženama.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

U svakom slučaju, mi smo više puta govorili da 4 pravne škole, iako su tada muzika i muzički instrumenti bili 100 i 1000 puta na nekom nižem i blažem nivou, na kojem se sada trenutno nalazi i muzika i muzički instrumenti, ali se 4 pravne škole i hanefijski mezheb i šafijski i malikijski i hanbelijski, smatrali su muziku i muzičke instrumente zabranjenim. Opet na osnovu hadisa Božijeg Poslanika, alejhi selatu ve sellam. Vjernik bi trebalo prvenstveno kada traga za istinom i propisima da pita za propis njegovog utemeljenja u Kur'anu i sunnetu. A zašto je određena stvar zabranjena? Uzvišeni Allah, subhanehu ve te'ala, najbolje zna zašto je zabranio svojim robovima muziku i muzičke instrumente.

Kazali su islamski učenjaci, navodili su mnoge stvari pretpostavljajući i shodno činjeničnom stanju i pokazateljima, zašto je muzika zabranjena al nama je prvenstveno bitno da znamo da su hadisi Božijeg Poslanika, alejhi selatu ve sellam, jasni u pogledu toga! Sve 4 pravne škole su zauzele stav onda kada su muzički instrumenti bili daleko, daleko od onoga na čemu se danas nalazi muzika i muzički instrumenti. Tako da, nema nikakve sumnje da je slušanje muzike, nebitno kakva to bila muzika, da li to bila glazba ovakva, onakva, bilo koja muzika koja nastaje kao plod korišćenja muzičkih instrumenata, u islamu je zabranjena!

Audio isječak odgovora