Istihara namaz se klanja kada želimo neku bitnu životnu odluku da donesemo ali se dvoumimo između nekoliko opcija ili ponuda. Tada kao i svaku drugu nafilu klanjamo u bilo koje doba dana, kada je dozvoljen namaz. Na kraju namaza predaš selam i proučiš dovu (može se i pročitati) i Allaha zamoliš da ti olakša u toj odluci.

Dobrovoljni namazi su uzrok ulaska u Džennet. Prenosi se da je Rebia’ ibn Ka’b zatražio od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da bude sa njim u Džennetu pa mu je on odgovorio da što više čini sedždu, tj. da što više klanja dobrovoljni namaz. (Muslim).

Nafila-namazi donose bereket u kuću onoga ko ih često obavlja. Poslanik, alejhis-selam, je savjetovao da se nafile klanjaju kod kuće za što imam Nevevi kaže da je jedna od koristi toga i povećanje bereketa u kući u kojoj se namaz često klanja. Kao i mnoge vrste ibadeta tako se i namaz dijeli na obavezni (farz) i dobrovoljni (nafila-namaz).

1. Možemo kazati da su nafila-namazi jedna od mogućnosti koje islam pruža svojim sljedbenicima da povećaju svoja dobra djela i svoje stepene u Džennetu …

Na Sudnjem danu će se nafilama upotpunjavati nepotpuni farzovi. Prenosi Temim ed-Darijj da je Allahov Poslanik, alejhis-salatu ves-selam, rekao: ”Prvo za što će čovjek odgovarati je namaz, pa ako bude potpun tako će se i primiti, a ukoliko bude manjkav, reći će Uzvišeni Allah melekima: ‘Pogledajte da li Moj rob ima nafila, pa njima upotpunite farzove…”’ (Ebu Davud). Nafila-namazima se podižu stepeni vjernika kod Allaha. Prenosi se da je Poslanik, alejhis-salatu ves-selam, rekao: ”Što više namaz obavljaj, jer svaki put kada učiniš sedždu Allah ti poveća deredžu (stepen)…” (Muslim) …

Dobrovoljni namazi su i uzrok ulaska u Džennet. Prenosi se da je Rebia’ ibn Ka’b zatražio od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da bude sa njim u Džennetu pa mu je on odgovorio da što više čini sedždu, tj. da što više klanja dobrovoljni namaz. (Muslim).

Nafila-namazi donose bereket u kuću onoga ko ih često obavlja. Poslanik, alejhis-selam, je savjetovao da se nafile klanjaju kod kuće za što imam Nevevi kaže da je jedna od koristi toga i povećanje bereketa u kući u kojoj se namaz često klanja.

Dobrovoljni namazi su i uzrok Allahove ljubavi prema čovjeku. U poznatom hadisi-kudsijju napominje se da su Allahu najdraža djela farzovi koje je propisao, a da Mu se čovjek vjernik neprestano približava nafilama sve dok ga Allah ne zavoli. (Buharija).

Osnova je da se nafila-namazi obavljaju kao i farzovi, tj. onako kako se obavljaju propisani – farz-namazi. Postoje neki izuzeci kod nafila-namaza koji nisu dozvoljeni kod farzova, a to je, kako islamski učenjaci kažu, zbog toga što su nafila-namazi na manjem stepenu od farzova. Od tih posebnosti su:

• Nafilu-namaz je dozvoljeno klanjati sjedeći bez obzira da li klanjač bio u stanju da klanja stojeći, s tim da je nagrada upola manja: «Namaz obavljen sjedeći je pola nagrade namaza obavljenog stojeći.» (Muslim).

Imran ibn Husajn je upitao Poslanika o namazu koji se klanja sjedeći pa je rekao: «Klanjati stojeći je bolje, a ko klanja sjedeći ima pola nagrade.» (Buharija)

• Nafilu je dozvoljeno klanjati na jahalici, tj. u autu, autobusu, avionu, brodu ili nekom drugom prijevoznom sredstvu, pa čak i ako onaj koji želi klanjati lično upravlja vozilom bez obzira da li smo u mogućnosti da stanemo pa klanjamo stojeći. Amir ibn Rebia kaže da je vidio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako klanja na svojoj jahalici. (muttefekun alejhi) .

• Nafila-namaz se može klanjati ne okrećući se prema Kibli pod uvjetom da je klanjamo putujući u prijevoznom sredstvu. U istoj predaji od Amir ibn Rebie spominje se da je Poslanik, s.a.v.s., klanjao nafilu okrenut u pravcu u kojem se jahalica kretala.
Često puta se dešava da neko čitajući o vrijednosti određenog nafila-namaza i nagradi za njegovo obavljanje odluči da što više klanja taj namaz želeći da poveća svoja dobra djela. Čovjek je takve prirode da lahko popusti, a naročito ako nešto pokuša naglo i odjednom. Šejtan, neka je Allahovo prokletstvo na njega, koristi različite metode odvraćanja ljudi od dobrih djela, što mu je i glavni cilj. Tako on pusti čovjeka da počne činiti neka djela, pa ga onda napada otežavajući mu ono što je svom snagom pokušao uvesti u svoju praksu sve dok to ne ostavi u potpunosti.

Ali, mudrost ne leži u količini, nego u ustrajnosti u dobrim djelima. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Allahu najdraža djela su ona na kojima čovjek ustrajava…» (muttefekun alejhi). A u drugoj predaji stoji: «Držite se onoga što ste u stanju raditi jer Allahu neće nešto dosaditi sve dok vama ne dosadi.» (muttefekun alejhi).

Izvor teksta:Saff

A Allah najbolje zna!

Pripremio prof. Jasmin Djanan

Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!
U pogledu ženinog putovanja bez mahrema (onoga koji sa njom trajno ne može stupiti u brak) Allahov Poslanik izrekao je mnoge hadise, a spomenut ćemo neke od njih, a zatim spomenuti kako su islamski učenjaci shvatili te hadise.

Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik kazao: “Nije dozvoljeno ženi koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan da putuje dan i noć ako sa njom nije njen mahrem.” (Buharija i Muslim)

Od Ebu Seida, r.a., prenosi se da je Poslanik kazao: “Neka žena ne putuje dva dana i dvije noći osim sa mužem ili u pratnji mahrema.” (Buharija i Muslim)
Od Ibn Omera, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik kazao: “Neka ne putuje žena tri dana osim sa u pratnji mahrema.” (Buharija i Muslim)

Od Ibn Abbasa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik kazao: “Neka žena ne putuje osim u pratnji svoga mahrema.” (Buharija i Muslim)

Kao što vidite, sve su to vjerodostojni hadisi, zabilježeni kod imama Buharije i Muslima. U nekima se ograničava zabrana putovanja na dan i noć, u nekima na dva dana, u nekima tri dana, a zadnji hadis je općeg karaktera i obuhvata bilo koje putovanje.

Islamski učenjaci razišli su se kod shvatanja ovih hadisa.
Velika većina učenjaka smatrala je da ženi nije dozvoljeno da sama putuje izvan mjesta stanovanja, bez razlike da li to bilo daleko ili ne, bez razlike da li se na tom putovanju kratio namaz ili ne. Tog stava bile su tri pravne škole: malikijska, šafijska, hanbelijska, a tog stava bili su i mnogi drugi mudžtehidi ummeta, te mnogi učenjaci ovog vremena, na kraju to je stav Stalne komisije za fetve u Saudijskoj Arabiji, na čelu sa Bin Bazom, rhm.

Učenjaci hanefijske pravne škole smatrali su da je ženi dozvoljeno da putuje sama, bez mahrema, ako je u pitanju kraće putovanje, na kojem se ne krati namaz (putovanje koje je kraće od osamdeset kilometara –otprilike, u današnjem vremenu).

Hafiz Ibn Hadžer spominje u komentaru ovih hadisa da je u ovoj situaciji prioritetniji rad po hadisu koji je općeg karaktera – neograničen, nego po hadisima koji su ograničeni. Taj stav odabrao je imam Nevevi u komentaru Muslima, Mubarekfuri u komentaru Tirmizije.

Jedan od odgovora koji su ponudili na predaje u kojima se ograničava putovanje jeste da su to bili odgovori Allahovog Poslanika na postavljana pitanja, shodno pitanju, on je zabranjivao ono što se u pitanju spomene, dok je izrekao opći hadis koji obuhvata sve spomenuto.

Na ovakav način pomiruje se prividna kolizija meðu dokazima, i u tom mišljenju je rad po svim dokazima. Ali, ako bismo postupali po mišljenju onih koji su to ograničili, time bismo zasigurno zapostavili rad po nekim argumentima. (Oni koji žele da čitaju više o ovom pitanju neka pogledaju: Fethul-Bari, hafiza Ibn Hadžera, 4. tom, str. 90, Komentar Muslimove zbirke od imama Nevevija, 9. tom, str. 104, Tuhfetul-Ahvezi komentar Tirmizije od Mubarekfurija, 4. tom, str. 30, Fetve Stalne komisije, 17. tom, str. 339, Džami’a ahkamin-Nisa od Mustafe Adevija, 2. tom, str.448)
Allah najbolje zna!

Odgovorio: Pezić Elvedin

Žene trebaju sjediti odvojeno od muškaraca, i nije dopušteno da oni ulaze kod njih, osim ako se radi o mahremu. Takav postupak domaćina pogrešan je; on je pogriješio vjerovatno zato što je slijep.
Žene nisu dužne pokriti se hidžabom u prisustvu slijepca, jer žene svoje tijelo pokrivaju zbog pogleda stranaca. Dokaz za to jeste predanje Fatime b. Kajs. Muslim je zabiliježio da joj je Poslanik, ﷺ, sugerirao: “Svoj priček provedi u kući Ibn Ummu Mektuma, jer je on slijep čovjek, pa ćeš moći odložiti svoju odjeću.”
Kada je riječ o predanju u kojem se navodi da je Poslanik, ﷺ, naredio Ummu Selemi i Mejmuni da se zastru od Ibn Ummu Mektuma, ono nije vjerodostojno i u otvorenoj je koliziji s navedenim Fatiminim hadisom. (Vidjeti: Irvaul-galil, 6/210-211.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović