Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Kakav je islamski propis u pogledu uzimanja poslanika Muhammeda, salallahu ‘alejhi ve sellem, za posrednika između nas i Allaha, dželle šanuhu?
Odgovor na ovo pitanje zahtijeva dodatna pojašnjenja: ako se pod ovim posredništvom podrazumijeva slijeđenje Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ljubav prema njemu, zatim pokornost njegovim naredbama, te ostavljanje njegovih zabrana, kao i iskrena predanost u ibadetu samo Allahu, dželle šanuhu,više
Odgovor na ovo pitanje zahtijeva dodatna pojašnjenja: ako se pod ovim posredništvom podrazumijeva slijeđenje Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ljubav prema njemu, zatim pokornost njegovim naredbama, te ostavljanje njegovih zabrana, kao i iskrena predanost u ibadetu samo Allahu, dželle šanuhu, onda je to islam. To je Allahova vjera sa kojom su došli poslanici, čije je slijeđenje dužnost svakom punoljetnom i pametnom čovjeku. Međutim, ako se Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, uzima za posrednika na taj način što mu se upućuje dova ili traži pomoć od njega, ili se pak od njega moli pobjeda nad neprijateljem, ili se moli za ozdravljenje bolesnih – to bi bila vjera Ebu Džehla i njemu sličnih koji obožavaju kipove. Takav vid posredovanja je veliki širk.
Znači, ovakvo uzimanje posrednika je veliki širk – bez obzira da li su ti, od kojih se traži spomenuto, poslanici, evlije, džini, meleki, drveće, kamenje ili kipovi. Postoji i treća vrsta uzimanja posrednika, poznata kao posredništvo položajem (ugledom) Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, njegovom ličnošću ili autoritetom. Npr.: ako čovjek u dovi kaže: ”Molim Te Allahu tvojim Poslanikom, ili pravom Tvoga Poslanika, ili ugledom evlija i dobrih ljudi…” i sl.
Ova vrsta posredništva je bidat (novotarija) koja otvara put širku. Stoga ovakvo posredništvo nije dozvoljeno činiti, svejedno bilo to Poslanikom, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ili nekim drugim, jer to nije propisao Allah, dželle šanuhu. Poznato je da su ibadeti strogo ograničeni samo na ono za što postoji dokaz u Šerijatu. (Što se tiče onog slijepca koji je za života Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, došao tražiti od njega da moli Allaha, dželle šanuhu, da mu povrati vid, ovo nije uzimanje posredništva ugledom Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ili njegovim mjestom kod Allaha, dželle šanuhu, kao što se vidi iz samog konteksta hadisa (Aludira se na hadis Osmana b. Hunejjifa koji bilježe Ahmed, 8/138; Tirmizi, 3578; Ibn Madže, 1385 i Nesai, “Amelul – jevmi vel – lejle”, str.204), kako su to pojasnili islamski učenjaci.)
Inače je ovo dozvoljeno zatražiti od bilo koga ko je živ, kao naprimjer da kažeš svome bratu, ocu ili nekom drugom za koga smatraš da je hairli čovjek: “Moli Allaha za mene da me izliječi od bolesti, da mi povrati vid ili da mi podari hairli potomstvo,” ili nešto slično. Ovakav vid traženja od nekog živog da moli za tebe je dozvoljen po mišljenju svih islamskih učenjaka. (Šejh Ibn Baz, “Skup fetvi i raznovrsnih tekstova”, 5/322 – 323) ŠEJH IBN BAZ
Vidi manjeŠta će biti na Sudnjem Danu sa velikim gešnicima na kojima nije izvršena šerijatska kazna?
Vjerovanje ehli – sunneta je sljedeći: onaj musliman koji umre, a bio je ustrajan u činjenju velikih grijeha, kao što su blud, potvora ili krađa on je na Sudnjem danu pod voljom Allaha, subhanehu ve te‘ala. Ako Allah, dželle šanuhu, bude htio, oprostit će mu; ako ne bude htio, kaznit će ga za velikiviše
Vjerovanje ehli – sunneta je sljedeći: onaj musliman koji umre, a bio je ustrajan u činjenju velikih grijeha, kao što su blud, potvora ili krađa on je na Sudnjem danu pod voljom Allaha, subhanehu ve te‘ala. Ako Allah, dželle šanuhu, bude htio, oprostit će mu; ako ne bude htio, kaznit će ga za veliki grijeh koji je ustrajno radio i nije se za njega pokajao. Međutim, nakon kazne, njegovo konačno mjesto je ipak Džennet, zato što je Uzvišeni rekao: ”Allah neće oprostiti da mu se neko drugi ravnim smatra, a oprostit će manje grijehe od toga, kome On hoće.” (En – Nisa, 48. i 116.)
Vidi manjeO ovome su preneseni, mutevatir (mutevatir je onaj hadis koji iz generacije u generaciju prenosi toliki broj prenosilaca da je isključena svaka sumnja u njegovu autentičnost) predajom, vjerodostojni hadisi, koji upućuju da će griješnici muslimani, koji nisu počinili širk Allahu, dželle šanuhu, biti izvedeni iz vatre. Ovo pitanje pojašnjava i hadis koji se prenosi od Ubade b. Samita – Allah, dželle šanuhu, bio njim zadovoljan – u kome kaže: ”Bili smo kod Poslanika, salallahu ‘alejhi ve sellem, pa je rekao: ’Hoćete li mi dati prisegu da nećete činiti širk Allahu i da nećete činiti blud niti krasti?’ i onda je proučio ajet o ženama . ‘Ko od vas ispuni obećanje njegova nagrada je kod Allaha, subhanehu ve teala, a ko od vas počini neki od tih grijeha, pa bude nad njim izvršena kazna to mu je otkupnina od grijeha. A ko počini neki od tih grijeha, pa mu Allah, dželle šanuhu, to sakrije, njegovo pitanje je kod Allaha; ako bude htio kaznit će ga, a ako bude htio, oprostit će mu.” (Buharija, 4893. Fetve Stalne komisije, str. 502.)
STALNA KOMISIJA ZA ŠERIJATSKA PITANJA (FETVE)
Zašto je između Bajrama 2 mjeseca i 10 dana?
Nema serijatskoga pojasnjenja jer se ne vezu propisi za ovaj period. Muslimani prije nas su nas poducili da brojimo taj broj dana izmedju dva bajrama i mi ih u tome slijedimo. Ako nadjem neki opsirniji odgovor proslijedit cu ga naknadno! Samo cu te podsjetiti na hadis u kome stoji: Poslanik a.s. jeviše
Nema serijatskoga pojasnjenja jer se ne vezu propisi za ovaj period. Muslimani prije nas su nas poducili da brojimo taj broj dana izmedju dva bajrama i mi ih u tome slijedimo. Ako nadjem neki opsirniji odgovor proslijedit cu ga naknadno!
Samo cu te podsjetiti na hadis u kome stoji: Poslanik a.s. je rekao: Ono sto sam vam zabranio to odmah napustite, a ono sto sam vam naredio ucinite koliko budete u mogucnosti. Uistinu narodi prije vas UNISTAVANI su radi mnostva pitanja (nepotrebnih i beskorisnih) i zbog razilazenja sa svojim poslanicima.
A Allah najbolje zna!
Prof. Jasmin Djanan
preuzeto sa http://www.n-um.com
Vidi manjeJe li dozvoljeno raditi u staračkom domu?
Ve alejkumusSelam, Ako si u mogucnosti da biras medju klijentima, onda odaberi klijente istoga spola. Ako bi dosao u situaciju da na smjeni se poradja zena ili padne u nesvjest ili sl., onda ta situacija izlazi iz okvira i osnove zabrane i spade u nuzdu, koja nije uslovljena nasim htijenjem i zeljomviše
Ve alejkumusSelam,
Ako si u mogucnosti da biras medju klijentima, onda odaberi klijente istoga spola. Ako bi dosao u situaciju da na smjeni se poradja zena ili padne u nesvjest ili sl., onda ta situacija izlazi iz okvira i osnove zabrane i spade u nuzdu, koja nije uslovljena nasim htijenjem i zeljom.
Rad sa starcima nema nikakvu serijatsku smetnju. Suprotno tome to je genercija koja ima bogato zivotno iskustvo, koja je u vecini slucajeva napustana od strane miljenih i rodjenih, koji su se otisnuli u svijet kako bi zgrtali dunjaluk. Oni posjeduju na pretek vremena. Ako bi im se na mudar nacin nametnula jedna po jedna islamska tema, mogao bi insane da stekne nagradu koja je zagarantovana hadisom u kojem stoji:“Da tvojim sebebom Allah uputi jednu osobu bolje ti je od stada crvenih deva.”
A Allah najbolje zna!
Prof. Jasmin Djanan
preuzeto sa http://www.n-um.com
Vidi manjeDa li postoji dokaz za to da džin može ući u čovjeka?
Postoji dokaz, kako u Kur’anu, tako i u sunnetu da džin može ući u čovjeka. U Kur’anu su to riječi Uzvišenog Allaha: “Oni koji kamatu jedu, dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio…” Ibn – Kesir, rahimehullah, je rekao: “Dići će se iz svojih kaburova, na Sudnjem danu, kaoviše
Postoji dokaz, kako u Kur’anu, tako i u sunnetu da džin može ući u čovjeka. U Kur’anu su to riječi Uzvišenog Allaha:
“Oni koji kamatu jedu, dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio…”
Ibn – Kesir, rahimehullah, je rekao: “Dići će se iz svojih kaburova, na Sudnjem danu, kao što se diže onaj koji je poludio i koga je šejtan dodirom izbezumio.”
Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je to stanje opisao sljedećim riječima:
“Doista se šejtan kreće sinom Ademovim kao što se kreće krv.”
El – Eš’ari, rahimehullah, prenoseći stavove ehli – sunneta vel džema’ata: “Oni (ehli – sunnet) govore da džin ulazi u tijelo onoga koga je zahvatilo ludilo.” Kao dokaz navodi spomenuti ajet.
‘Abdullah (sin imama Ahmeda) – Allah im se smilovao –je rekao: “Rekao sam svome ocu: ‘Ima ljudi koji misle da džin ne može ući u tijelo insana.’ Odgovorio mi je: ‘Lažu, sine. To je on (šejtan) koji govori njihovim jezikom.’”
Imam Ahmed i Bejhaki prenose hadise u kojima stoji da je Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem, doveden dječak koji je bio poludio, pa je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, govorio:
“Izađi, Allahov neprijatelju!”
U drugom predajama stoji da je govorio:
“Izađi, Allahov neprijatelju! Ja sam Allahov Poslanik!”
Nakon ovoga, dječak je ozdravio.
Iz navedenog vidimo da za ulazak džina u čovjeka postoji dokaz – kako u Kur’anu, sunnetu, tako i riječima ispravnih prethodnika. Praksa isto pokazuje. Pored toga ne smijemo negirati činjenicu da ludilo može imati i druge uzroke; kao što je slučaj oštećenja nervnog sistema i tome sl.
Šejh ibn Usejmin
Vidi manjeFetve učenjaka dvaju harema – 78. str.
Da li meleki izgovaraju amin na ono što pomislimo u duši?
Hvala Allahu! Prvo: Musliman nije odgovoran za ono što se dešava u njegovoj duši ili za ono što mu šejtan došaptava, ako ne radi ili ne priča onako kako mu šejtan govori, u skladu s hadisom Poslanika, ﷺ: „Zaista je Allah oprostio mom umetu ono na što ih njihove duše nagovaraju, sve dok to ne izgovorviše
Hvala Allahu!
Prvo: Musliman nije odgovoran za ono što se dešava u njegovoj duši ili za ono što mu šejtan došaptava, ako ne radi ili ne priča onako kako mu šejtan govori, u skladu s hadisom Poslanika, ﷺ: „Zaista je Allah oprostio mom umetu ono na što ih njihove duše nagovaraju, sve dok to ne izgovore ili ne rade po tome.“ Bilježe Buhari, 4968, i Muslim, 127.
Dužnost muslimana je da odagna od sebe ove misli i da ih ne slijedi.
Ovo se odnosi na sve misli koje se javljaju bez, izuzetka.
Nevevi kaže: “Što se tiče misli i slutnji, ako ga one ne opsjednu i on ne ustraje u tome, onda mu je oprošteno, u čemu su saglasni učenjaci, jer on nema izbora niti utjecaja na njihovo pojavljivanje i dešavanje niti ima način da ih se oslobodi. Na ovo se odnosi hadis Poslanika, ﷺ, kad je rekao: ‘Zaista je Allah oprostio mom umetu ono na što ih njihove duše nagovaraju, sve dok to ne izgovore ili ne urade.’”
Učenjaci smatraju da su to misli koje se nisu ustalile niti ukorijenile kod osobe.
Stoga smatraju: „Bez obzira na to da li je to misao koja se odnosi na ogovaranje ili se odnosi na nevjerstvo, ili slično tome, onome kome se pojavi misao nevjerstva, a da se on trudi da bi to postigao, a potom je on u istom trenu odbaci, on nije nevjernik, niti ima bilo kakvu obavezu u pogledu nekih iskupljenja.
Razlog oprosta je taj što osoba nije bila u mogućnosti odagnati takvu misao, već je moguće da se sačuva od ustrajavanja u tome, pa je iz tog razloga prepuštanje tim mislima/ustrajavanje u njima i vezivanja svoga srca za iste zabranjeno/haram.
Šta god da ti ova misao predoči, bilo da je to ogovaranje ili neki drugi vid griješenja, dužnost svake osobe jeste da se tome suprotstavi usmjeravajući misli na ono čime će odagnati takva razmišljanja.“ Preneseno iz djela „El-Ezkar“ (str.345).
Tako je i s dovom (željom) da se nekome desi nešto ružno, ako osoba nije imala na umu tu misao niti ju je izgovarala, niti je počinila nešto loše, već su to samo misli koje šejtan stavlja u srce muslimana kako bi pokvario odnos između njega i njegovog brata, u tom slučaju nema nikakve odgovornosti, već ti je obaveza da se sačuvaš ovakvih misli, potom činiš dovu za svoga brata tražeći od Allaha, dž. š., da mu da sve najbolje kako bi na taj način ponizio i pokorio šejtana.
U skladu s time, meleki aminuju na dobro za koje moliš, a ne i na smutnju, crne misli i slutnju koje ti šejtan stavlja u srce.
Allah najbolje zna!
Izvor: islamqa
Vidi manjeDa li je tačno da se nebeska Kaba nalazi iznad naše Kabe?
U hadisima se navodi da je nebeska Kaba (Bejtul-mamur) na nebu u ravnini s ovosvjetskom Kabom, i kada bi pala, pala bi na nju. (Taberi, u djelu Džamiul-bejan, 17/24/25004.) Ovaj hadis prenesen je s nekoliko različitih lanaca prenosilaca koji pojačavaju jedni druge. (Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 1/više
U hadisima se navodi da je nebeska Kaba (Bejtul-mamur) na nebu u ravnini s ovosvjetskom Kabom, i kada bi pala, pala bi na nju. (Taberi, u djelu Džamiul-bejan, 17/24/25004.) Ovaj hadis prenesen je s nekoliko različitih lanaca prenosilaca koji pojačavaju jedni druge. (Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 1/857-860.)
Kada je upitan o Bejtul-mamuru, Alija, radijallahu anhu, odgovorio je: “To je kuća na nebu, i u ravnini je s Kabom. Njena svetost na nebu jeste kao svetost Kabe na Zemlji.” (Taberi, 17/23/25000, i Abdurrezzak, 5/29/8878.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeDa li se melek koji uzima duše zove Azrail?
Melek koji uzima duše, u Kur’anu i hadisu nazvan je imenom Melek smrti: “Reci: ’Melek smrti, koji vam je za to određen, duše će vam uzeti…’” (Es-Sedžda, 11.) U mnogim hadisima spomenut je izraz Melek smrti, a nigdje se ne spominje izraz Azrail. Jedno od tih predanja jeste i Ebu Hurejrino, radijallahviše
Melek koji uzima duše, u Kur’anu i hadisu nazvan je imenom Melek smrti: “Reci: ’Melek smrti, koji vam je za to određen, duše će vam uzeti…’” (Es-Sedžda, 11.) U mnogim hadisima spomenut je izraz Melek smrti, a nigdje se ne spominje izraz Azrail. Jedno od tih predanja jeste i Ebu Hurejrino, radijallahu anhu, predanje u kojem stoji da je Allah, dželle šanuhu, Musau, alejhis-selam, poslao Meleka smrti… Na osnovu toga, neispravno je Meleka smrti zvati imenom Azrail, tim prije jer je to gajb (nepoznato), a gajb se može znati samo putem objave, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeDa li će žene u Džennetu biti ljubomorne jedna na drugu, kao na ovome svijetu?
Kolika je razlika između Dženneta i ovog prolaznog svijeta, tolika je razlika između njihovih stanovnika i osobina koje će imati. Ljubomora žene na svoje inoće svojstvo je eksplicitno dunjalučkim ženama; među rajskim ljepoticama (hurijama) neće biti te ljubomore. Uzvišeni kaže: “I Mi ćemo zlobu iz gviše
Kolika je razlika između Dženneta i ovog prolaznog svijeta, tolika je razlika između njihovih stanovnika i osobina koje će imati. Ljubomora žene na svoje inoće svojstvo je eksplicitno dunjalučkim ženama; među rajskim ljepoticama (hurijama) neće biti te ljubomore. Uzvišeni kaže: “I Mi ćemo zlobu iz grudi njihovih odstraniti…” (El-Hidžr, 47.) U drugom ajetu stoji: “Njima pripada Kuća mira…” (El-Earaf, 127.)
Vidi manjeOvi ajeti ukazuju da stanovnici Dženneta neće osjećati bilo kakvu vrstu uznemiravanja, u protivnom Džennet se ne bi nazivao Kućom mira i spasa. U vjerodostojnom hadisu, po ocjeni šejha Albanija, navedeno je da će čovjek u jednom danu imati kontakt sa stotinu djevica. (Taberani u Es-Sagiru, 5/411/5267. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 1/708.)
I pored toga, one neće osjetiti nimalo ljubomore jedna prema drugoj. Opisujući karakter džennetlija, u hadisu koji su zabilježili Buharija i Muslim, Allahov Poslanik, ﷺ, rekao je sljedeće: “Među njima neće biti razlike ni mržnje, njihova će srca biti kao srce jednog čovjeka.” A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Možete li mi nešto kazati o Allahovoj milosti
Od akaidskih pravila koja su predmet jednoglasnog stava kod učenjaka ehli-sunneta jeste pravilo da vjernik živi između straha i nade. Kada bi dominirala jedna od dvije komponente, nestalo bi nade u Allahovu milost, što neminovno vodi u izostavljanje djela, ili bi bila beskrajna i varljiva nada kojaviše
Od akaidskih pravila koja su predmet jednoglasnog stava kod učenjaka ehli-sunneta jeste pravilo da vjernik živi između straha i nade. Kada bi dominirala jedna od dvije komponente, nestalo bi nade u Allahovu milost, što neminovno vodi u izostavljanje djela, ili bi bila beskrajna i varljiva nada koja daje isti rezultat. Stoga, vjernik čini ono što mu je naređeno, izbjegava zabranjeno i nada se Allahovoj milosti, ali istovremeno strahuje za svoja djela, i to ga navodi da iz dana u dan povećava svoju iskrenost prema Allahu. Imam Gazali kaže da su nada i strah kao dva krila bez kojih se ne može letjeti.
Vidi manjeEnes b. Malik, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, ﷺ, ušao kod jednog mladića koji je bio na samrti. Upitao ga je: “Šta osjećaš?” “Allaha mi, Allahov Poslaniče, nadam se i strahujem za svoja djela”, odgovori mladić. Na to mu Poslanik, ﷺ, reče: “Onome ko na samrtnoj postelji objedini ove dvije stvari, Allah će dati ono čemu se nada i sačuvat će ga onoga od čega strahuje.”(Tirmizi, sa dobrim lancem prenosilaca.) Uzvišeni Allah u časnom Kur’anu bodri nas da ne gubimo nadu u Njegovu milost: “Reci: ’O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost, Allah će oprostiti sve grijehe. On mnogo prašta i milostiv je.’” (Ez-Zumer, 53.)
Nužno je da se čovjek nakon pokajanja susteže od grijeha i čini dobra djela, jer ispravna nada mora biti popraćena činjenjem dobrih djela, kako kaže Milostivi: “Oni koji vjeruju i koji hidžru učine i bore se na Allahovom putu, oni se Allahovoj milosti nadaju.”(El-Bekara, 218.) Buharija je zabilježio predanje u kojem stoji da je Allahov Poslanik, ﷺ, upitao Bilala: “Obavijesti me o djelu u koje polažeš najveću nadu, jer sam čuo glas tvojih koraka u Džennetu?” Bilal je odgovorio: “Najveću nadu polažem u to što uvijek klanjam određeni broj rekata nakon što uzmem abdest.” Gubljenje nade opasnije je od samog grijeha, jer nadu u Allahovu milost gube samo pravi nesretnici. Navodeći Jakubove, alejhis-selam, riječi, Allah, dželle šanuhu, rekao je: “O sinovi moji, idite i raspitajte se za Jusufa i brata njegovog i ne gubite nadu u Allahovu milost, doista, nadu u Allahovu milost ne gubi osim narod nevjernički.”(Jusuf, 87.) Isto tako, Allah nas podsjeća na Ibrahimove, alejhis-selam, riječi: “Nadu u Allahovu milost gube samo oni koji su zabludjeli.”(El-Hidžr, 56.)
Neki islamski učenjaci gubljenje nade u Allahovu milost uvrstili su u velike grijehe. Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je neki čovjek upitao Poslanika, ﷺ, o velikim grijesima, pa mu je Poslanik, ﷺ, rekao: “Da Allahu pripišeš druga i da izgubiš nadu u Allahovu milost.”(Taberani i Bezzar, s lancem čiji su prenosioci pouzdani. Vidjeti: Medžmeuz-zevaid, 1/104. Šejh Albani ovo je predanje ocijenio dobrim. Vidjeti: Sahihul-džamia, 2/844, i Silsiletul-ehadisis-sahiha, 5/79.)
Fudala b. Ubejd kaže da je Poslanik, ﷺ, rekao: “O tri kategorije ljudi ne pitaj… i čovjeku koji izgubi nadu u Allahovu milost.”(Ahmed, 17/179/23827, i Taberani, 18/306/789, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-džamia, 1/587, i Silsiletul-ehadisis-sahiha, 2/81.)
Dakle, nije dopušteno zbog straha od Uzvišenog Allaha izgubiti nadu u Njegovu milost, već treba strahovati, i u isto vrijeme nadati se oprostu i nagradi za dobra djela koja čovjek čini. Učenjaci su govorili da su najgori ljudi oni koji svijet navode na očaj i gubljenje nade u Allahovu milost, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović