Pohvalno je stalno biti pod abdestom. Allahov Poslanik, ﷺ, rekao je: “Znajte da je najbolje djelo koje učinite namaz, a abdest čuva samo pravi vjernik.” (Ahmed i Hakim, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Hadis nam ukazuje da je lijepo uvijek biti pod abdestom, a posebno kada se pođe na spavanje, o čemu, opet, postoji nekoliko autentičnih hadisa. Naime, Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, ﷺ, rekao: “Čistite svoja tijela, Allah vas očistio od grijeha! U odjeću svakog čovjeka koji zanoći pod abdestom uđe melek, i kada god se okrene s jedne na drugu stranu, melek zamoli: ’Moj Allahu, oprosti Svom robu jer je zaspao pod abdestom.’” (Taberani, u djelu El-Evsat. Ibn Munzir, Ibn Hadžer i šejh Albani hadis su okarakterizirali dobrim. Vidjeti: Fethul-Bari, 11/109, Sahihul-džamia, 2/730, i Sahihut-tergib, 1/386.)
U drugoj verziji koju prenose Ebu Hurejre i Ibn Omer umjesto riječi: “…kada god se okrene” stoje riječi: “…kada god se probudi…” (Ibn Mubarek, u djelu Ez-Zuhd, 2/761/983, i Ibn Hibban, 3/328. Imam Hejsemi, Ibn Hadžer i Albani i ovu verziju smatraju dobrom. Vidjeti: Medžmeuz-zevaid, 1/226,  Fethul-Bari, 11/109, i Es-Silsiletus-sahiha, 6/89-90.)
Iz navedenih hadisa možemo zaključiti: prvo, u odjeći onoga ko zaspi pod abdestom boravi melek, što je samo po sebi velika odlika; i, drugo, isti taj melek traži oprost kada god se čovjek okrene ili probudi, a dovu koju uputi melek Svemogući Allah uslišava. Subhanallah, velike li nagrade za jednostavno djelo! Muaz b. Džebel prenosi da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “Ko zanoći sa zikrom i pod abdestom, potom se probudi i zamoli Allaha za neko ovosvjetsko ili ahiretsko dobro, Allah će mu to dati.” (Ebu Davud, 13/262, i Taberani, 20/118, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti Sahihul-džamia, 2/1003.) Po konsenzusu islamskih učenjaka, dopušteno je spavati džunup, tvrdi imam Nevevi.(Vidjeti: El-Minhadž, 3/177.)
Međutim, džunupu je pohvalno uzeti abdest prije spavanja. Aiša, radijallahu anha, pripovijedala je: “Kada bi htio jesti ili spavati džunup, Resulullah, ﷺ, uzeo bi abdest koji uzima za namaz.” (Muslim i Ibn Huzejme.)
Omer b. Hattab upitao je Poslanika, ﷺ, može li čovjek spavati džunup, pa mu je odgovorio: “Može, ali neka prije spavanja uzme abdest!” (Buharija i Muslim.)
U hadisu je imperativ i iz njega se može razumjeti da je to obavezno, ali u jednoj Muslimovoj verziji stoji: “…neka se abdesti, ako hoće’’, što nam ukazuje da je to pohvalno, a ne obavezno, a to je stav većine islamskih učenjaka. (Vidjeti: Fethul-Bari, 1/469.)
Omer, radijallahu anhu, jednom je prilikom obavijestio Poslanika, ﷺ, da ponekad zaspi džunup, pa mu je Resulullah, ﷺ, sugerirao: “Uzmi abdest, operi spolni organ i spavaj.” (Buharija i Muslim.)
Doduše, u jednom drugom hadisu Allahov Poslanik, ﷺ, kazao je da se meleki ne približavaju džunupu.(Ebu Davud, 11/157, s dobrim lancem prenosilaca.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Učenje Kur’ana na mezarju nema utemeljenja u hadisu ni u praksi prvih generacija. Imam Ibn Ebul-Iz i Šelebi, dva hanefijska pravnika, i šejhul-islam Ibn Tejmijje, govorili su da je imam Ebu Hanife učenje Kur’ana na kaburu smatrao pogrdnim. (Vidjeti: Šerhul-akidetit-Tahavijja, 2/675, Hašijetuš-Šelebi ala tebjinil-hakaik, 1/587, i Iktidaus-siratil-mustekim, 2/264.)
Ovaj Ebu Hanifin stav dijele sljedeći učenjaci: Malik, Ahmed, po odabranoj verziji, Ebu Bekr Mervezi, Ibn Tejmijje i neki drugi. (Vidjeti: El-Mesail, str. 145/544, od Abdullaha, El-Medhal, 3/263, od Ibn Hadždža, Iktidaus-siratil-mustekim, 2/264, Medžmu’ul-fetava, 24/176, El-Furu, 2/238, El-Insaf, 2/558.)
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Nakon ukopa prisutni će, svako za sebe, moliti za mejita. Hani, Osmanov sluga, govorio je: “Nakon ukopa Allahov Poslanik, ﷺ, stao bi iznad mezara i rekao: ’Tražite oprost za svog brata i molite da ga Allah učvrsti, jer je sada izložen kaburskom ispitu!’” (Ebu Davud i Hakim, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Talkin, posebne dove, učenje  Kur’ana i sl., tom prilikom nije propisano učiti. Nema problema u stavljanju kamena i sl. na gornju stranu kako bi se obilježio mezar. To je uradio Poslanik, ﷺ, kada je umro Osman b. Mazun. (Ebu Davud i Bejheki, s dobrim lancem prenosilaca.)
Odabrane generacije nisu postavljale, a samim tim ni pisale po nišanima. Šerijat to zabranjuje. Džabir b. Abdullah govorio je: “Resulullah, ﷺ, zabranio je pisanje po mezaru i građenje na njemu.” (Tirmizi, i ocijenio ga je ispravnim.)
Dakle, postavljanje nišana i pisanje po njemu nije dopušteno, na osnovu hadisa, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović