Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Kolika je vrijednost ibadeta u ramazanu?
Gornje su teze uzete iz slabog hadisa koji prenosi Selman el-Farisi, radijallahu anhu, a u kojem stoji da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “O ljudi, nastupio je veliki mjesec, u njemu je noć koja je vrednija od hiljadu mjeseci. Allah je učinio post u ovom mjesecu obaveznim, a noćni namaz dobrovoljnim.više
Gornje su teze uzete iz slabog hadisa koji prenosi Selman el-Farisi, radijallahu anhu, a u kojem stoji da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “O ljudi, nastupio je veliki mjesec, u njemu je noć koja je vrednija od hiljadu mjeseci. Allah je učinio post u ovom mjesecu obaveznim, a noćni namaz dobrovoljnim. Ko u njemu učini nekakvo dobro, kao da je učinio farz izvan njega, a ko učini farz u njemu, kao da je učinio sedamdeset farzova izvan njega. To je mjesec strpljenja, a nagrada za strpljenje jeste Džennet… Njegova je prva trećina milost, druga oprost, a treća oslobađanje od Vatre…” (Ibn Huzejme, 3/191. U lancu prenosilaca ovoga hadisa postoji prenosilac po imenu Alija b. Zejd b. Džudan, a on je, po hadiskim stručnjacima, nepouzdan. Hadis su slabim ocijenili hafiz Ebu Hatim Razi, hafiz Ibn Hadžer i šejh Albani. Vidjeti: Ilelul-hadis, 2/50, Et-Telhisul-habir, 3/1121, i Ed-Daifa, 2/262-263.) A Allah najbolje zna.
Vidi manjeOdgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Ako postač iz zaborava počne jesti ili piti pa ga drugi čovjek vidi, hoće li ga prekinuti u tome?
Ako postač pojede ili popije nešto iz zaborava, njegov post je ispravan. Ali ako se sjeti, mora istog momenta prekinuti i izbaciti zalogaj, odnosno gutljaj iz usta. Onaj ko ga vidi dužan je, i to odmah, na lijep način upozoriti ga i podsjetiti da posti, na osnovu općenitog hadisa: “Ko od vas vidi zlviše
Ako postač pojede ili popije nešto iz zaborava, njegov post je ispravan. Ali ako se sjeti, mora istog momenta prekinuti i izbaciti zalogaj, odnosno gutljaj iz usta. Onaj ko ga vidi dužan je, i to odmah, na lijep način upozoriti ga i podsjetiti da posti, na osnovu općenitog hadisa: “Ko od vas vidi zlo, neka ga promijeni rukom; ako ne može, onda riječima; a ako ni tako ne može, onda neka to osudi srcem, i to je najslabiji vid imana.” (Muslim i sabirači sunena.)
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeMože li se sehur produžiti ili moramo pratiti vaktiju?
Uzvišeni Allah dopustio je konzumiranje hrane i pića sve do nastupanja zore: “Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore, te od tada upotpunite post do noći…” (El-Bekare, 187.) Bijela i crna nit u ovom ajetu znače svjetlo dana i tamu noći. (Buharija, 4510, Muslviše
Uzvišeni Allah dopustio je konzumiranje hrane i pića sve do nastupanja zore: “Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore, te od tada upotpunite post do noći…” (El-Bekare, 187.) Bijela i crna nit u ovom ajetu znače svjetlo dana i tamu noći. (Buharija, 4510, Muslim, 1091.)Dakle, prema ajetu, vrijeme posta počinje nastupanjem zore: od tada pa do zalaska sunca zabranjeno je konzumiranje hrane i pića. Međutim, postoje dvije vrste zore: lažna i prava. Kada se na horizontu pojavi bijelo vertikalno svjetlo u obliku vučijeg repa, nastupila je lažna zora, i nastupanjem te zore ne počinje post. U tom vremenu nije dopušteno klanjati sabah-namaz, jer njegovo pravo vrijeme nastupa kasnije. Nakon pojave ovog uskog uzdužnog svjetla koje se proteže od horizonta prema nebu, ponovo nastupa tama i traje do pojave prave zore. Kada se na horizontu pojavi vodoravno crvenilo koje blago obasjava vrhove brda, nastupila je prava zora, a za nju su vezani neki šerijatski propisi: nastupa vrijeme sabah-namaza, počinje post.. (Vidjeti: Tefsirul-Kur’anil-azim, 1/229, Fethul-Bari, 2/105, El-Mugni, 1/232, El-Keššaf, 1/255, Šerhul-umda, 4/183, Hašijetu Ibn Abidine, 1/354, Nejlul-evtar, 2/34, Et-Tuhfa, 3/334-335, Fikhul-džemi bejnes-salatejn, str. 17-18, Sahihul-musned, str. 132, i Sifetus-sijamin-nebijj, str. 37.)
Vidi manjeIbn Abbas prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Postoje dvije vrste zore: u prvoj zori dopušteno je jesti i piti, a zabranjeno klanjati (sabah), dok je u drugoj zori zabranjeno jesti i piti, a dopušteno klanjati.” (Ibn Huzejme, 3/210, Darekutni, 2156, Bejheki, 4/216, Ibn Džerir, 2453, Hakim, 1/191, i ocijenio ga je ispravnim, kao i Ibn Huzejme i Zehebi.) Ovo su predanje s drugim lancima prenosilaca zabilježili: Hakim, 1/191, Bejheki, 4/215, i Darekutni, 2164, i ono ga pojačava. Međutim, postoje nesuglasice da li su ovo Poslanikove, ﷺ, riječi ili su riječi Ibn Abbasa.
Talk b. Alija prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Jedite i pijte, ali nemojte da vas obmane uzdužno svjetlo, a prekinite s jelom i pićem kada vidite vodoravno crvenilo.” (Tirmizi, 705, i ocijenio ga je dobrim, Ebu Davud, 2348, Ibn Huzejme, 3/211, i Ibn Džerir, 2454.) Šejh Albani također ga smatra dobrim. Glavninu ovog hadisa zabilježili su Buharija, 621, i Muslim, 1094.
U jednom drugom hadisu Resulullah, ﷺ, kaže: “Bilal uči ezan prije zore pa jedite i pijte sve dok ne čujete ezan Ibn Ummu Mektuma.” (Buharija, 2656, i Muslim, 699.) Ibn Ummu Mektum bio je slijep, a ezan bi učio kada bi mu kazali da je zora nastupila. Komentirajući navedeni hadis, imam Ajni rekao je: “Iz ovog se predanja razumije da postač može jesti i piti sve do nastupa prave zore, a to je mišljenje većine učenjaka kasnijih generacija.” (Vidjeti: Umdetul-kari, 10/297.)
Dakle, nakon nastupa prave zore zabranjeno je konzumiranje hrane i pića, osim što postoji određena iznimka kojom je Allahov Poslanik, ﷺ, olakšao svome ummetu kada je riječ o tome. Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Ako neko od vas čuje ezan a posuda mu u ruci, neka je ne spušta prije nego se ne napije iz nje.” (Ebu Davud, 2350, Bejheki, 2/218, Ahmed, 2/423, Ibn Džerir u djelu Džamiul-bejan, 2/210, Hakim, 1/426. Imam Hakim, Zehebi i šejh Albani ovaj su hadis okarakterizirali vjerodostojnim, i to po Muslimovim kriterijima. (Vidjeti: El-Miškah, 1/620, Es-Sahiha, 3/281-382, Temamul-minna, str. 417, i Itihaful-hiretil-mehera, 3/437.)) U drugom predanju stoji da je Ebu Zubejr upitao Džabira u vezi s čovjekom koji želi postiti i čuje (drugi) ezan a u njegovoj ruci posuda, hoće li se napiti iz nje, na šta je odgovorio: “Pripovijedali smo da je Poslanik, ﷺ, u vezi s takvim čovjekom rekao: “Neka pije!” (Ahmed, 3/348. Imam Hejsemi ovo je predanje ocijenio dobrim u djelu Medžmeuz-zevaid, 3/158.)Onaj ko ne može razlikovati lažnu od prave zore dužan je ograničiti se na vaktiju, u protivnom, lahko može pokvariti svoj post, jedući ili pijući u zabranjeno vrijeme, odnosno kasneći s nijjetom za post. Ako je, kako kažete, napolju bio mrkli mrak, bez naznaka o nastupu zore, onda, uvažena sestro, niste dužni napostiti taj dan, a Uzvišeni Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Da li poluciranje u snu kvari post?
Ako postač zaspi pa polucira u snu, mora se okupati i nastaviti post, kao da se ništa nije desilo. Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Ko iz zaborava nešto pojede ili popije dok posti, neka završi svoj post, to ga je Allah nahranio i napojio.” (Buharija i Muslim.) Naime, ako je zaborav opviše
Ako postač zaspi pa polucira u snu, mora se okupati i nastaviti post, kao da se ništa nije desilo. Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Ko iz zaborava nešto pojede ili popije dok posti, neka završi svoj post, to ga je Allah nahranio i napojio.” (Buharija i Muslim.) Naime, ako je zaborav opravdanje za postača, onda je san, bez sumnje, veće opravdanje. Dokaz više za ovo jeste hadis u kojem Poslanik, ﷺ, kaže: “Trojici se ne pišu djela: onome ko spava, sve dok se ne probudi, maloljetniku, sve dok ne postane punoljetan, i čovjeku koji poludi, sve dok ludilo ne prestane.” (Ebu Davud i Nesai, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Vidi manjePostoje predanja koja jasno ukazuju da poluciranje u snu ne kvari post, ali je njihova autentičnost diskutabilna. Imam Ibn Abdulberr, Maverdi, Ibn Hazm, Ebu Bekr b. Arebi, Ibn Rušd, Ibn Tejmijje, Ibn Džuzzi i Ibn Hadžer naveli su konsenzus učenjaka da poluciranje u snu ne kvari post. (Vidjeti: Et-Temhid, 17/425, El-Havil-kebir, 2/414, El-Muhalla, 6/205, Aridatul-ahvezi, 3/246, Bidajetul-mudžtehid, 1/215, Medžmu’ul-fetava, 25/121, El-Kavaninul-fikhijja, str. 114, Fethul-Bari, 4/148 i Eš-Šerhul-mumtia, 6/405.)A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Da li se šest dana ševvala posti od prvog dana Bajrama?
Lijepo je postiti šest dana u mjesecu ševvalu. Bolje je uzastopno, ali može i odvojeno. Zabranjeno je postiti prvi dan mjeseca ševvala, tj. prvi dan Bajrama. Omer, radijallahu anhu, govorio je: “Poslanik, ﷺ, zabranio je da se poste dva dana u godini: prvi dan Ramazanskog bajrama, dan jela i pića nakviše
Lijepo je postiti šest dana u mjesecu ševvalu. Bolje je uzastopno, ali može i odvojeno. Zabranjeno je postiti prvi dan mjeseca ševvala, tj. prvi dan Bajrama. Omer, radijallahu anhu, govorio je: “Poslanik, ﷺ, zabranio je da se poste dva dana u godini: prvi dan Ramazanskog bajrama, dan jela i pića nakon ramazanskog posta, i prvi dan Kurban-bajrama, kada se jede kurbansko meso.” (Buharija i Muslim.)
Vidi manjeEbu Seid Hudri, radijallahu anhu, izjavio je: “Poslanik, ﷺ, zabranio je da se posti za dan Ramazanskog bajrama i Kurban-bajram.” (Buharija i Muslim.) N
a osnovu ovih, ali i drugih hadisa, islamski učenjaci jednoglasno su rekli da je zabranjeno postiti spomenuta dva dana. (Vidjeti: Šerhul-meani, 2/247, Et-Temhid, 13/26-27, El-Insaf, 3/351, Aridatul-ahvezi, 3/301, Bidajetul-mudžtehid, 5/216, El-Mugni, 4/424, El-Medžmu, 6/483, El-Minhadž, 8/14, i Umdetul-kari, 6/291.)
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Šta nam možete kazati u vezi s postom u mjesecu ševvalu?
Post se smatra jednim od najvrednijih ibadeta i temeljom islama. On pripada Svevišnjem Allahu, i On nagrađuje za njega. Nad drugim ibadetima odlikuje se svojom tajnošću, jer ga drugi ljudi ne mogu vidjeti. Ne postoji mogućnost pretvaranja pred svijetom, što se može činiti prilikom ostalih ibadeta. Kviše
Post se smatra jednim od najvrednijih ibadeta i temeljom islama. On pripada Svevišnjem Allahu, i On nagrađuje za njega. Nad drugim ibadetima odlikuje se svojom tajnošću, jer ga drugi ljudi ne mogu vidjeti. Ne postoji mogućnost pretvaranja pred svijetom, što se može činiti prilikom ostalih ibadeta. Komentirajući Allahove riječi: “Pomozite sebi strpljenjem i obavljanjem namaza, a to je teško osim bogobojaznima” (El-Bekare, 45.), neki učenjaci prvih generacija smatraju da se strpljenje, spomenuto u ajetu, odnosi na post. (Vidjeti: Tefsirul–Kur’anil–azim, 1/90, El-Muharerul–vedžiz, 1/277, Et-Teshil, 1/8, od imama Garnatija, El-Džamiu li ahkamil–Kur’an, 1/64, Fethul–bejan, 1/158, Tefsir imama Semanija, 1/74, i Hašijetu Muhjid-din, 1/32.)
Vidi manjeSvemogući Allah također je rekao: “Samo strpljivi bit će bez računa nagrađeni.” (Ez-Zumer, 10.) A neki su mufessiri objasnili da se izraz strpljivi odnosi na postače. (Vidjeti: El-Džamiu li ahkamil–Kur’an, 15/241, i Fethul–Bari, 4/108.) U jednom je hadisu Resulullah, ﷺ, ramazan nazvao “mjesecom strpljenja”. (Nesai, (2407), Buharija, u djelu Et-Tarih, 4/1/238-239, Tajalisi (2393), Taberani, 22/358.-359. Lanac prenosilaca ovoga hadisa je vjerodostojan. Vidjeti: Sahihus–sunen, 2/168, Sahihut–tergib, 1/599, Irvaul–galil, 4/99, Silsiletul–ehadisis–sahiha, 6/1/244-245. Slično predanje zabilježili su Ahmed, 2/263, i Bezzar, (1047 – El–Kešf) u predanju koje je vjerodostojnim ocijenio šejh Ahmed Šakir u svojim opaskama na El–Musned, 4/293, a dobrim hafiz Askalani u djelu Muhtesaru zevaidi musnedil–Bezzar, 1/408. Također vidjeti: Itihaful–hiretil–mehera, 3/408.)
Neispravno je zadovoljiti se pokornosti u ramazanu pa potom zanemariti vjeru do sljedećeg ramazana. Kada je Bišru rečeno da neki ljudi ibadete samo u ramazanu, konstatirao je: “Ružnog li naroda koji zna za Allaha samo u ramazanu! Dobar je onaj ko ibadeti tokom cijele godine.” Kada je Eš-Šibli upitan da li je bolji ša’ban ili ramazan, odgovorio je: “Budi u stalnoj, a ne u sezonskoj pokornosti Allahu.” Nakon ispraćenog gosta, časnog mjeseca ramazana, vjernici i dalje nastavljaju s časnim ibadetom u vidu dobrovoljnog posta. Jedan od vidova neobaveznog, ali jako pohvalnog posta jeste post u mjesecu ševvalu. Ebu Ejjub el-Ensari prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Ko isposti ramazan pa potom posti šest dana u ševvalu ima status onoga ko je postio cijelu godinu.” (Muslim (1164), Ebu Davud (2433), Tirmizi (759) i Ibn Madže (1741).)
U drugom predanju stoji: “Ko isposti šest dana nakon Ramazanskog bajrama, kao da je postio cijelu godinu.” (Ibn Madže (1740) s vjerodostojnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihus–sunen, 2/77. Slično predanje zabilježili su Ahmed, 5/280, i Tahavi, 3/119-120.) Postoje i drugi hadisi koji se navode s tim u vezi, ali je njihova autentičnost diskutabilna. Budući da se dobra djela udeseterostručavaju, post ramazana ravan je postu deset mjeseci, a post šest dana ševvala ravan je postu dva mjeseca, i tako se broji kao post cijele godine. Tako stoji u hadisu koji bilježi imam Ahmed, 5/280, od Poslanika, ﷺ, i to sa ispravnim lancem prenosilaca, kako tvrde Ebu Hatim er-Razi, Ibn Hibban i šejh Albani. (Vidjeti: Letaiful-mearif, str. 392, i Sahihul-džamia, 2/715. Uporediti: Medžmu’ul-fetava, 22/303.)
I nema razlike, glede mjeseca ramazana, imao on dvadeset devet ili trideset dana: uvijek se dobija obećana nagrada, Allahovom voljom. Većina učenjaka smatra post šest dana u ševvalu pohvalnim, i to je stav sljedećih autoriteta: Ibn Abbasa, Tavusa, Šabija, Ibn Mubareka, Šafije, Ahmeda, Ishaka i nekih drugih učenjaka; (Vidjeti: El-Mugni, 3/56, El-Medžmu, 6/400, Letaiful-mearif, str. 389, od Ibn Redžeba.) dok imam Ebu Hanife, Malik, Ebu Jusuf i Es-Sevri smatraju da nije pohvalno postiti ove dane, bojeći se spajanja dobrovoljnog posta s obaveznim, da ih neznalice ne bi poistovjetile u propisu i smatrajući da se time oponašaju ehlul-kitabije. (Vidjeti: Bedaeus-Sanaia, 2/215, Mevahibul-Dželil, 2/414, Šerhuz-Zurkani, 1/271, i Letaiful-mearif, str. 390.)
Nema sumnje da je mišljenje većine učenjaka zasnovano na jačem argumentu, tim prije jer je Ebu Ejjubov hadis jasan i vjerodostojan. Učenjaci koji smatraju pohvalim post u ševvalu imaju različita mišljenja oko kakvoće posta. Imam Šafija i Ibn Mubarek smatraju da je pohvalno uzastopno postiti ove dane početkom mjeseca ševvala, i to dokazuju verzijom koju prenosi Ebu Hurejre od Poslanika, ﷺ: “Ko isposti šest dana uzastopno nakon Ramazanskog bajrama ima status kao da je postio cijelu godinu.” (Taberani u El-Evsatu, 7/366/7607, sa slabim lancem prenosilaca, kako smatraju imam Munziri, Ibn Redžeb i Hejsemi. Šejh Albani ovo predanje smatra ništavnim. Vidjeti: Letaiful-mearif, str. 390, Medžmeuz-zevaid, 3/183, Silsiletul-ehadisid-daifa, 11/307/5189, Daifut-tergib, 1/309, i Tenkihul-kelam, str. 597.) Slično tome prenosi se i od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, kao njegove riječi, ali s neispravnim lancem prenosilaca. Imam Ahmed i Vekia smatraju da je dopušteno postiti te dane kako uzastopno, tako i odvojeno. (Vidjeti: El-Mugni, 3/56, i Letaiful-mearif, str. 390.)
Postoji i treće mišljenje u kojem stoji da nije dopušteno postiti neposredno nakon Bajrama, jer su to dani jela i pića. Međutim, ovo je mišljenje iznimno i izrazita većina islamskih učenjaka dopušta post odmah nakon prvog dana Bajrama. U tom smislu navode se predanja od Ibn Omera i Ibn Abbasa, ali su njihovi lanci prenosilaca slabi. Ako razmotrimo šerijatske argumente i opće ciljeve šerijata, vidjet ćemo da mišljenje imama Ahmeda i Vekie ima posebnu težinu i da ga možemo preferirati nad ostalim mišljenjima iz dva razloga: prvo, ne postoji jasan i vjerodostojan argument koji bi precizirao način posta u ševvalu; i, drugo, hadis koji prenosi Ebu Ejjub, u kome se spominje post šest dana u ševvalu, općenitog je karaktera, i to je olakšica za obveznika da posti te dane shodno mogućnosti, bilo uzastopno ili razdvojeno, na početku, u sredini ili na kraju mjeseca. (Uporediti: Fetavel-ledžnetid-daima, 10/391.)
Ipak je pohvalno požuriti i uzastopno napostiti ove dane zbog općih ajeta i hadisa koji ukazuju na požurivanje u činjenju dobra. Iz hadisa se, također, razumije da treba prvo napostiti propuštene dane ramazana pa potom postiti šest dana ševvala, jer hadis kaže: “Ko isposti ramazan pa potom isposti šest dana ševvala…”, dakle, post u šest dana ševvala biva nakon ispoštenog ramazana. Šejh Ibn Baz i ostali članovi Stalnog kolegija te Ibn Usejmin smatraju da onaj ko isposti šest dana ševvala prije nego što naposti propuštene dane ramazana neće zaslužiti nagradu posta cijele godine. (Vidjeti: Fetavel-ledžnetid-daima, 10/391, i Fetava ve ahkamu-sijam, str. 438-439, od Ibn Usejmina.) Ibn Usejmin tvrdi da nije ispravno postiti spomenutih šest dana prije nego što se naposte propušteni dani ramazana, makar ševval istekao. (Vidjeti: Fetava ve ahkamu-sijam, str. 438-439, od Ibn Usejmina.)
Ovaj stav odgovara spoljašnjem značenju hadisa koji prenosi Ebu Ejjub, iako neki učenjaci smatraju da je dopušteno postiti šest dana ševvala prije napaštanja ramazana. Ko bude napaštao propuštene ramazanske dane ne može spojiti s njima nijjet posta ševvala istovremeno, jer su to dva ibadeta ciljana sama po sebi, te se njihovi nijjeti ne mogu spajati. (Uporediti: Letaiful-mearif, str. 398.)
Kada se radi o posta cijelog mjeseca ševvala, navodi se neispravan hadis u kome stoji da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Ko bude postio ramazan, ševval i ponedjeljak i četvrtak ući će u Džennet.” (Ahmed, 3/416. Imam Hejsemi i šejh Albani prigovorili su ovom predanju. Vidjeti: Medžmeuz-zevaid, 3/190, i Silsiletul-ehadisid-daifa, 10/124/4612.) Smisao posta cijelog ševvala navodi se u hadisu koji prenosi Usama b. Zejd od Poslanika, ﷺ, sa slabim lancem prenosilaca. (Ibn Madže, 1/555/1744, i El-Adeni, 8/655 – Kenzul-ummal.) Post šest dana ševvala ima brojne koristi.
Prvo, upotpunjuje, nakon posta ramazana, post godine.
Drugo, post u ša’banu i ševvalu u odnosu na ramazan jeste kao sunneti prije i poslije propisanog namaza koji upotpunjuju krnjavost koja se desi u obaveznim namazima.
Treće, post nakon ramazana ukazuje da je Svevišnji Allah primio ramazanski post, jer onome ko iskreno obavi određeno djelo, Allah omogući činjenje dobrih djela nakon toga.
Četvrto, post ramazana razlog je oprosta prijašnjih grijeha, pa je post u ševvalu zahvala na toj blagodati, kao što je Poslanik, ﷺ, klanjao sve dok mu stopala ne oteknu, iako mu je Svevišnji Allah oprostio prijašnje i kasnije propuste.
Peto, prestankom ramazana ne prestaje mogućnost činjenja dobrih djela koja je vjernik činio u njemu, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Da li je obavljanje umre vadžib ili sunnet?
Kada je riječ o ovom pitanju, islamski učenjaci imaju podijeljena mišljenja. Mnogo ashaba i tabiina, te imam Ahmed, Sufjan Sevri, Šafija, po odabranom mišljenju, i Ibn Hazm smatraju, ‘umru obavezom. (Vidjeti: El-Muhalla, 7/36, Hil’ijetul-ulema, 3/230, Umdetul-kari, 10/107, i El-Insaf, 3/387.) Imam Eviše
Kada je riječ o ovom pitanju, islamski učenjaci imaju podijeljena mišljenja. Mnogo ashaba i tabiina, te imam Ahmed, Sufjan Sevri, Šafija, po odabranom mišljenju, i Ibn Hazm smatraju, ‘umru obavezom. (Vidjeti: El-Muhalla, 7/36, Hil’ijetul-ulema, 3/230, Umdetul-kari, 10/107, i El-Insaf, 3/387.)
Vidi manjeImam Ebu Hanife, Malik, Šafija, po pređašnjem mišljenju, i Ibn Tejmijje smatraju ‘umru sunnetom. (Vidjeti: Et-Temhid, 20/14, El-Mebsut, 4/58, Ahkamul-Kur’an, 1/133, od Ibnul-Arebija, Medžmu’ul-fetava, 26/7, i Hil’ijetul-ulema, 3/230.) Uzvišeni Allah kaže: “Hadždž i ‘umru radi Allaha upotpunite!” (El-Bekare, 196.)
Svevišnji Allah u ajetu naređuje upotpunjavanje hadždža i ‘umre, a to ukazuje na obavezu oba ibadeta. (Vidjeti: El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 2/365.) Buharija navodi da je Ibn Abbas u vezi s navedenim ajetom rekao: “Umra je upoređena s hadžom: ’Hadždž i ‘umru radi Allaha upotpunite!’” (Umdetul-kari, 10/107.) Ali, po nekim učenjacima, diskutabilno je dokazivanje obaveznosti ‘umre ovim ajetom. Omer b. Hattab prenosi da je neki čovjek upitao Poslanika, ﷺ, u vezi s islamom pa mu je odgovorio: “Da očituješ dva šehadeta, obavljaš namaz, daješ zekat, obaviš hadždž i ‘umru, da se kupaš od dženabeta, da propisno uzimaš abdest i postiš ramazan.” (Ibn Huzejme, Ibn Hibban, 1/397/173, i Darekutni, 2/2487-248/2682. Imam Darekutni i šejh Albani predanje smatraju ispravnim. Vidjeti: Sahihut-tergib, 1/185.)
Nakon što je prihvatio islam, Subejj b. Mabed došao je kod Omera b. Hattaba i rekao: “O vladaru pravovjernih, vidim da mi je Allah propisao hadždž i ‘umru, i ja sam ih obavio.” “Postupio si prema Poslanikovoj, ﷺ, uputi” (Nesai, 2/263/2718, Ebu Davud, 2/164/1798, i Ibn Hazm u djelu Hidždžetul-veda, str. 333/480, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Iravul-galil, 4/153.), reče mu Omer. Ibn Munzir i Ibn Huzejme zapažaju: “Omer, radijallahu anhu, nije negirao Ibn Mabedove riječi: ’Vidim da mi je Allah propisao hadždž i ‘umru…’” (Vidjeti: Sahihu Ibni Huzejme, 4/358 i El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 2/365.)
Ibnul-Džehm Maliki zabilježio je s dobrim lancem prenosilaca sljedeću Džabirovu, radijallahu anhu, izjavu: “Svaki je musliman obavezan obaviti ‘umru.” (Vidjeti: Fethul-Bari, 3/597.) Ibn Omer rekao je: “Svaki obveznik mora obaviti hadždž i ‘umru, ako je u mogućnosti.” (Buharija, str. 3/17, kao muallek-predanje, Darekutni, 2/250/26974, i Hakim, 1/644/1732. Imam Hakim i Zehebi predanje smatraju ispravnim.) A imam Buharija naslovio je poglavlje: Obaveznost obavljanja ‘umre, gdje je naveo prethodno Ibn Omerovo, radijallahu anhu, predanje. (Vidjeti: Sahihul-Buhari, 3/17.) Učenjaci koji kažu da je ‘umra sunnet pozivaju se na slabe argumente, kao naprimjer, hadis u kojem stoji da je Vjerovjesnik, ﷺ, upitan da li je ‘umra vadžib, pa je odgovorio: “Nije, ali je bolje da je obavite.” (Ibn Madže i Tirmizi, 3/599/931, sa slabim lancem prenosilaca.)
Imam Tirmizi predanje je ocijenio ispravnim. Međutim, najveći hadiski stručnjaci, između ostalih sljedeći: Bejheki, Munziri, Zejlei, Ibnul-Kajjim, Ajni, Ibn Hadžer, Albani i neki drugi osporili su tu Tirmizijinu ocjenu i odbacili hadis. (Vidjeti: Nasbur-raja, 3/150, Hulasatu bedril-munir, 1/347, Tehzibus-sunen, 5/173, Fethul-Bari, 3/579, Umdetul-kari, 10/108, Tuhfetul-ahvezi, 3/600, Daifus-sunen, str. 100/931.) Tu je i Talhino predanje u kojem stoji da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Hadždž je borba na Allahovom putu, a ‘umra je dobrovoljni ibadet.” (Ibn Madže, 2/995/2989, i Ibn Ebu Hatim u djelu El-Ilel, 2/104/850. Ibn Hadžer, Ševkani i Albani predanje smatraju slabim. Vidjeti: Et-Telhisul-habir, 3/842, Nasbur-raja, 3/149, Nejlul-evtar, 4/333, i Es-Silsiletud-daifa, 1/358.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Je li zabranjeno kupanje utorkom?
Ve alejkisSelam, Nasa vjera se gradi na ispravnim dokazima koji su aregumentovani kur’ansko hadiskim tekstovima. Sesti imanski sart u kojeg treba da vjeruje svaki musliman jeste vjerovanje da sve sto se zbiva i desava je Allahovom voljom i odredjenjem. Isti slucaj je sa naredbama i zabranama. Ako imviše
Ve alejkisSelam,
Nasa vjera se gradi na ispravnim dokazima koji su aregumentovani kur’ansko hadiskim tekstovima. Sesti imanski sart u kojeg treba da vjeruje svaki musliman jeste vjerovanje da sve sto se zbiva i desava je Allahovom voljom i odredjenjem. Isti slucaj je sa naredbama i zabranama. Ako imamo potvrdu ispravnih prethodnika prije nas da nisu nesto cinili netrebamo ni mi. Posto nema validnog serijatskog dokaza za gore navedene izreke ili tvrdnje, konstatujemo da je dozvoljeno utorkom i petkom se kupati, prati ves, rezati nokte i sl.
Allah nas uci ajetom: ”Ono sto vam Poslanik da to uzmite, a ono sto vam zabrani, toga se klonite”
Vise na ovu temu mozete procitati u rubrici tekstovi pod nazivom ”Sujevjerja koja kvare iman”
Nadam se da ces nakon njegovog iscitavanja imat dosta jasniju sliku po ovom pitanju.
I tebe Allah subhaneh nek obilato nagradi za trud. Amin!
A Allaj najbolje zna!
Preuzeto sa http://www.n-um.com
Vidi manjeKako da obavim hadždž ako nemam ni jednog mahrema?
Vi, poštovana sestro, za svog sina možete udijeliti sadaku, moliti Allaha za njega i obaviti hadždž nakon što ga vi obavite za sebe. Post ponedjeljkom i četvrtkom za mejita nije bila poznata praksa odabranih generacija muslimana. Stoga nije ispravno postiti dobrovoljni post za mejita. Kada se radi oviše
Vi, poštovana sestro, za svog sina možete udijeliti sadaku, moliti Allaha za njega i obaviti hadždž nakon što ga vi obavite za sebe. Post ponedjeljkom i četvrtkom za mejita nije bila poznata praksa odabranih generacija muslimana. Stoga nije ispravno postiti dobrovoljni post za mejita. Kada se radi o fetvi za obavljanje hadždža bez mahrema nakon napunjenih 45 godina, ona je neispravna, jer u šerijatu ne postoji argument koji pravi razliku između mlađe i starije žene kada je riječ o putovanju bez mahrema, makar se radilo o hadždžu. Pravljenje razlike između starije i mlađe žene koja želi obaviti hadždž bez mahrema, u suprotnosti je s hanefijskim mezhebom, koji tu razliku ne priznaje. (Vidjeti: Tebjinul–hakaik, 2/240.)
Vidi manjeHanefijski pravnici kažu: “Makar žena bila stara, nije joj dopušteno obaviti hadždž osim uz pratnju mahrema.” (Vidjeti: Hašijetu Ibn Abidin, 3/532.) Dakle, ženi nije dopušteno obaviti hadždž osim uz prisustvo mahrema (muža, sina, oca, djeda, amidže, daidže, pastorka i ostalih kategorija koje su joj trajno zabranjene za sklapanje bračne veze). Ovo je stav apsolutne većine islamskih učenjaka. Fetva koju ste dobili kosi se s vjerodostojnim Poslanikovim, ﷺ, hadisima koji govore o zabrani putovanja žene bez mahrema, a kosi se i sa stavom hanefijske pravne škole. (Vidjeti: El-Ihtijar, 1/181-182, i Hašijetu Ibn Abidin, 3/531.)
Naravno, nameće se pitanje šta činiti? Ako žena nema mahrema, u tom slučaju nije dužna, štaviše, ne smije obaviti hadždž, i neće zbog toga biti grješna, naprotiv, Allah će je nagraditi zbog namjere i želje da obavi hadždž, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Ostavljanje posta zbog fudbalskih treninga
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Post mjeseca Ramazana kao jedan od ruknova (temelja) islama je stroga vjerska dužnost svakog pametnog i punoljetnog muslimana. Kaže Uzvišeni: “O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili” (El-Bekareviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Post mjeseca Ramazana kao jedan od ruknova (temelja) islama je stroga vjerska dužnost svakog pametnog i punoljetnog muslimana. Kaže Uzvišeni: “O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili” (El-Bekare, 183). Takođe, u drugom ajetu: “Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede“.
Kaže Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Abdullaha ibn Omera, radijallahu anhu: “Islam je izgrađen na pet stvari…postu Ramazana“.
Data je olakšica za pet skupina ljudi da ne poste mjesec Ramazan, s tim da te iste dane moraju ili napostiti dan za dan, ili napostiti i za svaki dan nahraniti siromaha, ili samo nahraniti za svaki dan siromaha. Te skupine ljudi su: putnici, bolesnici, dojilje, trudnice i starci (starice). Argumenti da je ovim vrstama ljudi data olakšica su ajeti: “O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili, i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane” (El-Bekara, 183-184)
“Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti – Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate” (El-Bekare, 185). U ajetu riječi “Onima koji ga jedva podnose” se odnose na dojilje, trudnice i starci (starice).
A ženama u stanju hajza i nifasa je zabranjeno da poste s tim da su dužne da naposte te dane. Argument za to je hadis mutefekun alejhi od Aiše, radijallahu anha, u kojem ona kaže: “Bilo nam je naređeno da napostimo propuštene dane Ramazana (zbog hajza i nifasa), i nije nam naređeno da naklanjavamo propuštene namaze“.
U izuzetke obaveze posta ne ulaze ni osobe koje rade težak fizički rad, poput onih koji rade u rudnicima, građevini i slično. Nego su i oni obavezni da zaposte svaki dan a kada dođu u stanje da više ne mogu izdržati od gladi i žeđi dozvoljeno im je da pojedu i popiju onoliko koliko je dovoljno do iftara, a zatim da nastave sa postom do iftara. A nakon Ramazana obavezni su napostiti svaki dan u kojem su se omrsili.
Prema tome, treninzi i igranje utakmica nisu olakšica zbog koje je dozvoljeno nepostiti određene dane Ramazana. Dane koje nisi postio zbog teških treninga trebaš napostiti ako nisi znao da ih nisi smio izostaviti, a ako si znao trebaš učiniti prvo tevbu pa ih onda napostiti. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com