Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Hoće li žena noćne namaze učiti naglas?
Ve alejkumusSelam, Dozvoljeno je da zena predvodi namaz zenama u situaciji kada nema bojazni od prisustva muskaraca kao ni mogucnosti da dolazi do mijesanja sa istima ili da imaju mogucnost da cuju zenske glasove. Pod navedenim uslovima mozemo potvrdit da ako se ispune da je dozvoljeno zeni da nocneviše
Ve alejkumusSelam,
Dozvoljeno je da zena predvodi namaz zenama u situaciji kada nema bojazni od prisustva muskaraca kao ni mogucnosti da dolazi do mijesanja sa istima ili da imaju mogucnost da cuju zenske glasove. Pod navedenim uslovima mozemo potvrdit da ako se ispune da je dozvoljeno zeni da nocne namaze sama ili u dzematu uci naglas.
Večina islamskih učenjaka smatra da žena ne može predvoditi muškarce u namazu, te da takav namaz nije validan. Međutim, veći spor se vodi da li žena može predvoditi žene u namazu. U hadiskim zbirkama nalazimo nekoliko predaja koje ukazuju da je imamet žena bio poznat prvim generacijama.
Kaže Rejta el-Hanifijje: ”Aiša nas je predvodila u namazu i stala je između nas.”Prenosi se da je Hudžejretu Bintu-Husajn rekla: ”Predvodila nas je Ummu-Seleme u namazu i stajala je između nas (u safu)”
Navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio Ummu-Vereka da predvodi džemat (žena) u svojoj kući.
U komentaru citiranog hadisa imam Ebu-Tajjib Abadi kaže: ”Ovi hadisi ukazuju da žena koja predvodi džemat žena, staje u saff a ne ispred njih.”
Poznati hanbelijski pravnik Ibn-Kudame kaže: ”Kada žena predvodi džemat žena staje s njima u saf po konsenzusu učenjaka koji dozvoljavaju imemet žene.” Ikrime kaže da je Ibn-Abbas rekao: ”Ako žena predvodi džemat staće s njima u saf.”
U vezi ovih predaja i njihovog stepena vjerodostojnosti pogledati knjigu: “Odlike i propis namaza u džematu” str. 78-80, od Safeta Kuduzovića, a Allah najbolje zna.
I vas Allah nek obilato nagradi. Amin!
A Allah najbolje zna!
prof. Jasmin Djanan
Preuzeto sa http://www.n-um.com
Vidi manjeDa li je obavezno kupanje samo zbog spolnog nadraživanja?
We alejkumusSelam, Rekao je Poslanik a.s.:”Kada se dva spolna organa dodirnu, obavezno je kupanje(gusul)”-Tj. Kada glava muskog polnog organa nestane u zenskom makar ne izasla sperma ili kada se mjesta obrezivanja kod muskarca I zene dodirnu. Kada je neko dzunup, tj.kada iz njega izadje sjeme, radilviše
We alejkumusSelam,
Rekao je Poslanik a.s.:”Kada se dva spolna organa dodirnu, obavezno je kupanje(gusul)”-Tj. Kada glava muskog polnog organa nestane u zenskom makar ne izasla sperma ili kada se mjesta obrezivanja kod muskarca I zene dodirnu. Kada je neko dzunup, tj.kada iz njega izadje sjeme, radilo se o muskarcu ili zeni u snu ili javi,te nakon spolon opcenja ili dodira spolnih organa, bez obzira da li je doslo do polucije(izlaska sjemena) ili ne,obavezan je gusul.
Pod polucijom se podrazumijeva izlazak sperme sa osjecajem strasti, bez obzira bilo to u snu ili javi, muskarcu ili zeni,jer Uzviseni kaze:”A ako ste dzunupi,onda se okupajte”(El-Maide,6) Poslanik a.s. je rekao:”Kada (covjek) sjedne izmedju zenina cetiri kraka (nogu I ruku) I mjesta obrezivanja se dodirnu,kupanje postaje obavezno”
En-Nevevijj u komentaru hadisa kaze:”Svi ucenjaci se slazu da ono sto obavezuje kupanje,jeste ulazak glave muskog spolnog organa u zenski toliko da se ne vidi”
Napomena:
Treba razlikovati :
a)menijj-spermu koja je zuckaste boje I karakteristicnoga mirisa I radi nje treba se kupati i ona se javlja nakon opcenja
b)vedijj-je sperma koja izlazi pri nadrazaju ili igranju sa suprugom,sluzava je I bistra I radi nje je dovoljno oprati spolni organ I ponovo uzeti abdest
c)mezijj – je tekucina koja se najcesce javlja nakon mokrenja kao visak tekucine koja se povrati u stidno mjesto pa naknadno izlazi I radi njega je dovoljno oprati spolni organ i ponovo uzeti abdest
A Allah najbolje zna!
prof. Jasmin Djanan
Preuzeto sa http://www.n-um.com
Vidi manjeKako izgleda ženska frizura koja je spomenuta kao grba deve?
Ve alejkumusSelam, Pundza koja je spomenuta u hadisu oznacava to da da kosa bude uvijena ili umotana u izgled devine grbe. To znaci da bude iznad nivoa tjemena na njegovom vrhu.Sto se tice „gute“ koja bi se nalazila na zadnjem dijelu glave nema smetnje u tome. Cak je i izgled repa dozvoljeno koristiviše
Ve alejkumusSelam,
Pundza koja je spomenuta u hadisu oznacava to da da kosa bude uvijena ili umotana u izgled devine grbe. To znaci da bude iznad nivoa tjemena na njegovom vrhu.Sto se tice „gute“ koja bi se nalazila na zadnjem dijelu glave nema smetnje u tome. Cak je i izgled repa dozvoljeno koristiti pod uslovom da kosa ne prelazi u izgled devine grbe. I vas nek Allah subhaneh pocasti uputom i slijedjenjem ispravnoga puta. Amin!
A Allah najbolje zna!
prof. Jasmin Djanan
Preuzeto sa http://www.n-um.com
Vidi manjeMože li žena u mjesečnici učiti Kur'an?
We alejkumu Selam, Po ovom pitanju kod islamskih uèenjaka imaju dva mišljenja. Prvo, ono koje kaže; da ženi koja je u hajzu ili nifasu nije dozvoljeno uèenje Kurana. Ovo je mišljenje veèine islamskih uèenjaka.To je mišljenje hanefija, šafija i prihvaæeno mišljenje hanbelija. Drugo mišljenje kaže; daviše
We alejkumu Selam,
Po ovom pitanju kod islamskih uèenjaka imaju dva mišljenja. Prvo, ono koje kaže; da ženi koja je u hajzu ili nifasu nije dozvoljeno uèenje Kurana. Ovo je mišljenje veèine islamskih uèenjaka.To je mišljenje hanefija, šafija i prihvaæeno mišljenje hanbelija. Drugo mišljenje kaže; da je ženi koja je u hajzu ili nifasu dozvoljeno uèenje Kurana. Ovo je mišljenje prihvaèeno u mezhebu imama Malika i rivajet od imama Ahmeda. (Fikhul Islamij 1/471,Bidajetul Mudžtehid 1/62,Kifajetul Ahjar 1/100,Fethu Babil Inajeti > 1/141,El Mugni 1/418,Bugjetu salik 1/169)
Drugo mišljenje, koje kaže da je ženi dozvoljeno da uèi Kuran u vremenu hajza ili nifasa, je ispravnije radi nepostojanja vjerodostojnog dokaza koji upuèuje na zabranjenost uèenja Kurana u hajzu ili nifasu. Ovo mišljenje je odabrao šejhul islam ibn Tejmijje.
Što se tièe hadisa u kojem se kaže; „Žena u hajzu i džunub ne uèe ništa od Kurana“,taj hadis je slab, daif! Pomenuti hadis je zabilježio imam Tirmizi u svom Sunenu (1/301,br.131), ibn Madže u Sunenu (br.596), Darekutni u Sunenu (1/210,212,br. 419,425).U svim putevima kojima je prenešen ovaj hadis (rivajetima) ima slabosti.(Irvaul Galil 1/206,210)
Meðutim kada je u pitanju osoba koja je džunub (osoba koja je imala seksualni odnos, a nije se jos okupala) za takvu postoje drugi dokazi koji ukazuju da je takvoj osobi zabranjeno uèenje Kurana. Imam Ahmed u svom Musnedu, Ebu Davud u svom Sunenu, imam Tirmizi u svom Sunenu i drugi zabilježili su predaju od Alije r.a. u kojoj kaže „Allahov Poslanik s.a.v.s. uèio bi nam Kuran, osim ako bi bio džunub“.U drugom rivajetu se kaže „Ne bi ga sprijeèilo od uèenja Kurana osim džunupluk“ (Musned 627,639,Ebu Davud 228,Tirmizi br.146).Imam Tirmizi za ovaj hadis kaže da je hasen > sahih.Vjerodostojnim ga je ocjenio šejh Ahmed Šakir , a šejh Abdul Kadir kaže da je hadis hasan!(Džamiul > Usul 7/305)
Meðutim iako smo rekli da je ženi koja je u hajzu ili nifasu dozvoljeno da uèi Kuran, njoj nije dozvoljeno doticanje mushafa osim sa zastorom, kao što je krpa ili slièno. Dokaz tome je opæenitost rijeèi Allahovog Poslanika s.a.v.s, koje je zabilježio imam Malik u Muvetti i drugi, u kojem kaže: “Kuran neèe doticati osim ko je èist-tahir“.(Muvetta 1/177). Šejh Albani je ovaj hadis ocjenio kao sahih.(Irvaul galil 1/158).
Pod ovim izrazom èist-tahir, podrazumjeva se osoba koje je èista od hajza, nifasa ,džunupluka, kao i osoba koja ima abdest. Ovo je mišljenje ogromne veèine islamskih uèenjaka, cetvorice imama i drugih, Allah sa njima bio zadovoljan.
Kaže šejh ibn Baz, Allah mu se smilovao: “Dozvoljeno je osobi koja je u hajzu ili nifasu uèenje Kurana, i to je ispravnije mišljenje, radi nepostojanje dokaza koji upuèuje na zabranjenost. Dozvoljeno pod uslovom da se ne dotièe mushaf, meðutim dozvoljeno je da se dotièe sa zastorom, kao sa odjeèom i slièno. Što se tièe osobe koja je džunub, njoj nije dozvoljeno uèenje Kurana dok se ne okupa radi postojanja vjerodostojnog hadisa koji upuèuje na to.“(Medžmu fetava 10/208,209) A Allah najbolje zna!
prof. Jasmin Djanan
Preuzeto sa http://www.n-um.com
Vidi manjeDa li je starijoj ženi dopušteno poći na hadždž bez mahrema ali u društvu žena?
Žena nije obavezna, štaviše, ne smije poći na hadždž bez mahrema, kaže većina islamskih pravnika. (Vidjeti: El-Istizkar, 5/123, od Ibn Abdulberra, i Ihtilaful-fukaha, str. 421-422, od imama Mervezija.) Ovaj stav apsolutna većina učenjaka dokazuje jasnim hadisima u kojima Poslanik, ﷺ, zabranjuje putoviše
Žena nije obavezna, štaviše, ne smije poći na hadždž bez mahrema, kaže većina islamskih pravnika. (Vidjeti: El-Istizkar, 5/123, od Ibn Abdulberra, i Ihtilaful-fukaha, str. 421-422, od imama Mervezija.) Ovaj stav apsolutna većina učenjaka dokazuje jasnim hadisima u kojima Poslanik, ﷺ, zabranjuje putovanje bez mahrema, a Allah najbolje zna.
Vidi manjeOdgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Kako da motivišem oca da obavi hadždž?
Hadždž je jedan od temeljnih vjerskih propisa koji je dužan obaviti svaki punoljetan i pametan musliman, ako ima materijalnu i tjelesnu mogućnost: “Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj ko neće da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome.” (Ali Imraviše
Hadždž je jedan od temeljnih vjerskih propisa koji je dužan obaviti svaki punoljetan i pametan musliman, ako ima materijalnu i tjelesnu mogućnost: “Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj ko neće da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome.” (Ali Imran, 97.)
Ebu Bekr Ismaili i Ibn Ebu Šejbe, 3/293, zabilježili su da je Omer, radijallahu anhu, rekao: “Ko bude u mogućnosti obaviti hadždž a to ne učini, neka umre kao židov ili kao kršćanin.” (Ibn Kesir i Ibn Hadžer Hejtemi predanje smatraju ispravnim. Vidjeti: Tefsirul-Kur’anil-azim, 1/387, i Ez-Zevadžir, 1/438.) Prema tome, ko ovu šerijatsku dužnost ne obavi prije smrti, takav se izlaže velikom riziku. Štaviše, lijepo je obaviti hadždž više puta, na osnovu hadisi-kudsijja u kojem je Svevišnji Allah rekao: “Kada čovjeku dam zdravlje i imetak, potom prođe pet godina a ne posjeti Me, uistinu, uskraćeno mu je veliko dobro.” (Ibn Hibban sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihut-tergib, 2/42.)
Uvaženi brate, obavezan si savjetovati oca kako bi se prvom prilikom odazvao Allahovoj naredbi. Ako smatraš da ga ne možeš uvjeriti, zatraži pomoć od nekoga koga on uvažava kao vjerskog autoriteta, a prije i poslije svega uputi iskrenu dovu Uzvišenom Stvoritelju, jer se ljudska srca nalaze između Njegovih prstiju, okreće ih kako On želi, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeŠta će učiniti onaj ko u ihramima uradi nešto nehotice a što je inače zabranjeno činiti?
Ko u ihramima nehotice učini neku zabranjenu stvar ne mora se iskupljivati, na osnovu hadisa koji su preko Safvana b. Umejje zabilježili Buharija i Muslim, a u kojem stoji da je neki čovjek u ihramima obukao džube i namirisao se pa mu je Poslanik, ﷺ, samo naredio da opere miris i skine džube, a Allaviše
Ko u ihramima nehotice učini neku zabranjenu stvar ne mora se iskupljivati, na osnovu hadisa koji su preko Safvana b. Umejje zabilježili Buharija i Muslim, a u kojem stoji da je neki čovjek u ihramima obukao džube i namirisao se pa mu je Poslanik, ﷺ, samo naredio da opere miris i skine džube, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeMožete li mi nešto kazati o vrijednosti dana Arefata?
Svemogući Allah odlikovao je određena mjesta nad drugim mjestima, kao i određene dane nad drugim danima. Stoga se nagrada za činjenje dobrih djela razlikuje shodno vremenu u kojem su ta djela učinjena. Buharija je zabilježio da je Ibn Abbas prenio sljedeće Poslanikove, ﷺ, riječi: “Nema vremena u kojviše
Svemogući Allah odlikovao je određena mjesta nad drugim mjestima, kao i određene dane nad drugim danima. Stoga se nagrada za činjenje dobrih djela razlikuje shodno vremenu u kojem su ta djela učinjena. Buharija je zabilježio da je Ibn Abbas prenio sljedeće Poslanikove, ﷺ, riječi: “Nema vremena u kojem su dobra djela draža Allahu od ovih deset dana” (tj. prvih deset dana mjeseca zul-hidždže, od kojih je i dan Arefata). Ashabi upitaše: “Zar ni džihad na Allahovom putu?!” “Ni džihad, osim ako čovjek žrtvuje svoj imetak i život na Allahovom putu.” Komentirajući ajet: “Tako mi zore i deset noći” (El-Fedžr, 1-2.), komentatori Kur’ana kažu da se to odnosi na prvih deset dana zul-hidždže. Imam Ebu Musa Medini u djelu Et-Tergib naveo je konsenzus mufessira o ovom pitanju, osim (iznimne) verzije koja se prenosi od Ibn Abbasa da se radi o zadnjih deset noći ramazana. (Vidjeti: Fedailu jevmi arefa, str. 21, od Ibn Nasiriddina Dimeškija.) Imam Ahmed zabilježio je predanje od Poslanika, ﷺ, koje potvrđuje stav mufessira, ali je njen lanac prenosilaca ništavan. (Vidjeti: Es-Silsiletud-daifa, 7/162.) Enes b. Malik kaže da se u vezi s ovih deset dana govorilo: “Svaki dan vrijedi kao hiljadu dana, a dan Arefata kao deset hiljada dana.” (Bejheki, u djelu Šuabul-iman, 3/358/3766.)
Vidi manjeAbdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Najvrednija dova jeste ona na dan Arefata.” (Tirmizi i Ahmed, s dobrim lancem prenosilaca.) Ibn Abdulberr veli: “Navedeni hadis ukazuje na odlike dove na Arefatu, a to neminovno iziskuje odliku dana Arefata nad drugim danima.” (Vidjeti: Et-Temhid, 6/21.) Imam Muslim zabilježio je da je Aiša, radijallahu anha, prenijela sljedeći Resulullahov, ﷺ, hadis: “Nikada veći broj ljudi ne bude oslobođen džehennemske vatre kao na dan Arefata. Uzvišeni Allah se pred melekima ponosi hadžijama govoreći: ’Šta žele ovi ljudi!’” Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Allah se pred stanovnicima nebesa ponosi ljudima koji stoje na Arefatu govoreći: ’Pogledajte ove Moje robove, došli su raščupani i uprašeni iz raznih predjela, uzimam vas kao svjedoke da sam im oprostio grijehe, makar bili obilni kao kapi kiše.’” (Ibn Hibban, s dobrim lancem prenosilaca.) Post dana Arefata ima posebnu odliku, ali hadžije ne poste taj dan. Imam Muslim zabilježio je da Ebu Katade prenosi da je Vjerovjesnik, ﷺ, rekao: “Post dana Arefata iskupljuje grijehe prošle i naredne godine, a post dana Ašure iskupljuje grijehe prošle godine.” Kada je Poslanik, ﷺ, na Oprosnom hadždžu obavijestio ashabe o Allahovom oprostu, upitali su: “Allahov Poslaniče, da li se oprost odnosni isključivo na nas?” “Na vas, ali i na sve one koji dođu nakon vas, sve do Sudnjeg dana”, odgovori im Poslanik, ﷺ. (Ibn Mubarek, Semani u djelu Edebul-imla, str. 97, i Ibn Abdulberr, u djelu Et-Temhid, 1/128-129, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihut-tergib, 2/33.)
U jednom drugom hadisu stoji da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Svevišnji Allah se na dan Arefata spusti na ovosvjetsko nebo i pred melekima se ponosi Svojim robovima govoreći: ’Pogledajte Moje robove, stoje na suncu, uprašeni i raščupani, došli su iz raznih predjela, uzimam vas kao svjedoke da sam im već oprostio!’” (Ibn Menda, Begavi u djelu Šerhus-sunne, 7/159/1931, i Ebu Ja‘la, 2/299/2086, sa slabim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletud-daifa, 2/125.) Ibn Omer prenosi poduži hadis u kojem stoji da je Poslanik, ﷺ, rekao: “…a na dan Arefata Uzvišeni Allah spusti se na ovosvjetsko nebo.” (Ibn Hibban, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihut-tergib, 2/34-36/1155.) Preneseno je da je Ummu Selema govorila da se Svemogući Allah na dan Arefata spušta na ovosvjetsko nebo. (Darekutni, u djelu Kitabun-nuzul, str. 48/95-96, i Lalekai, u djelu Šerhul-usul, 2/499/768, sa slabim lancem prenosilaca.)
Štaviše, islamski učenjaci raspravljali su o pitanju, da li je vredniji dan Kurban-bajrama ili dan Arefata, iako vjerodostojan sunnet ukazuje da je vredniji dan Kurban-bajrama. (Vidjeti: Medžmu’ul-fetava, 25/155.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Traženje pomoći od živih i mrtvih ljudi
Načelno pravilo jeste da musliman traži pomoć isključivo od Allaha, jer samo On istinski može pomoći čovjeku. Ipak, nema problema tražiti pomoć od čovjeka u onome što je u okviru ljudskih mogućnosti. Od žive osobe može se tražiti samo ono što je ona u mogućnosti učiniti, u protivnom pomoć se mora trviše
Načelno pravilo jeste da musliman traži pomoć isključivo od Allaha, jer samo On istinski može pomoći čovjeku. Ipak, nema problema tražiti pomoć od čovjeka u onome što je u okviru ljudskih mogućnosti. Od žive osobe može se tražiti samo ono što je ona u mogućnosti učiniti, u protivnom pomoć se mora tražiti isključivo od Allaha.
Kada je riječ o traženju pomoći od mrtve osobe, to je strogo zabranjeno, jer mrtav čovjek ne može pomoći sam sebi, pa zar može pomoći živima! Isto tako, zabranjeno je upražnjavanje ma kakvog ibadeta pored kabura, ma kojim povodom. Imam Muslim zabilježio je predanje u kojem stoji da je Aiša, radijallahu anhu, majka pravovjernih, upitala Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o tome šta treba izgovoriti kada dođe na kubur, na što joj je odgovorio: “Reci: ’Es-selamu ala ehlid-dijar…’” Otuda, ko posjeti mezarje treba proučiti poznatu dovu.
Onaj ko učini sedždu na kaburu ili tavafi oko njega želeći se time približiti Allahu i smatrajući da sedžda i tavaf na tom mjestu imaju posebnu odliku, takav je učinio veliku novotariju i grijeh, usto je otvorio velika vrata zabludi koja ga vodi izravno u veliki širk. Musliman smije tavafiti isključivo oko Kabe, i kada je riječ o nagradi, sva mjesta na zemlji imaju isti status, osim tri poznate džamije: Mesdžidul-harama u Mekki, Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, džamije u Medini i Mesdžidul-Aksa u Kudsu, a o tome nam govore vjerodostojni hadisi. Moramo napomenuti da onaj čovjek koji ma koji ibadet posveti umrlom čovjeku, želeći mu se približiti, čini šrik, najveći grijeh koji ga izvodi iz okvira dini-islama.
Na pitanje odgovorio: “Fetve – pravne decizije (pitanja i odgovori)” – knjiga u kojoj su sabrani odgovori od dr. Safeta Kuduzovića
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Mladost provela u nepokrnosti Allahu
Svevišnji Allah oprostit će sve grijehe, čak i nevjerstvo, ako se čovjek iskreno pokaje. Uzvišeni je rekao: “Reci: ’O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.’” (Ez-Zumer, 53.više
Svevišnji Allah oprostit će sve grijehe, čak i nevjerstvo, ako se čovjek iskreno pokaje. Uzvišeni je rekao: “Reci: ’O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.’” (Ez-Zumer, 53.) U hadisi-kudsijju koji je zabilježio imam Tirmizi stoji da je Uzvišeni Allah rekao: “O čovječe, kada bi tvoji grijesi dostigli nebeske visine pa Me zamolio za oprost, Ja bih ti ih oprostio…” Svevišnji Allah također je rekao: “>Dobra djela zaista poništavaju hrđava..>.” (Hud, 114.)
Imam Muslim zabilježio je da je Amr b. As prenio sljedeće Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Islam briše ono što je bilo prije njega, hidžra briše ono što je bilo prije nje, a hadždž briše ono što je počinjeno prije njega.” Ne samo to, već će Uzvišeni Allah, ako bude htio, sve te grijehe, zbog iskrenog pokajanja, pretvoriti u dobra djela: “…Allah će njihova hrđava djela u dobra promijeniti…” (El-Furkan, 70.)
Imam Hakim zabilježio je predanje u kojem Ebu Hurejre, radijallahu anhu, pripovijeda da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neki će ljudi na Sudnjem danu poželjeti da su počinili što više grijeha.” Ashabi začuđeno upitaše: “Ko su oni, Allahov Poslaniče?!” “To su oni kojima će Allah njihova hrđava djela u dobra promijeniti”, odgovori im Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Šejh Albani tvrdi da je lanac prenosilaca ovog hadisa dobar. Međutim, imam Ibn Redžeb, u djelu El-Džamia, 1/118, radije odabire mogućnost da su to Ebu Hurejrine, radijallahu anhu, riječi, a ne Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem.
Bilo kako bilo, predanje ne podstiče na činjenje loših djela, griješenje je zabranjeno Kur’anom, hadisom i konsenzusom muslimana, već samo ukazuje na veličinu Allahove, dželle šanuhu, milosti. Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Džibril, alejhis-selam, Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Da si me samo vidio kako uzimam morski pijesak i trpam ga faraonu u usta bojeći se da ga ne stigne Allahova milost (to je bilo onog trenutka kada se faraon poceo tusiti i Dzibril. a.s., se pobojao da ce mu Allah oprostiti , n. op.)!” (Tirmizi, Taberani i Dija Makdisi.) Imam Tirmizi ovo je predanje ocijenio dobrim.
Nema sumnje da bi Milostivi oprostio i faraonu, najvećem prijestupniku svih vremena, koji se proglasio bogom, da se iskreno pokajao prije nego se počeo utapati. Kako onda Milostivi ne bi oprostio ono što je manji grijeh od toga?! Molim Plemenitog Allaha da nas obaspe Svojom neizmjernom milošću, oprosti nam grijehe i dopusti nam džennetska prostranstva, amin!
Na pitanje odgovorio: “Fetve – pravne decizije (pitanja i odgovori)” – knjiga u kojoj su sabrani odgovori od dr. Safeta Kuduzovića-um.com
Vidi manje