Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li strastveni poljubac kvari abdest?
Prenosi se od Aiše, r. a., da je Vjerovjesnik, ﷺ, poljubio neku od svojih supruga, a zatim otišao na namaz (u džamiju), a nije obnovio abdest. Ovim hadisom se pojašnjava tretman dodirivanja i ljubljenja žene, tj. da li se time kvari ili ne kvari abdest. Učenjaci, Allah im se smilovao, razišli su seviše
Prenosi se od Aiše, r. a., da je Vjerovjesnik, ﷺ, poljubio neku od svojih supruga, a zatim otišao na namaz (u džamiju), a nije obnovio abdest. Ovim hadisom se pojašnjava tretman dodirivanja i ljubljenja žene, tj. da li se time kvari ili ne kvari abdest. Učenjaci, Allah im se smilovao, razišli su se u vezi s tim. Neki kažu da dodirivanje žene u svakom slučaju kvari abdest. Neki opet kažu da samo strastveno dodirivanje kvari abdest, dok neki smatraju da spomenuti postupci ne kvare abdest ni u kojem slučaju. Ovo mišljenje i preovladava, što znači da niti muškarac, a ni žena ne gube abdest ako muž dodirne ruku svoje supruge ili je zagrli, a ne ejakulira ili ne izgubi abdest na neki drugi način. Ovaj stav temelji se na tome što je punovažno (osnova), a to je da abdest ostaje i ne kvari se sve dok se ne ukaže argument da je abdest pokvaren. U Allahovoj Knjizi, kao i u sunnetu Allahovog Poslanika, ﷺ, ne navodi se nikakav dokaz da dodirivanje žene kvari abdest. Stoga, dodirivanje žene, pa makar i kroz odjeću i strastveno, te grljenje i ljubljenje ne kvari abdest, a Allah najbolje zna.
Šejh Ibn Usejmin
Vidi manjeDa li je odrasloj osobi propisano da za sebe zakolje akiku ako to roditelj nije učinio za nju?
Klanje akike propisano je roditelju u znak zahvale Plemenitom Gospodaru na blagodati potomstva koje mu je podario, te iz želje da ta žrtva bude bereket novorođenčetu. Roditelj koji ne zakolje akiku ostavio je taj sunnet, a da li je djetetu propisano da, kada poraste, za sebe zakolje akiku ili ne, učviše
Klanje akike propisano je roditelju u znak zahvale Plemenitom Gospodaru na blagodati potomstva koje mu je podario, te iz želje da ta žrtva bude bereket novorođenčetu. Roditelj koji ne zakolje akiku ostavio je taj sunnet, a da li je djetetu propisano da, kada poraste, za sebe zakolje akiku ili ne, učenjaci imaju različita mišljenja:
Vidi manjeRekao je Ibn Kudama: “Ako nikako ne zakolje akiku, te dječak poraste i stekne imovinu, nije dužan zaklati akiku. Imam Ahmed je pitan o ovom slučaju pa je rekao: ‘To je dužnost roditelja!’, tj. neće sam za sebe zaklati akiku jer je to sunnet drugoj osobi – roditelju. Ata i Hasan su rekli: ‘Zaklat će akiku na svoje ime, jer je klanje akike na njegovo ime propisano, a on je zalog svoje akike, te stoga treba biti propisano da sam sebe iskupi.’” (El-Mugni, 9/364)
Ibn Kajjim također prenosi od Ahmeda da je upitan o čovjeku kojeg njegov roditelj obavijesti da nije na njegovo ime zaklao akiku, da li će je zaklati sam sebi, pa je rekao: “To je dužnost roditelja!” U drugoj predaji navodi se da je rekao: “Ako bi to neko učinio, ne smatram to pokuđenim.” (Tuhfetul-mevdud, 87)
Šejh Ibn Baz, Allah mu se smilovao, smatra da je pohvalno da akiku zakolje sam za sebe onaj za koga je roditelj nije zaklao, jer je akika pritvrđeni sunnet, a roditelj je to ostavio, pa je propisano da je zakolje kada bude u mogućnosti. Kao dokaz navodi uopćenost predaja kojima je propisana akika, poput hadisa: “Svaki je dječak zalog svoje akike, koja se kolje na njegovo ime sedmi dan, brije se njegova glava i nadijeva mu se ime!” (Ahmed, br. 20095, Ebu Davud, br. 2836, Tirmizi, br. 1522, Nesai, br. 4220, Ibn Madža, br. 3165, a šejh Albani hadis ocjenjuje vjerodostojnim), i predaje u kojoj je Poslanik, sallallahu aljehi ve sellem, naredio da se za dječaka zakolju dvije ovce, a za djevojčicu jedna. (Ahmed, br. 6713, Ebu Davud, br. 2837, Tirmizi, br. 1513, Nesai, br. 4212, Ibn Madža, br. 3162, a Tirmizi je rekao da je hasen-sahih) Ove predaje nisu usmjerene isključivo roditelju, tako da obuhvataju i samo dijete, majku i drugu rodbinu! (Ibn Baz, Fetve, 26/266)
Što se tiče hadisa u kojem se navodi da je Poslanik, ﷺ, zaklao za sebe akiku nakon poslanice, njegov lanac prenosilaca je slab. (Bezar, 13/478, br. 7281) Svemogući Allah najbolje zna!
Odgovorio: mr. Hakija Kanurić
Bivša manekenka i pokrivanje
Ve alejkumus-selam! Zahvaljujem Allahu što ti je ukazao na Pravi put i spasio te propasti i neprimjerenog života. Savjetujemo ti da budeš ustrajna u Islamu i da ne posustaš. Moraš svojim djelima pokazati koga više voliš, Allaha ili roditelje? Ukoliko se pokoriš roditeljima u onome što ti je Allah zaviše
Ve alejkumus-selam!
Zahvaljujem Allahu što ti je ukazao na Pravi put i spasio te propasti i neprimjerenog života. Savjetujemo ti da budeš ustrajna u Islamu i da ne posustaš. Moraš svojim djelima pokazati koga više voliš, Allaha ili roditelje? Ukoliko se pokoriš roditeljima u onome što ti je Allah zabranio, onda si jasno pokazala ko ti je priječi i koga više voliš. Neka se roditelji ljute što ih nećeš poslušati u onome što je Uzvišeni Allah zabranio, jer njihova ljutnja nije kao Allahova srdžba.
Draga sestro, dok ovo čitaš, pripremi sebi mahramu i donesi nijjet da više gologlava nećeš izaći pred osobe koje ti nisu mahrem. Da te pitam: Ko je Taj ko se o tebi brinuo dok si bila kap sjemena, zakvačak, gruda mesa, embrion? Ko ti je dao da čuješ i vidiš? Kome ćeš se vratiti? Ko ti je život dao i ko će ti život uzeti? Nemoj da se dvoumiš da Allahu budeš pokorna. Da li ti imaš garanciju da ćeš živjeti do zaposlenja? Nemaš! Pa zašto onda da se opterećuješ time. Koliko je pokrivenih sestara i svaka ima svoju opskrbu, pa tako i ti.
Potrudi se da sve svoje slike i revije povučeš i da uništiš, uloži daleko više truda u tome da ih uništiš nego što si se trudila da ih snimiš. Ukoliko neko odbije da te posluša, onda je grijeh na njima a ne na tebi, jer to si uradila u vremenu neznanja i sad kad si se pokajala, islam briše ono što je bilo prije toga.
Vezano sa tvoje roditelje: znaj da svojim djelima možeš više utjecati na njih nego svojom pričom. Zato dobro pazi na svoje islamsko ponašanje. Budi prema njima daleko bolja nego što to i jesi. Možda i njih Allah uputi na Pravi put, ako su za upute.
Ne treba nikad čovjeka odbacivati zbog grijeh kojeg čini, već treba taj grijeh suzbijati, treba ga lijepo savjetovati i na kraju krajeva, svako od nas ima grijeh kojeg se neće proći nikad, kako se spominje u hadisu Allahova Poslanika, s.a.w.s., od Ebu Umame, r.a., kojeg bilježi imam Taberani: “Nema muslimana da nema grijeha i on je u tom grijehu ustrajan, neće ga ostaviti sve dok ne napusti dunjaluk.” (Silsiletus-sahiha, 2276)
Gledaj priliku kada možeš da razgovaraš sa svojim roditeljima, biranim riječima im pristupi. Budi im poput doktora koji im pripisuje terapiju. Daj im onu dozu koja im je dovoljna, pa bolje da je redovno dobijaju i nakon kratkog vremena da se poboljšaju a ne da uzmu jaču dozu pa da je povrate. Svakako, dovu nemoj nikako da ostaviš. Čini za njih dovu dok su god živi. Možda im Allah otvori srce kao što je i tvoje prema islamu ostvorio. Kada čine grijeh, ti se udalji i dovi za njih i nemoj im biti poslušna u onome što je grijeh prema Uzvišenom. Molim Allaha da ih uputi na Pravi put! A Allah zna najbolje.
Na pitanje odgovorio: prof. Abdullah Mujić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Da li se duše umrlih međusobno susreću
Odgovor na ovo pitanje se vraća na mes’elu da li se duše stanovnika kaburova i mezarja međusobno zijarete, što znači da se međusobno i znaju, prepoznaju, razgovaraju i pričaju o prošlosti. O ovoj temi su opširnije govorili Kurtubi u svojoj knjizi “Et-Tezkire” i Ibnul-Kajjim u knjizi “Er-Ruh”, Sujutiviše
Odgovor na ovo pitanje se vraća na mes’elu da li se duše stanovnika kaburova i mezarja međusobno zijarete, što znači da se međusobno i znaju, prepoznaju, razgovaraju i pričaju o prošlosti. O ovoj temi su opširnije govorili Kurtubi u svojoj knjizi “Et-Tezkire” i Ibnul-Kajjim u knjizi “Er-Ruh”, Sujuti u knjizi “Bušrel-keibi bilikail-habibi” i mnogi drugi učenjaci u svojim fetvama.
Susret duša umrlih vjernika i njihovo međusobno posjećivanje se prenosi u nekoliko hadisa oko čije vjerodostojnosti postoji razilaženje među stručnjacima hadisa. O tih hadisa su sljedeći:
1– Hadis koji se prenosi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, navodi kako će meleci rahmeta uzimati duše mu’mina, a meleci azaba duše kjafira, pa je za dušu mu’mina između ostalog rekao: “Pa će meleci doći sa njegovom dušom dušama mu’mina, a one će biti radosnije od nekog od vas kada se raduje dolasku nekog ko je bio odsutan, pa će ga (duše mu’mina) pitati: šta je radio taj i taj, šta je radio taj i taj? Pa će meleci reći: Ostavite ga on je bio u dunjalučkoj tami. A kada ih ona (duša umrlog) upita: pa zar vam nije došao (taj o kome me pitate)? One odgovoriše: On je odveden u mjesto gdje borave stanovnici vatre…“. hadis bilježi Nesai u “Sunneni kubra” (1833) i Hakim (1302). Šejh Albani je ovaj hadis ocijenio vjerodostojnim u “Silsila sahiha” (2758), a šejh Šuajb Arnaut ga ocjenjuje dobrim.
2– Hadis koji se prenosi od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Umotavajte vaše umrle u lijepe ćefine jer se oni ponose i međusobno zijarete“. Hadis bilježi Hatib u svom “Tarihu” od Enesa, radijallahu anhu, i Ibn Adijj u “Kamilu” od Ebi Hurejre, radijallahu anhu. Imam Sujuti ocjenjuje hadis vjerodostojnim, a šejh Albani ovaj hadis ocjenjuje dobrim nakon što je naveo mnogobrojne rivajete koji ga podupiru.
Međutim, Ibn El-Dževzi ga svrstava u izmišljene hadise u knjizi “El-Mevduat”. S tim da je najbliže, kao što su pojasnili mnogi muhadisi, da je dodatak “i međusobno zijarete” munker i šaz, tj. da ga prenose veoma slabe ravije (ili čak ravije optužene za krivotvorenje hadisa) za razliku od prvog dijela hadisa kojeg prenose pouzdane ravije bez ovog dodatka.
3– Hadis od Ebu Katade, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:”Ko od vas bude zadužen za svoga brata neka mu pripremi lijepe ćefine, jer oni se (duše umrlih) međusobno posjećuju u svojim kaburovima.” Prvi dio hadisa bilježi Muslim u svom “Sahihu” što znači da je vjerodostojan. Dok dodatak ” jer oni se (duše umrlih) međusobno posjećuju u svojim kaburovima” bilježi El-Hemedani u svom “Sahihu” u rivajetu od Muhammeda ibn Sirina od Ebu Hurejre, radijallahu anhu. Takođe, sa ovim dodatkom bilježi ga El-‘Ukajli od Enesa, radijallahu anhu. U oba rivajeta u kojima ima ovaj dodatak se nalaze ravije koji su veoma slabi, u prvom Sulejman ibn Erkam, a u drugom Se’id ibn Selam, te je stoga ispravno ono što kaže Ibn Redžeb da je ovaj dodatak, s obzirom da se u nekim rivajetima prenosi od Ibn Sirina bez ashaba, ustvari dodatak Ibn Sirina.
Uglavnom, ova tri hadisa, bez obzira na slabost drugog i trećeg, a uzimajući u obzir dokaze Kur’ana i Sunneta koji podupiru stav da se duše međusobno zijarete iako nisu direktni u ovoj temi, potvrđuju međusobno zijarećenje duša umrlih i njihovo međusobno poznavanje iz života na dunjaluku.
Takođe, Ibn Tejmije u knjizi “Medžmu’ul-fetava” (24/368), nakon što je naveo prvi gore spomenuti hadis ali u drugom rivajetu, potvrđuje da će se duše umrlih sretati i sastajati. I dodaje da će duše umrlih se međusobno sastajati shodno njihovom stepenu i deredži kod Allaha. Kaže da će Mukarebine (veoma bliski Allahu) biti Ashabul-jemin (slabiji stepen bliskosti Allahu), i još dodaje da oni na višem stepenu će silaziti kod onih na nižem, dok oni sa nižeg stepena neće se penjati kod onih na višem stepenu.
Sastajaće se kad Allah hoće da se sastanu kao što su se sastajali na dunjaluku, i shodno njihovim različitim stepenima međusobno će se zijaretiti. Svejedno bili njihovi kaburovi blizu ili udaljeni, neke duše umrlih će se sastajati, dok druge iako su njihovi kaburovi blizu neće se sastajati jer duša ovog je u Džennetu a ovog u Vatri, i jer dva čovjeka koji sjede ili spavaju na jednom mjestu, srce ovog uživa a srce ovog biva kažnjeno.
Kaže Ibnul-Kajjim u svojoj poznatoj knjizi “Er-Ruh” (str. 17, 18), spominjući kao posebnu mes’elu pod naslovom: Da li se duše umrlih međusobno susreću, posjećuju i prisjećaju dunjaluka, sljedeće: “I ovo je (pitanje) takođe, od velikog značaja i važnosti a njegov odgovor je da se duše dijele na dvije vrste: duše koje se kažnajvaju (u kaburu) i duše koje uživaju. A što se tiče duša koje se kažnjavaju sprečava ih od međusobnog posjećivanja i susretanja ono u čemu su od kažnjavanja. A duše koje uživaju su slobodne i nisu zatvorene, međusobno se susreću, zijarete i prisjećaju se onog što su radili na dunjaluku i onog što rade oni koji su na dunjaluku.
Pa je tako svaka duša u društvu onih kojima su slična djela. Duša našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je u društvu vjerovjesnika koji su na najvišem stepenu Ilijjina. Kaže Uzvišeni: “Oni koji su poslušni Allahu i Poslaniku biće u društvu vjerovjesnīkā, i pravednīkā, i šehīdā, i dobrih ljudi, kojima je Allah milost Svoju darovao. A kako će oni divni drugovi biti!”( En-Nisa, 69). Ovo druženje je prisutno i na dunjaluku i u berzehu i na Sudnjem danu, a “čovjek je sa onim koga voli” (tekst hadisa) u sve tri ove faze života.
Kaže Uzvišeni: “A ti, o dušo smirena, vrati se Gospodaru svome zadovoljna, a i On tobom zadovoljan, pa uđi među robove Moje, i uđi u Džennet Moj!” (El-Fedžr, 27-30), riječi “i uđi u džennet Moj” tj. uđi u skupinu džennetlija i budi sa njima, a ovo se kaže duši na samrti … Takođe, Uzvišeni nas obavještava o šehidima pa kaže: “Nikako ne smatraj mrtvima one koji su na Allahovu putu izginuli! … i veseli zbog onih koji im se još nisu pridružili … radovaće se Allahovoj nagradi i milosti…” (Ali Imran 169, 170, 171), a ovo ukazuje da se oni međusobno susreću iz tri ugla:
Prvi: da su oni kod njihovog Gospodara u obilju, pa ako su živi znači da se susreću.
Drugi: da se oni raduju njihovoj braći zbog njihovog dolaska i susreta sa njima.
Treći: da riječ “radovaće se” sa strane jezika ukazuje da oni obraduju jedni druge poput toga da jedni drugima prenose radost”.
Takođe, prenosi imam Sujuti u knjizi “Bušrel-keibi bilikail-habibi” (Radost tužnom zbog susreta sa voljenim) nekoliko predaja od tabi’ina u kojima jasno naglašavaju da će se duše umrlih pojećivati u kaburovima. Pa prenosi od Ibn Sirina da je rekao: “Zaista se one (duše umrlih) međusobno pojećuju u njihovom kaburovima”. A od Š’abija: “Zaista mrtvac kada bude stavljen u svoj kabur dođu mu njegova žena i dijete (nakon njihove smrti) pa ih pita o onima koji su ostali poslije njega: kako je radio taj i taj i šta je radio taj i taj”. I prenosi od Mudžahida: “Zaista će se čovjek radovati u svom kaburu pobožnosti svoga djeteta (nakon što preseli i bude ukopan)”.
Prenosi Es-Sefarini u svojoj knjizi “Levami’ul-envar el-behijje” (2/57) od Se’id ibn Džubejra da je rekao: “Kada čovjek umre dočeka ga njegovo dijete kao što se dočekuje odsutni”. Takođe, prenosi od ‘Ubejd ibn ‘Umejra da je rekao: “Kada bi mi prestala nada da ću sresti one koji će umrijeti iz moje porodice umro bi od tugr”.
Od šerijatskih tekstova koji potvrđuju međusobno susretanje i posjećivanje duša umrlih je sljedeće:
1- Nakon što je Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, učenjen Isra’ iz Mekke u Kuds Uzvišeni Allah je sakupio duše svih vjerovjesnika u Kudsu i klanjao je sa njima Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kao imam. (ovaj događaj je opisan u hadisima koje bilježe i Buharija i Muslim u svojim Sahihima) Pa je tako ovaj hadis jasan argument susretanja duša vjerovjesnika a svi su već bili umrli osim Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
2- Hadis mutefekun alejhi u kojem je došlo da se Musa raspravljao sa Ademom, alejhimusselam, oko kadera (tj. grijeha zbog kojeg je Adem izveden iz Dženneta) i da je Adem dobio raspravu. Hadis ukazuje da su se njih dvojica sreli a oni se nisu sreli za vrijeme njihova života , jer je Adem, alejhisselam, preselio mnogo prije Muse, alejhisselam, pa su njihove duše srele poslije njihove smrti.
3- U vrijeme fitne pobune protiv trećeg pravednog halife Osmana, radijallahu anhu, munafici i pobunjenici su napravili opsadu njegove kuće i spriječili da mu se čak voda dostavi u kuću, pa je Osman, radijallahu anhu, osvanuo kao postač nepijući vodu prije zore. Zatim mu je dostavljena voda u zoru, a on reče: “Ja postim, vidio sam (u snovima) Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, Ebu Bekra i Omera, radijallahu anhuma, pa su mi njih dvojica rekli: Iftari se kod nas večeras”, tog dana je Osman, radijallahu anhu, i ubijen. Hadis bilježe Ahmed, Hakim, Ibn Hibban i ostali, a Hakim, Zehebi, Ibn Hadžer i ostali su ga ocijenili prihvatljivim. Ova predaja ukazuje da su se Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Ebu Bekr i Omer, radijallahu anhuma, sreli u berzehskom životu.
4- Hadis koji bilježi Buharija u kojem je došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, usnio da su ga Džibril i Mikail, alejhima selam, odveli na neko mjesto gdje je vidio nekog visokog čovjeka i sa njim dvoje djece. Pa su ga meleci obavijestili da je taj čovjek Ibrahim, alejhi selam, a djeca su od one djece koja umru na fitri. Pa tako ovaj hadis ukazuje da se dječije duše susreću jedna sa drugom poslije smrti pa čak i sa Ibrahimom, alejhi selam.
Takođe, upitani su mnogi savremeni učenjaci o ovom pitanju poput Abdurrahmana El-Beraka, Sulejmana El-Madžida i mnogih drugih, a njihov odgovor je bio potvrda međusobnog susretanja i posjećivanja duša umrlih.
Nakon svega gore spomenutog, ne bi trebalo biti ni najmanje sumnje u ispravnost stava da se duše umrlih nakon njihove smrti međusobno susreću i posjećuju. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Stav islama o ”modernom” pokrivanju žena?
Sigurno je danas mnogo žena koje su zaboravile šta je stvarna svrha islamskog pokrivanja – ‘’hidžaba”. Takoðer je mnogo onih koji bi, u slabosti svog imana, da spoje dvije suprotnosti: da budu u trendu sa zapadnjačkom (zabludjelom) modom i da to opet umotaju u celofan “hidžaba”. Sve spomenuto uzrokoviše
Sigurno je danas mnogo žena koje su zaboravile šta je stvarna svrha islamskog pokrivanja – ‘’hidžaba”. Takoðer je mnogo onih koji bi, u slabosti svog imana, da spoje dvije suprotnosti: da budu u trendu sa zapadnjačkom (zabludjelom) modom i da to opet umotaju u celofan “hidžaba”. Sve spomenuto uzrokovalo je ono što je spomenuto u pitanju, zato ćemo ukratko i spomenuti uvjete koje su islamski učenjaci postavili za islamsku odjeću “hidžab”. Za svaki uvjet postoje validni argumenti, koje nećemo spominjati ovom prilikom kako ovaj odgovor ne bi prerastao u opširnu studiju:
·da hidžab prekrije cijelo tijelo, osim onoga što je vjerom izuzeto;
·da hidžab nije ukras sam po sebi;
·da hidžab bude od gusto tkanog platna, tj. da nije proziran;
·da hidžab bude prostran, tj. da nije tijesan i da ne oslikava dijelove tijela;
·da hidžab nije namirisan;
·da hidžab nije odjeća kojom se oponašaju muškarci;
·da hidžab ne nalikuje odjeći nevjernica;
·da hidžab ne potpada pod pojam “libasuš-šuhrati” – odjeće po kojoj je osoba prepoznatljiva.
(Napomena: Spomenuti uvjeti preuzeti su iz knjige velikog islamskog muhadisa šejha Albanija “Džilbabul-mereti el-muslime” / “Odjeća žene muslimanke“)
Nakon ovih uvjeta jasno nam je koliko je u današnjem vremenu iskrivljeno shvatanje islamske nošnje za žene “hidžaba” i kako je rijetko naći ženu čiji hidžab ispunjava spomenute uvjete.
Što se tiče spomenutih vidova oblačenja, neki od njih veoma su opasni i bojati se da neki od njih potpadaju pod hadis Allahovog Poslanika: “Dvije vrste stanovnika Džehennema neću vidjeti: ljude koji u svojim rukama nose štapove poput kravljih repova i tuku njima ljude, i žene koje su obučene a gole, uvijaju se i druge navode na to. Glave su im kao grbe horosanskih mršavih deva. Neće ući u Džennet niti će osjetiti njegov miris koji se osjeti na tolikoj i tolikoj daljini.” (Muslim)
Da Allah popravi naše stanje! Amin. Allah najbolje zna!
Na pitanje odgovorio: prof. Elvedin Pezić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Zajednicki zikr poslije namaza – novotarija ili ne?
Pitanje zikra poslije namaza je jasno kako po hanefijskom tako i po drugim mezhebima. Zikr se cini poslije farz-namaza. Nakon sto bi predao selam Poslanik, s.a.v.s., bi tri puta izgovorio “estagfirullah”, a potom proucio: “Allahumme entesselamuve minkes-selamu tebarekte ja zel-d‘elali vel-ikram.’ Poviše
Pitanje zikra poslije namaza je jasno kako po hanefijskom tako i po drugim mezhebima. Zikr se cini poslije farz-namaza. Nakon sto bi predao selam Poslanik, s.a.v.s., bi tri puta izgovorio “estagfirullah”, a potom proucio: “Allahumme entesselamuve minkes-selamu tebarekte ja zel-d‘elali vel-ikram.’ Potom bi rekao: “La ilahe illellahu vahdehu la serike leh, lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve ala kulli sej’in kadir. La havle ve la kuvvete illa billah ve la na’budu illa ijjahu, ehlen-ni’meti vel-fadli ves-senail-haseni, la ilahe illellahu muhlisine lehud-dine ve lev kerihelkafirun. Allahumme la mani’a lima e’atajte ve la mu’tije lima mena’te ve la jenfe’u zel-dzeddi minkel-dzeddu.”
Nakon toga bi proucio 33x subhanellah, 33x el-hamdu lillahi, 33x Allahu ekber, nakon cega bi namirujuci na broj 100 rekao: “La ilahe illellahu vahdehu la serike leh, lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve ala kulli sej’in kadir.”
Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Ko na kraju svakog propisanog (farz) namaza prouci ajetul-kursijju bit ce u Allahovoj zastiti sve do narednog namaza.” Nakon proucene ajetul-kursijje (255. ajet, sura El-Bekara) ustaje se i klanja sunnet ukoliko ga ima, a ukoliko ga nema, s ovim je namaz zavrsen. Postoje i hadisi koji govore o tome da je Poslanik s.a.v.s. preporucivao da se poslije ovog zikra prouce i sure: el-ihlas, elfelek, i en-nas.
Ukbe b. Amir kaze: “Naredio mi je Poslanik s.a.v.s. da na kraju svakog namaza ucim sure el-ihlas, el-felek, i en-nas.” Postoje i dodatni zikrovi koji se uce poslije odredjenih namaza, ali to nije predmet naseg sadasnjeg odgovora. Nije zabiljezen ni jedan pouzdan i jasan rivajet da je Allahov Poslanik s.a.v.s. ucio sa ashabima zajednicki dzematski zikr, niti bilo ko iz najboljih generacija ili uleme kroz dugi niz stoljeca. Dzematski zikr kakav je kod nas uveden nije praksa hanefijske pravne skole.
Uveden je u godinama slabosti islamskog ummeta kada se umanjio broj ucenjaka. Dio ovih zikrova su djela i rijeci ljudi, a nisu kao takvi spomenuti u ispravnim seriatsko-pravnim izvorima. Time se zapostavlja sunnet Allahova Poslanika koji je prenesen u vjerodostojnim zbirkama hadisa. A onaj ko je zakasnio na prvi i drugi rekat farza biva ometan od strane mujezina koji na glas izgovara zikr. Zikr cini svako za sebe i u sebi kako bi sto skrusenije njime dozivao Uzvisenog Allaha. U brzom i takmicarskom izgovaranju rijeci subhanellah, el-hamdu lillah i Allahu ekber, kako je kod nas uvrijedjeno, se ne moze dozivjeti zikr.
Uzviseni Allah je rekao: “Moli se ponizno i u sebi Gospodaru svome, ne voli On one koji se previse glasno mole.” (El-E’araf,55) A Allah najbolje zna!
Na pitanje odgovorio: hfz. mr. Senaid Zaimovic
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Brzo klanjanje teravih-namaza
Brzo klanjanje teravih namaza je potpuno oprečno onome što je prenešeno o načinu klanjanja teravih namaza od Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ashaba, radijallahu ‘anhum, i selefa ovog Ummeta. Naime, Sunnet je da se oduži kijam, ruku i sedžda, i to je jedna od glavnih karekteristikaviše
Brzo klanjanje teravih namaza je potpuno oprečno onome što je prenešeno o načinu klanjanja teravih namaza od Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ashaba, radijallahu ‘anhum, i selefa ovog Ummeta. Naime, Sunnet je da se oduži kijam, ruku i sedžda, i to je jedna od glavnih karekteristika po kojoj se teravija razlikuje od ostalih dobrovoljnih namaza.
Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, bi proveo jednu trećinu noći u namazu, a o dužini i ljepoti kijama, ruku’a i sedžde ne pitaj, kako kaže Aiša, radijallahu ‘ahna, u hadisu kojeg bilježi Buharija. A Omer, radijallahu ‘anhu, je naredio da se uči na jednom rekatu u teravih-namazu trideset ajeta, a to je oko tri stranice Kur’ana. Također, prenosi El-Mervezi u svojoj knjizi Muhtesar Kitab Kijamul-Lejl da je selef učio između dvadeset i trideset ajeta na jednom rekatu teravih-namaza.
Kod Ebu Hanife i većine hanefijskih učenjaka je sunnet da se u toku Ramazana na teravih-namazu prouči hatma (cijeli Kur’an), a da bi se to izvelo kažu da treba učiti oko deset ajeta na jednom rekatu, a što predstavlja više od jedne stranice Kur’ana. Sa druge strane, teravija, što u arapskom znači odmaranje, je baš nazvana tim imenom jer bi se klanjači nakon dugog kijama odmarali poslije svaka četiri rekata.
Također, po isparavnom stavu učenjaka da broj rekata teravije namaza nije šerijatski određen, nego da u tome ima širine, pa ko oduži kijam smanji broj rekata, a ko skrati kijam poveća broj rekata. Skratiti kijam i povećati broj rekata ne znači da od teravije treba napraviti utrku ili natjecanje u brzini gdje se izgubi svaki osjećaj skrušenosti u namazu. Naravno da treba voditi računa o stanju džematlija, jer među njima ima slabih, iznemoglih, bolesnih, starijih, žena i djece, te dužinu namaza uskladit prema njima.
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „Kada neko od vas predvodi ljude u namazu neka skrati (namaz), jer među njima je dijete, starac, iznemogli i onaj koji ima neku potrebu. A kada klanja sam, neka klanja kako hoće.” (muttefekun alejhi) Ali ovo ne znači da teraviju treba pretvoriti u gimnastičku vježbu kao što je stvarnost većine teravija, na žalost, u našim krajevima. Ako je stanje takvo kako je opisano u pitanju, da se teravije jako brzo klanjaju tako da nema smirenosti na ruku i sedždi, a to su ruknovi namaza, onda je valjanost tih namaza upitna.
Stoga savjetujem tebe i sve druge koji su u sličnom stanju, da na najljepši način razgovaraš sa imamom, posavjetuješ ga po ovom pitanju i da uputiš dovu Uzvišenom Allahu da mu omekša srce i da prihvati savjet. A ako znaš unaprijed da od tebe ne prima savjet u vjeri, onda podstakni nekog drugog da to uradi od koga prima savjet. A ako to ne urodi plodom, a u blizini nema drugog džem’ata gdje se teravija klanja normalno, onda klanjaj teraviju u kući sam ili u džem’atu sa porodicom.
Jer mnogi učenjaci smatraju da je bolje klanjati teraviju u kući nego u mesdžidu. Na tom stavu su malikije pod šartom da to ne utiče na prestanak klanjanja teravije u mesdžidima. Također je to rivajet u šafijskom mezhebu, a Šafija smatra da je bolje da dobri učači Kur’ana klanjaju u kući. Muhammed ibn Nasr El-Mervezi bilježi u svojoj knjizi Muhtesar Kitab Kijamul-Lejl vjerodostojne predaje u kojima se navodi poimenično ko je sve od selefa klanjao teraviju u kući ili u mesdžidu pojedinačno van džem’ata.
DODATAK: Sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je da se travija klanja sa imamom do kraja teravih-namaza. Dokaz za to je hadis u kojem je došlo da je Ebu Zerr, radijallahu anhu, pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhive sellem, nakon što je klanjao sa ashabima teraviju do pola noći, zašto ne klanja sa njima preostali dio noći? Odgovorio mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, riječima: “Ko klanja sa imamom sve do kraja namaza, broji mu se kao da je klanjao čitavu noć“. Hadis bilježe Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madže, Ahmed, Ibn Hibban i Ibn Huzejme, a vjerodostojnim ga je ocijenio Tirmizi, Ibn Huzejme, Ibn Hibban, Šu’ajb Arnaut i Albani.
Prema tome, sunnet je da se teravija klanja polahko sa dugim kijamom, a da bi se brojalo da je klanjač dostigao vrijednost klanjanja cijele noći treba da klanja teravih-namaz u džematu sa imamom do kraja namaza sa vitretom. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Da li je učenje kratkih ajeta na teraviji namazu u skladu sa hanefijskim mezhebom?
Teravih-namaz je sunnet koji muslimani u kolektivnoj formi prakticiraju od vremena Omera b. El-Hattaba, r.a. Muslimani prvih generacija nisu napuštali noćni namaz u ramazanu osim neposredno pred zoru. Mi muslimani u potonjim stoljećima, u brojnim pitanjima, nismo ni blizu prvih generacija, pa tako nviše
Teravih-namaz je sunnet koji muslimani u kolektivnoj formi prakticiraju od vremena Omera b. El-Hattaba, r.a. Muslimani prvih generacija nisu napuštali noćni namaz u ramazanu osim neposredno pred zoru. Mi muslimani u potonjim stoljećima, u brojnim pitanjima, nismo ni blizu prvih generacija, pa tako ni po pitanju noćnog ili teravih-namaza.
Što se tiče postupka dotičnog imama, on je u koliziji sa hanefijskom pravnom školom. Nije mi poznato da je neko od hanefijskih autoriteta smatrao pohvalnim učenje kratkog ajeta na svakom rekatu teravije. Njihova mišljenja nalaze se u kapitalnim djelima hanefijskog fikha i pozivanje na mezheb biva shodno mišljenjima koja su odabrali ovi učenjaci, ne shodno željama i prohtjevima njihovih sljedbenika.
Da bi ove riječi bile potkrijepljene argumentom, navest ćemo neke izjave hanefijskih pravnika po ovom pitanju:
1. Kaže imam Es-Serhasi (šejhul-islam u hanefijskoj pravnoj školi): “Sunnet je proučiti cijeli Kur’an (hatmu) na teravih-namazu.” Potom kaže: ”Prenosi Hasan (ibn Muhammed eš-Šejbani, učenik Ebu Hanife) da je Ebu Hanife rekao: ‘Imam treba učiti na svakom rekatu deset ajeta ili približno tome i to je bolje, jer je sunnet proučiti hatmu.'” (Vidjeti : El-Mebsut, 2/146)
Učenje deset ajeta koje spominje imam Ebu Hanife odgovara učenju jedne stranice na svakom rekatu, tako da bi se svake večeri proučio po jedan džuz, što je hatma za trideset dana.
2. Kaže imam Ez-Zejlei: “Sunnet je proučiti hatmu. Teravija u ramazanu ima oko 600 rekata, a broj ajeta je oko 6.000 i nešto. Ako imam bude učio svake večeri oko 10 ajeta, proučit će cijeli Kur’an. Imam na teraviji neće dozvoliti da zbog lijenosti džematlija barem jedanput ne prouči hatmu.” (Vidjeti: Tebjinul-hakaik, 1/179)
3. Imam Ibnul-Humam kaže: “Prenosi Hasan (ibn Muhammed eš-Šejbani, učenik Ebu Hanife) da je Ebu Hanife rekao: “Imam treba učiti na svakom rekatu deset ajeta ili približno tome. Teravija u ramazanu ima oko 600 rekata ili 580, a broj ajeta u Kur’anu je nešto preko 6.000.”
4. U djelu El-Bahrur-raik, 2/74, stoji: “Imam na teravih-namazu neće dopustiti da zbog lijenosti džematlija barem jedanput ne prouči hatmu i završit će 27. noći zbog toga što je to Noć kadra (Lejletul-kadr) i što je veliki broj klanjača u džamijama. Ako, pak, prouči dvije hatme, lijepo je postupio, a najbolje je proučiti hatmu svakih deset dana.”
5. U djelu El-Fetava el-Hindijje, 1/117, stoji: “Sunnet je na teraviji proučiti hatmu jedanput, i to se neće ostavljati zbog lijenosti ljudi. Ako se hatma završi devetnaestog ili dvadeset prvog dana, u narednim noćima će se i dalje klanjati teravija, jer je klanjanje teravije sunnet.”
U ovom smislu govore svi hanefijski učenjaci iz različitih stoljeća, niko od njih nije pohvalio ono što čine pojedinci koji predvode ljude na noćnom namazu. Neki od njih prouče ajet koji se sastoji od tri arapska harfa (elif-lam-mim), potom učine ruku’.
Pored toga, nije propisano na teravih-namazu brzo klanjanje bez upotpunjavanja ruku’a i sedždi, to je oprečno svim hadisima u kojima se opisuje noćni namaz Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Uzvišeni Allah traži od nas smirenost u namazu, ne puko gimnasticiranje koje umara ljude. Namaz, ustvari, predstavlja odmor za vjernika. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je mujezinu Bilalu: “Uči ikamet, o Bilale, odmori nas namazom.” (Ebu Davud)
Pored toga, nije sporno skratiti učenje na teraviji, ali ne na način kojem su pribjegli pojedinci čiji namaz nalikuje na sve osim na ibadet Uzvišenom Stvoritelju.
Na pitanje odgovorio: dr. Safeta Kuduzovića
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Dovim ali mi se dova ne prima, jesu li uzrok toga moji grijesi
Podsticuci ljude na ucenje dove, Svevisnji Allah je rekao: “A kada te robovi Moji za mene upitaju, Ja sam, sigurno blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli…” (Prevod znacenja El-Bekare, 186) U drugom ajetu Allah, dz.s., kaze: “Gospodar je vas rekao: ‘Pozovite Me i zamolite, Ja cu vam se odaviše
Podsticuci ljude na ucenje dove, Svevisnji Allah je rekao: “A kada te robovi Moji za mene upitaju, Ja sam, sigurno blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli…” (Prevod znacenja El-Bekare, 186) U drugom ajetu Allah, dz.s., kaze: “Gospodar je vas rekao: ‘Pozovite Me i zamolite, Ja cu vam se odazvati’ ” Ovi, ali i brojni drugi ajeti ukazuju da musliman treba stalno moliti Allaha, i da ne smije gubiti nadu u Njegovu neizmjernu milost.
Buharija i Muslim zabiljezili su da je Ebu Hurejre, r.a., prenio sljedeci Poslanikov, saws, hadis: “Allah ce vam se odazivati sve dok ne budete pozurivali govoreci: ‘Molio sam, ali mi molba nije uslisana’. U Muslimovoj verziji stoji: “Allah ce se odazivati molbi sve dok covjek ne bude molio za grijeh ili kidanje rodbinskih veza ili ako ne bude pozurivao.’ ‘ A kako se pozuruje?’ upitase ashabi. Allahov Poslanik, saws, odgovori: ‘Govoreci: Molio sam i molio, ali mi nije uslisano, pa zanemrai ucenje dove“.
Ebu Seid Hudri, r.a., prenosi da je Poslanik, saws. rekao: “Kada musliman zamoli za ono sto nije grijeh ni za kidanje rodbinskih veza, Allah ce mu dati jedno od troje: ili ce uslisati njegovu molbu, ili ce je ostaviti za buduci svijet, ili ce u toj mjeri otkloniti od njega zlo na ovom svijetu.” (hadis biljeze Ahmed i Hakim) Otuda je zabranjeno reci da Uzviseni Allah nije primio dovu. Mozda ce njene plodove ubrati na Dan kada mu bude najpotrebnije.
A istina je da neki ljudi nemaju koristi od dove. Muslim je zabiljezio preko Ebu Hurejre, r.a. da je Allahov Poslanik, saws, rekao: “Na dugom putovanju, covjek uprasen i rascupan pruzi svoje ruke prema nebu i moli: ‘Gospodaru, Gospodaru!’, a njegova hrana – haram, pice – haram, odjeca – haram, pa kako ce mu molba biti uslisana!” A Allah najbolje zna.
Na pitanje odgovorio: “Fetve – pravne decizije (pitanja i odgovori)” – knjiga u kojoj su sabrani odgovori od dr. Safeta Kuduzovića
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Pokusala sam se ubiti
Neka je slavljen Gospodar, Koji je rekao: “Reci: ‘O robovi Moji koji ste se prema sebi ogrijesili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah ce, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, dosita, mnogo prasta i On je milostiv.” (Kur’an, sura Ez-Zumer, 53) I neka je mir i spas na Resulullaha, saws, koji je kaviše
Neka je slavljen Gospodar, Koji je rekao: “Reci: ‘O robovi Moji koji ste se prema sebi ogrijesili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah ce, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, dosita, mnogo prasta i On je milostiv.” (Kur’an, sura Ez-Zumer, 53)
I neka je mir i spas na Resulullaha, saws, koji je kazao: “Na Sudnjem danu ce biti pozvan covjek ispred kojeg ce se razmotati 99 smotaka (sidzila), a svaki dug onoliko koliko pogled dopire, zatim ce biti upitan: ‘Porices li sta od ovoga?’ ‘Ne poricem, Gospodaru!’ odgovorit ce. Ponovo ce biti upitan: ‘Imas li opravdanje ili kakvo dobro djelo?’ On ce se prepasti i odgovriti: ‘Nemam’. A tada ce mu biti kazano: ‘Naprotiv, ti kod Nas imas mnogo dobra, i nece ti se nepravda uciniti.’ Pokazace mu se iskaznica na kojoj ce stajati dva sehadeta, pa ce zbunjen upitati: ‘Sta koristi ovaj listic (iskaznica) u odnosu na ove smotke grijeha?’ Ponovo ce mu biti receno: ‘Nece ti se nepravda uciniti!’ Tada ce smoci biti stavljeni na jedan, a iskaznica na drugi tas vage, pa ce prevagnuti tezina iskaznice.” (hadis biljezi Tirmizi)
Sestro u islamu, ne postoji grijeh koji Uzviseni Allah nece oprostiti, ako se covjek iskreni pokaje. Prema tome, nema nikakve potrebe za panikom i brigom. Budi zahvalna Svemogucem Allahu, Koji te je spasio zla koje si htjela uciniti. Zar da sada unistavas sebe, svoju vjeru i lijep brak zbog necega sto se nekada davno moglo desiti?! Nastavi zivjeti kao da se nije nista desilo. Ti nisi pocinila ono najgore, za pokusaj ubistva dovoljno je iskreno pokajanje. Kada bi se svi grijesnici tako ponasali (tugovali, brinuli i gubili nadu u Allahovu milost) vecina njih imala bi ruzan zavrsetak, posebno oni koji nisu klanjali, jer je ostavljanje namaza gore u Allaha, dz.s., od samoubistva.
Sestro, uz Allahovu pomoc, ti neces biti dzehennemsko gorivo, uzivaces u Firdevsu. I dalje kroci Pravim putem, putem Kur’ana, hadisa i prakse prvih generacija. Molim Allaha. dz.s., da nam pomogne na ovom i buducem svijetu.
Na pitanje odgovorio: “Fetve – pravne decizije (pitanja i odgovori)” – knjiga u kojoj su sabrani odgovori od dr. Safeta Kuduzovića
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com