Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Kako da svoje srce ispunim imanom,kako da zavolim Islam?
Ibn Kajjim, Allah mu se smilovao, kaze:“Ljubav je osnova vjere”. Kada govorimo o tome kako steci Allahovu ljubav prije svega se mora reci da imamo dvije ljubavi: ljubav roba prema Gospodaru (sto je uslov da bi sehadet bio primljen), i ljubav Gospodara prema robu (sto je plod ove prve ljubavi). Navesviše
Ibn Kajjim, Allah mu se smilovao, kaze:“Ljubav je osnova vjere”.
Kada govorimo o tome kako steci Allahovu ljubav prije svega se mora reci da imamo dvije ljubavi: ljubav roba prema Gospodaru (sto je uslov da bi sehadet bio primljen), i ljubav Gospodara prema robu (sto je plod ove prve ljubavi). Navest cemo nekoliko tacaka koje govore o tome kako steci Allahovu ljubav:
– Uslovi dobijanja Allahove ljubavi
– Putevi ili nacini kako steci Allahovu ljubav
– Znakovi Allahove ljubavi
Osnova svih ovih tacaka jeste hadis koji prenosi Ebu Hurejre a biljezi ga imam Buhari gdje kaze Poslanik s.a.w.s.: ”Kada Allah zavoli svoga roba pozove Dzibrila i kaze Dzibrilu: “Ja sam zavolio tog i tog svoga roba pa ga zavoli i ti”! Pa ga zavoli Dzibril i pozove stanovnike nebesa i kaze: “Allah Uzviseni je zavolio svog roba (spomene ga po imenu), pa ga zavolite i vi”! I zavole ga stanovnici nebesa, i da mu se da ga zavole i stanovnici zemlje”.
Insan ne treba traziti ljubav ljudi, jer je nece naci. Jedino treba traziti Allahovu ljubav pa ce ga zavoljeti i ljudi, kao sto se kaze u gore navedenom hadisu. Najbitnija stvar u svemu ovome jeste da covjek zna da Allah ima svojstvo da voli, prije svega, odredena stvorenja koje je stvorio, zatim, odredjena djela, voli odredjena vremena, mjesta, i to je prava ljubav koja ne slici ljubavlju stvorenja. Sada cemo se osvrnuti na nase tacke koje su gore navedene.
1.USLOVI DOBIJANJA ALLAHOVE LJUBAVI
a) Islam
Osnovni uslov jeste da covjek bude musliman. Allah ne prima niti jednu drugu vjeru osim Islama. Kao dokaz imamo ajet gdje Uzviseni Allah kaze: ”Ko bude trazio neku drugu vjeru sem Islama nece mu biti primljena.” Rijec “din” u arapskom jeziku znaci vjera, a bukvalan prijevod znacenja rijeci vjera jeste rad, djelo. Stoga ko bude radio neku drugu stvar trazeci zadovoljstvo Allaha, a ta stvar nije nije od Islama, Allah nece prihvatiti njegova dijela, samim tim nece prihvatiti njega.
b) Ljubav prema Allahu
Od sedam osnovnih sartova da bi sehadet bio primljen jeste ljubav prema Allahu. Ljubav prema Allahu se razlikuje od ljubavi prema zeni, djeci, prijateljima, jer ljubav prema Allahu je potpuna predanost, poniznost, ljubav do krajnih granica sa iskrenoscu i velicanjem. Ko nekog drugog, sem Allaha, na takav nacin zavoli, ucinio je veliki sirk.
c) Slijedjenje Allahovog Poslanika s.a.w.s.
Allah to jasno kaze u ajetu kojeg ucenjaci nazivaju “ajet ispita” ili “ajet iskusenja” a glasi: ”Reci: Ako Allaha volite mene slijedite i vas ce Allah zavoljeti i grijehe vam oprostiti”.
d) Da volimo ono sto Allah voli
U ovo spada i ljubav prema vjernicima, ljubav prema Allahovim najodabranijim stvorenjima, poslanicima, prema dobrim dijelima itd. Ucenjaci mrznju prema onom sto Allah voli svrstavaju u veliko licemjerstvo (nifak). To su, dakle, bili uslovi sticanja Allahove ljubavi. Sada cemo se osvrnuti na drugu veoma bitnu tacku.
2.NACINI KAKO STECI ALLAHOVU LJUBAV
a) Vezivanjem za Kur’an i to citanjem, razmisljanjem o njemu i radom po njemu
Jedan od ucenjaka kaze: ”Ako zelis da znas kakvo je tvoje mjesto kod Gospodara, pogledaj kakvo mjesto Kur’an ima kod tebe i odmah ces znati.” Ko god se veze za neke dunjalucke stvari, vezao se za ono sto je prolazno, a onaj ko se veze za Kur’an vezao se za uze koje ne popusta. Allah u jednom ajetu kaze: ”Knjigu koju smo ti dali da bi oni o njenim porukama razmislili”.
Sto znaci, da je od osnovnih ciljeva spustanja Kur’ana ,razmisljanje o njemu. Imam Muslim biljezi jedan hadis u kome se kaze da je Allahov Poslanik s.a.w.s. bio kod Aise r.a. i kaze joj: ”O Aisa, pusti me da obozavam svoga Gospodara, da ibadetim Njemu”. Aisa rece: ”Ja volim tvoju blizinu ali volim i ono sto ti volis” ,pa ga pusti.” Pa je, kaze Aisa, klanjao i plakao dok nije bradu smocio sve do sabaha.
Zatim je dosao Bilal da ga probudi na sabah (on je to inace radio), i nasao ga je kako jos uvijek sijedi i place. Kada ga je Bilal vidio u takvom stanju rekao je: ”Tako ti Allaha reci zasto places.” Pa je Poslanik s.a.w.s. rekao: ”Spusteni su mi nocas ajeti. Tesko onome ko ih procita a ne razmisli o njima…” Kazu ucenjaci: ”Nema prijetnje osim za izostavljanje obaveznosti i cinjenja harama.”
b) Da se covjek posveti nafilama nakon izvrsavanja farzova
Imam Buhari biljezi hadis kudsij, a prenosi ga Ebu Hurejre gdje Allah kaze: ”Nece se moj rob pribliziti meni nicim sto je najdraze od onog sto sam mu ja propisao obaveznim i nece prestati da mi se priblizava nafilama sve dok ga ne zavolim a kada ga zavolim onda budem njegov sluh kojim slusa,njegovo oko kojim gleda…”
c) Zikrullah ili spominjanje Allaha
Kazu ucenjaci da olaksice koje nam je Serijat dao jesu zbog toga da insan ne bi pretjerivao. Jedino su dvije stvari koje Allah voli da se cine sto vise a to je sjecanje na smrt i spominjanje Njega. Kaze Allah s.w.t.: ”O vjernici spominjite Allaha puno”. Kazu ucenjaci: ”Ako vjernik praktikuje dowe koje su dosle od Poslanika s.a.w.s. na odredenim mjestima ubraja se u one koji puno Allaha spominju.”
d) Davanje prednosti onome sto Allah voli
Tj. kada covijek dode u situaciju u kojoj treba da ucini ili ono sto on voli ili sto Allah voli,pa on da prednost onome sto Allah voli,time stice Allahovu ljubav.
e) Razmisljanje o Allahovim imenima i svojstvima
Ibn Kajjim kaze da je ovo osnova da bi covjek zavolio Allaha,a samim tim i Allah njega. Jer vjernik razmisljanjem o Allahovim imenima shvata kakav je ustvari nas Gospodar i cini sve da mu se priblizi.
f) Razmisljanje o blagodatima koje nam je Allah dao
Poznato je islamsko pravilo: ”Gledaj u malim stvarima onoga koji je ispod tebe,bices zadovoljan onim sto je kod tebe ”. Velicanjem blagodati dovodi nas do zahvalnosti a zahvalnost dovodi do toga da ce nam Allah dati jos vise kako On to obecava.
g) Skrusenost
Imam Hakim navodi hadis gdje Poslanik s.a.w.s. kaze: ”Od predznaka Sudnjega Dana jeste to da ces doci u mesdzid i neces naci u njemu vjernika”. Kazu ucenjaci da se misli na tijela bez skrusenosti.
h) Sijelo s dobrim ljudima
Tj. s onima koje Allah voli jer covjek druzenjem s njima postaje kao i oni sto je veoma pozitivno za njega,jer postaje onakav kakvim Allah voli da bude.
i) Da covjek bude iskren s Allahom
Allah ima jedno ime a to je ED-DEJJAN,koje znaci da se ponasa s robovima onako kako se oni ponasaju s njim. Ako mi iskreno zelimo jednu stvar,npr.Sehadet na Allahovom putu,nema sumnje da to Allah nama nece dati. Kaze jedan ucenjak:”Nije toliko veliko da ti zavolis Allaha.Ono sto je veliko i zadivljujuce jeste da tebe Allah zavoli.”-tebe malog bespomocnog roba.Slava Allahu i hvala Mu bezbroj puta.
3.ZNAKOVI ALLAHOVE LJUBAVI
Znakovi da je Allah zavolio roba jesu:
a) Da vidis roba u pokornosti Allahu kako hrli za dobrim djelima.
b) Zelja za znanjem. Kome Allah zeli dobo poduci ga vjeri.Kaze Hasan El-Basri: ”Kad rob izgubi ugled kod Allaha,Allah mu da da smatra znanje nepotrebnim”.
c) Ljubav prema Sunnetu Poslanika s.a.w.s. Voli sunnet Allahovog Poslanika i cini sve da bi ga izvrsio.
d) Razmisljnje o susretu s Allahom. Imam Muslim navodi hadis koji prenosi Aisa da je Poslanik s.a.w.s. rekao: ”Ko zavoli susret s Allahom zavoli i Allah susret s njim”. Da nas Allah pomogne,ucini nas od onih kojima je podario svoju ljubav i da nam ove rijeci,uz Allahovu pomoc, pomognu ka tom cilju jer ova vjera jeste vjera zrtve ali ova vjera, takoder, puno daje a najvrijednije sto ova vjera moze dati jeste da nas dovede do Allahove ljubavi.
A Allah najbolje zna!
Na pitanje odgovorio prof. Jasmin Djanan
Preuzeto sa http://www.n-um.com
Vidi manjeZnačenje hadisa
Ve alejkumusSelam, Ti si u osnovi ponudio i pitanje i odgovor. Ono sto mogu da dodam jeste da kada krenete na put potrage za znanjem,nije dovoljna sama zelja za tim.Potrebno je da uzimate podatke i islamske smjernice sa cistog izvora.U tom smislu svaki put kad zelite procitat neku knjigu i ne znateviše
Ve alejkumusSelam,
Ti si u osnovi ponudio i pitanje i odgovor. Ono sto mogu da dodam jeste da kada krenete na put potrage za znanjem,nije dovoljna sama zelja za tim.Potrebno je da uzimate podatke i islamske smjernice sa cistog izvora.U tom smislu svaki put kad zelite procitat neku knjigu i ne znate ko je pisac raspitajte se o njemu, pogledajte kod onih koji posjeduju ispravno znanje,dal je ta osoba priznata i dal je poznata po znanju.
Nazalost knjiga iz koje si vadio ove podatke i njima slicne nisu ispravne i ne mogu posluzit kao dokazi u nasoj vjeri (u knjizi ima pomjesano ispravnih i dosta neispravnih – apokrfnih hadisa). Sam si iznjeo i dokaze iz kur’ana i hadisa koji potvrdjuju prethodno navedeno: Allah dž.š.porucuje:”Allahu nije ništa slicno”(Eš-Šura,11);
Zatim ”Njemu niko ravan nije”(Ihlas,4)
”Ništa sa Allahom ne uporeðujte”(En-Nahl,74)!
Takoðer, hadis:”Ko na mene slaže nešto što nisam rekao,neka sebi pripremi mjesto u Vatri”.
Hvala i zahvala pripadaju Allahu subhaneh!
Na pitanje odgovorio prof. Jasmin Djanan
Preuzeto sa http://www.n-um.com
Vidi manjeŠta muškarac i žena smiju znati jedno o drugom prije stupanja u brak?
Ve alejkumusSelam, Musa ibn Abdullah prenosi od Ebu Hurejre, r.a., da je Resul, s.a.v.s., rekao: “Kada neko od vas zaprosi ženu nije mu grijeh da je gleda, ako je to zbog braka, pa makar ona i ne znala za to (gledanje).” Prvi uvjet za brak su čovjek i žena, mladić i djevojka, spremni da u ime Allahaviše
Ve alejkumusSelam,
Musa ibn Abdullah prenosi od Ebu Hurejre, r.a., da je Resul, s.a.v.s., rekao: “Kada neko od vas zaprosi ženu nije mu grijeh da je gleda, ako je to zbog braka, pa makar ona i ne znala za to (gledanje).” Prvi uvjet za brak su čovjek i žena, mladić i djevojka, spremni da u ime Allaha stupe u međusobni bračni odnos.
Kada je ovaj prvi korak u pitanju veoma je važno znati da je Islam dozvolio viđenje žene/čovjeka s kojom/kojim želi stupiti u brak. Mugire ibn Šu’be prenosi da je zaprosio ženu pa mu je Poslanik, s.a.v.s., rekao:”Vidi je, jer će to produžiti vašu vezu.”(Bilježe petorica osim Ebu Davuda)Od Džabira, r.a., se prenosi da je Resul, s.a.v.s., rekao:”Kada neko od vas zaprosi ženu ako može da vidi kod nje ono što će ga privući i podstaći na brak neka vidi.”(Ebu Davud)
Što se tiče dijelova tijela koje je dozvoljeno vidjeti većina uleme smatra da su to lice i šake, iako ne postoji hadis koji precizno određuje ono što je dozvoljeno vidjeti kod žene sa kojom čovjek treba da se oženi.
Važno je napomenuti da je viđenje obostrano i nije ograničeno samo na viđenje žene od strane muškarca, jer žena tu ima isto pravo kao i muškarac, i njoj se dopada kod muškarca ono što se muškarcu dopada kod žene, ili joj se nešto ne sviđa kod njega zbog čega će imati pravo da odbije udaju. Rekao je El E’Ameš: “Svaki brak koji se sklopi bez viđenja, njegov izvor je tuga i žalost.”
Musa ibn Abdullah prenosi od Ebu Hurejre, r.a., da je Resul, s.a.v.s., rekao: “Kada neko od vas zaprosi ženu nije mu grijeh da je gleda ako je to zbog braka, pa makar ona i ne znala za to(gledanje).” (Ahmed)Kad je u pitanju viđenje žene (djevojke) sa kojom se želi oženiti to mora biti u prisustvu staratelja (velijja) ili nekoga od zul-mahrema (to su bliski muški srodnici žene s kojima ne može stupiti u brak, koji mogu da je vide i da se s njom druže).
Islam je strogo zabranio osamljivanje muškarca i žene, čak i u situaciji da je djevojka isprošena, jer ona je haram muškarcu sve dok se ne sklopi bračni ugovor. Resul, s.a.v.s., je u mnogim svojim hadisima skrenuo pažnju na opasnost osamljivanja muškarca i žene. Prenosi se od Džabira, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka se ne osamljuje sa ženom bez njenog mahrema, jer je šejtan treći s njima.”
Mnogi ljudi olahko shvataju ovu stvar pa dozvoljavaju svojoj kćerki ili sestri da se druži i osamljuje sa mladićem koji je namjerava ženiti; bez imalo opreza i bojazni za nju. Međutim, poznato je da često posljedica takvog druženja bude gubljenje djevojačke časti i čednosti, najljepšeg ukrasa ženske duše, kao i ostavljanje takve djevojke na cjedilu od strane muškarca koji joj je sve obećavao i predstavio se kao pošten, dok je nije obeščastio, a onda je potpuno odbacio.
Zato čude stavovi nekih ljudi čak i iz reda uleme koji dozvoljavaju osamljivanje, kao i predbračnu vezu mladića i djevojke i nazivaju je ašikovanjem, mada za to nemaju nijednog dokaza u islamskim izvorima. Naprotiv ono što će naći u Kur’anu i Sunnetu i praksi selefa jeste zabrana osamljivanja muškarca i žene koja ima svoju duboku svrsishodnost, opravdanost i mudrost.
Ona se slaže sa moralnim zakonom u čovjeku i njegovim zdravim razumom. Dovoljno je samo napomenuti da Allah, dž.š., naređuje i muškarcu i ženi obaranje pogleda od harama zbog bojazni od grijeha, pa kako da dozvoli osamljivanje, druženje i ašikovanje dvoje mladih ljudi, koji po prirodi osjećaju naklonost jedno prema drugom i koje je put do zinaluka i gubljenja časti.
S druge strane, Islam ne poznaje brak bez viđenja budućih supružnika iako se nekada dešavalo da staratelj ne dozvoljava viđenje svoje kćeri, a pristaje na njenu udaju. Najbolji stav je islamski stav i njegove posljedice su najljepše, a to je viđenje i dogovor u prisustvu mahrema, jer islamski brak ustvari predstavlja ugovor o bračnoj vezi na obostrano zadovoljstvo.
Sljedeći uslov za valjanost braka jeste dozvola staratelja i treba istaći da većina uleme smatra da nije dozvoljeno djevojci da se uda bez velijja (staratelja). Kada se ispune svi prethodni uslovi obavezujuće je da staratelj djevojke bude taj koji će pred kadijom i svjedocima vjenčati svoju kćerku. Ovo je najispravniji stav, jer staratelj ima najviše prava kod svoje kćerke prije udaje i ako je on uda onda to znači da se on obavezuje i da snosi odgovornost i poslije udaje, ukoliko se desi nešto neželjeno.
Poznato je da brak ima mnogo svojih ciljeva, a većina žena je podložna osjećajima tako da zbog toga izostane pravi izbor muža zbog čega se ne ostvare svi ciljevi braka i često dolazi do razočarenja. Otac u tom smislu ima iskustvo i sigurno će se potruditi da se svi ciljevi braka upotpune kroz pravilan izbor muža.
Jedan od uslova sklapanja braka jeste i tzv. MEHR-odnosno vjenčani dar. Od odlika i veličine Islama je i davanje prava ženi koja joj prirodno pripadaju i zaštita žene kao ličnosti. Tako je jedno od prava koje je Islam dao ženi pravo na posjedovanje i sticanje imetka.
Poznato je da je žena u predislamskom dobu trpila nepravdu svake vrste i da su njena prava bila oduzeta, a ona kao ličnost omalovažavana, tako da je njen stratelj slobodno raspolagao njenom imovinom i nije joj davao priliku da zaradi niti da raspolaže sa imetkom. Islam je spasio ženu ovog ponižavajućeg položaja i odredio joj vjenčani dar – MEHR i učinio ga njenim vlastitim pravom, i nije dozvolio da od njega uzima bilo ko od njenih bližnjih, osim ako se ona s tim složi i ako to dozvoli.
Islam nije odredio veličinu mehra, jer ljudi se razlikuju u svojim materijalnim mogućnostima, te je vjernicima ostavljeno da prema njima daju mehr. To isključivo pravo žene (djevojke) često zloupotrebljavaju očevi tražeći visoke cijene(mehr) za svoju kćerku, kršeći tako islamski propis i otežavajući sklapanje braka na što nemaju nikakvo pravo.
Sljedeći uvjet jeste da sklapanju braka prisustvuju svjedoci, najmanje dvojica. Sklapanje braka također treba da bude javno i lijepo je tom prilikom napraviti gozbu na primjeren i islamski način.Posljednji uvjet je, u stvari, sam čin sklapanje bračnog ugovora tzv. IDŽAB i KABUL-ponuda i prihvatanje. Ponuda i prihvatanje moraju biti izrečeni javno, pred svjedocima. To podrazumjeva i potvrđuje da se djevojka ne može i ne smije prisiliti na udaju ukoliko ona to ne želi.
Međusobni odnosi bračnih drugova
Kada su u pitanju odnosi bračnih drugova, možemo izdvojiti sljedeće propise:
Lijep odnos
Lijep odnos je sveobuhvatna riječ koja u sebi sadrži sva međusobna prava i obaveze između muža i žene a znači: dobročinstvo (milosrđe),
neizazivanje neugodnosti, neodugovlačenje sa ispunjavanjem obaveza, širokogrudost i ispoljavanje radosti i sreće. Osnova za lijep odnos su riječi Allaha, dž.š.: “I prema njima se na najljepši način odnosite.” (Prijevod značenja – En-Nisa, 19.)
“Njima pripada onoliko dobročinstva koliko su one obavezne prema muževima.” (Prijevod značenja – El-Bekare, 228.)
Rekao je Ibn Abbas, r.a.: “Volim da se sredim svojoj ženi kao što volim da se ona meni sredi, jer Allah, dž.š., kaže: “Njima pripada onoliko dobročinstva koliko su one obavezne prema muževima“.
Kaže Ibn Kesir u tumačenju ovog ajeta: “Tj. govorite im lijepe riječi i prema njima činite lijepe ustupke koliko god ste u mogućnosti. Sve što želite da one vama čine, činite i vi njima.”
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Najbolji su oni među vama koji su najbolji prema svojim ženama.” (Bilježi ga Tirmizi i Darimi a Ibn Hibban ga je ocijenio vjerodostojnim) (Tefsir Ibn Kesir).
Prenošenje bračnih tajni
Prenošenje onoga što se događa u kući, među supružnicima, rodbini i prijateljima je zabranjeno i nije dozvoljeno ni čovjeku ni ženi da obavještavaju druge ljude, bez obzira li se radilo o rodbini ili prijateljima, o njihovom međusobnom odnosu. Kaže Allah, dž.š.: “Zbog toga su čestite žene poslušne i za vrijeme muževljeva odsustva vode brigu o onome o čemu treba brigu da vode.” (Prijevod značenja – En-Nisa, 34.)
Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ljudi koji će na Sudnjem danu biti u najtežem položaju jesu čovjek i žena koji budu prenosili tajne iz njihovog međusobnog intimnog odnosa.” (Muslim)
Kako se odnositi prema neposlušnoj ženi
Kaže šejh Muhammed ibn Salih el-Usejmin (r.a.: “Najbolji put kojeg čovjek može slijediti u slučaju ženine neposlušnosti je sljedeći: – Savjetovanje i podsjećanje na pravo njenog muža i pojašnjenje veličine grijeha kojeg čini zanemarivanjem tog prava, a sa druge strane pojašnjenje veličine nagrade za njenu poslušnost i sreće koja ih može pratiti još na ovom svijetu.”
Ako čovjek uradi sve ono što je obavezan prema ženi, pokoravajući se riječima Allaha, dž.š.: “I prema njima se lijepo odnosite”, a ona i pored toga ustraje na neposlušnosti, ponovo će je savjetovati i podsjećati na veličinu grijeha kojeg čini takvim svojim ponašanjem. U slučaju da ne bude koristi, pribjegne se metodu “izbjegavanja”. Pod ovom metodom se podrazumijeva svaka vrsta izbjegavanja koja bi mogla uroditi plodom i biti uzrokom popravljanja žene kao što je npr:
1) Spavanje na istom krevetu okrenutih leđa ženi i izbjegavanje odnosa sa njom.
2) Grubost u govoru ili potpuno izbjegavanje govora.
3) Spavanje u drugoj sobi ili van kuće.
Ako ova metoda ne bude koristila, pribjegava se odgojnom udaranju žene, pod uslovom da to udaranje ne bude bolno i ne prouzrokuje još veću odbojnost i neposlušnost žene.
(IŠRETU-N-NISAI VE HALLU-L-HILAFATI-ZZEVDŽIJJETI 97,98) Rekao je šejh Ibn Usejmin za one koji udaraju svoje žene iz navike, bez ikakvog povoda i bez šerijatskih granica u tome: “Takvi ljudi su nepokorni Allahu i suprostavljaju se Njegovom Šerijatu jer je Allah, dž.š., naredio muževima da se na najljepši način odnose prema suprugama. Da li se može reći za čovjeka koji ulazi u kuću srdit, tjera sve od sebe i udara da se odnosi prema porodici na najljepši način? Naprotiv, za takve se kaže da imaju kratku pamet i slabu vjeru. Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Najbolji među vama su oni koji su najbolji prema svojim ženama.” (Tirmizi) (MEDŽMUU DURUSI FETAVA-L-HAREMI-L-MEKKIJJI3/248 str.)
Koliko je mužu dozvoljeno da bude odsutan od kuće?
Neki ashabi Allahovog Poslanika ograničili su odsutnost čovjeka od kuće na četiri mjeseca a drugi su to ograničili na šest mjeseci. Međutim, ograničenje dolazi u pitanje tek kada žena bude zahtijevala da on dođe kući. Ako se taj zahtjev dogodi nakon pola godine i čovjek bude u mogućnosti da ga ispuni, a ne ispuni, žena ga ima pravo tužiti kod islamskog kadije (u našem vremenu kod nekog od učenih ljudi koji poznaju kadiluk – islamsko sudstvo) i tražiti razvod braka.
Ako mu žena dozvoli da ostane, pa makar se radilo o dužem roku, nema nikakve smetnje u tome jer se ona u tom slučaju dobrovoljno odrekla svoga prava. Bitno je napomenuti i to da čestit i bogobojazan muž zna bolje svoje obaveze od žene i zna sve šta treba raditi da bi obezbijedio sretan i uredan život porodici, tako da nema potrebe da ga ona primorava na ostanak u kući nakon što je ostavio potrebnu opskrbu i namirnice i obavezao nekoga da se brine za njihovu sigurnost i sve što im je potrebno.
Postoje mnoge situacije u kojima se ne može ograničiti čovjekovo odsustvo od kuće niti žena ima pravo zahtijevati od njega da se vrati, kao što je bolest, borba na Allahovom putu, poziv u Allahovu vjeru (da’va), učenje Allahove vjere i sl., osim ako bude nezbrinuta i uskraćena za ono što joj je potrebno za normalan život. Na ženi je tada da se strpi i nada Allahovoj, dž.š., nagradi.
Na ovu temu jos se moze govorit,ali za ovaj put ovoliko. Allah najbolje zna!
Na pitanje odgovorio prof. Jasmin Djanan
Preuzeto sa http://www.n-um.com
Vidi manjeZbog čega se na hadžu bacaju kamenčići na džemreta?
Allahov Poslanik, ﷺ, bacanje kamenčića na džemreta pojasnio je u sljedećem hadisu: “Tavaf oko Kabe, sa‘j (obilazak) između Safe i Merve i bacanje kamenčića na džemreta propisani su isključivo radi sjećanja i spominjanja Allaha, dž. š., (radi zikra).” Bacanje kamenčića na džemreta propisano je sunnetviše
Allahov Poslanik, ﷺ, bacanje kamenčića na džemreta pojasnio je u sljedećem hadisu: “Tavaf oko Kabe, sa‘j (obilazak) između Safe i Merve i bacanje kamenčića na džemreta propisani su isključivo radi sjećanja i spominjanja Allaha, dž. š., (radi zikra).”
Bacanje kamenčića na džemreta propisano je sunnetom Allahovoga Poslanika, ﷺ, jer je i on to činio i nama oporučio da činimo: “Od mene uzmite propise obavljanja hadža i umre.”
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda b. Saliha el-Usejmina
Vidi manjeMože li žena ići na hadždž bez mahrema?
Vi, poštovana sestro, za svoga sina možete udijeliti sadaku i činiti mu dovu. Post ponedjeljkom i četvrtkom za mejita nije bio poznat odabranim generacijama muslimana i stoga nije ispravno postiti dobrovoljni post za mejita. Što se tiče fetve o obavljanja hadža bez mahrema nakon napunjenih četrdesetviše
Vi, poštovana sestro, za svoga sina možete udijeliti sadaku i činiti mu dovu. Post ponedjeljkom i četvrtkom za mejita nije bio poznat odabranim generacijama muslimana i stoga nije ispravno postiti dobrovoljni post za mejita. Što se tiče fetve o obavljanja hadža bez mahrema nakon napunjenih četrdeset godina, ona je, bez dvojbe, neispravna, jer u šerijatu ne postoji argument koji pravi razliku između mlađe i starije žene kada je u pitanju putovanje bez mahrema, iako se radilo o hadžu. Ova razlika također je u koliziji sa hanefijskim mezhebom koji ne pravi razliku između starijih i mlađih žena koje žele putovati na hadž bez mahrema. (Vidjeti: Tebjinul-hakaik, 2/240)
Vidi manjeHanefijski učenjaci kažu: “Iako bila stara, nije joj dozvoljeno obaviti hadž osim uz pratnju mahrema.” (Vidjeti: Hašijetu Ibn Abidin, 3/532) Ženi nije dozvoljeno da obavi hadž bez pratnje mahrema (muža, sina, oca, djeda, amidže, daidže, pastorka i ostalih skupina koje su joj trajno zabranjene za bračnu vezu).
Ovo je stav apsolutne većine islamskih učenjaka. Fetva koju ste dobili u suprotnosti je sa vjerodostojnim hadisima Allahovog Poslanika, ﷺ, o zabrani putovanja žene bez mahrema i kosi se stavom hanefijske pravne škole. (Vidjeti: El-Ihtijar, 1/181–182; Hašijetu Ibn Abidin, 3/531)
Ostaje na kraju pitanje šta činiti? Ako žena nema mahrema, u tom slučaju nije dužna i ne smije obaviti hadž i neće biti zbog toga grješna, naprotiv, bit će nagrađena kod Allaha po svome nijetu i želji da obavi hadž, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: mr. Safet Kuduzović
Šta je vrijednije džihad ili hadždž?
Za muškarce je borba na Allahovu putu vrednija od hadža, osim kada je u pitanju hadž koji se obavlja prvi put u životu, koji je svakome farz i jedan je od islamskih ruknova (osnovnih temelja), a koji je vredniji od džihada na Allahovom putu. Svaki sljedeći hadž manje je vrijedan od borbe na Allahovoviše
Za muškarce je borba na Allahovu putu vrednija od hadža, osim kada je u pitanju hadž koji se obavlja prvi put u životu, koji je svakome farz i jedan je od islamskih ruknova (osnovnih temelja), a koji je vredniji od džihada na Allahovom putu. Svaki sljedeći hadž manje je vrijedan od borbe na Allahovom putu za muškarce.
Za žene je vredniji hadž i na njih se odnosi hadis u kojem je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “Najvrednija borba na Allahovom putu jeste hadž koji je primljen kod Allaha, dž. š.”
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda b. Saliha el-Usejmina
Vidi manjeMora li muž platiti svojoj ženi hadždž?
Muž nije obavezan da finansira suprugin odlazak na hadž, pa makar bio imućan, jer to se smatra pohvalnim djelom zbog kojeg će biti nagrađen ako ga učini, a ako ne učini, neće biti grješan. To nije učinio obaveznim nijedan kur’ansko-hadiski tekst. Islam je propisao da žena samostalno raspolaže imetkoviše
Muž nije obavezan da finansira suprugin odlazak na hadž, pa makar bio imućan, jer to se smatra pohvalnim djelom zbog kojeg će biti nagrađen ako ga učini, a ako ne učini, neće biti grješan.
Vidi manjeTo nije učinio obaveznim nijedan kur’ansko-hadiski tekst. Islam je propisao da žena samostalno raspolaže imetkom koji dobije na ime mehra – vjenčanog dara, kao što je dozvolio da žena slobodno raspolaže imetkom koji posjeduje.
Islam je naredio – propisao mužu da izdržava svoju suprugu u granicama svojih mogućnosti, ali mu nije stavio u obavezu da vraća njene dugove, niti da plaća zekat za nju, niti da snosi troškove njenog odlaska na hadž.
Šejh Usejmin upitan je o tome da li će muž biti nagrađen ako zaduži nekoga da obavi hadž za njegovu suprugu koja je preselila, a prethodno nije obavila hadž, pa je kazao: ‘’Najbolje u svemu tome jeste da on lično obavi hadž za nju kako bi obavio propise hadža na najpotpuniji način… A da li je to obaveza njemu? Ne, to mu nije obaveza.’’ (Likau-šehri, 34/ 579)
Dakle, kao što mužu nije obaveza da naknadno obavlja hadž za preminulu suprugu, isto tako nije mu obaveza da snosi troškove njenog odlaska na hadž dok je živa.
Ovo sve odnosi se na obavezu finansiranja, ali kada je u pitanju dobročinstvo prema supruzi i lijepo ponašanje prema njoj, ako bi to učinio, Allah neće dozvoliti da propadne nagrada dobročinitelju, tj. Allah će i njemu upisati nagradu njenog hadža.
Islamski učenjaci spomenuli su situaciju kada je muž obavezan da finansira hadž svoje supruge, naprimjer da namjerno uzrokuje kvarenje njenog hadža, tj. ako bi nasilno intimno općio sa suprugom na hadžu prije prvog tehalula – oslobađanja od ihramskih zabrana.
Šejh Abdulkerim Zejdan kazao je:
“Ženino pravo kod muža nije da on finansira njen odlazak na hadž, odnosno čak mu nije ni obaveza da djelimično učestvuje u tome.” (Mufesal fi ahkamil-mereti 2–177)
Šejhu Albaniju postavljeno je ovo pitanje, pa je odgovorio da mužu nije obaveza da finansira suprugin odlazak na hadž. Ovaj propis odnosi se samo na muža, međutim, ako žena posjeduje dovoljno imetka da obavi hadž, tada joj je obaveza da ga i obavi, a ako ona lično ne posjeduje taj imetak, onda i nije obavezna da obavi hadž.
A Allah najbolje zna!
(Islam-qa)
Odgovor priredio: Elvedin Pezić, prof.
Da li je bolje da prvo obavim umru, pa onda hadž?
Što se tiče vrijednosti obavljanja umre, ako otvorimo hadiske zbirke, vidjet ćemo da u velikom broju njih postoji posebno poglavlje koje govori o vrijednosti umre. Više je hadisa koji podstiču na obavljanje umre i ukazuju na njenu vrijednost, a mi ćemo spomenuti nekoliko njih. Od Ebu Hurejre, r. a.,više
Što se tiče vrijednosti obavljanja umre, ako otvorimo hadiske zbirke, vidjet ćemo da u velikom broju njih postoji posebno poglavlje koje govori o vrijednosti umre. Više je hadisa koji podstiču na obavljanje umre i ukazuju na njenu vrijednost, a mi ćemo spomenuti nekoliko njih.
Od Ebu Hurejre, r. a., prenosi se da je Allahov Poslanik kazao: “‘Umra do umre je iskup za ono što se učini između njih, a za primljen (mebrur) hadž nema druge nagrade osim Dženneta.” (Buhari i Muslim)
Od Abdullaha b. Mesuda, r. a., prenosi se da je Allahov Poslanik kazao: “Hadž i umru, jedno za drugim u kontinuitetu obavljajte, doista oni brišu (čiste) siromaštvo i (male) grijehe kao što kovački mijeh čisti nečistoću željeza, zlata i srebra. Za primljen (mebrur) hadž nema druge nagrade osim Dženneta.” (Tirmizi, i drugi, šejh Albani potvrdio je vjerodostojnost ovog hadisa u više svojih djela)
Umra u ramazanu ima posebnu nagradu. Umra u ramazanu vrijedi kao hadž sa Allahovim Poslanikom!
Od Ibn Abbasa, r. a., prenosi se da je kazao: “Kada je Allahov Poslanik donio odluku da obavi hadž, jedna ashabijka je kazala svome mužu: ‘Omogući mi da idem na hadž sa Allahovim Poslanikom.’ Kazao je: ‘Nisam u mogućnosti da ti obezbijedim (da obaviš) hadž sa Poslanikom.’ Kazala je: ‘A tvoja deva koja nam služi za nošenje vode s kojom se zalijevaju usjevi?’ ‘Na toj devi ćemo se u putu na hadž smjenjivati tvoj sin i ja’, rekao je. ‘A tvoja druga deva?’, upitala je. ‘Ona je uvakufljena za borbu na Allahovom putu’, odgovorio je. ‘Prodaj svoje datule?’, ponovo je upitala. ‘Te datule su moja i tvoja hrana od koje preživljavamo’, odgovorio je. Kada se Allahov Poslanik vratio iz Meke (sa hadža), ta žena je poslala svoga muža Allahovom Poslaniku i kazala: ‘Poselami Allahovog Poslanika od mene i upitaj ga šta je ravno hadžu (obavljenim) sa Allahovim Poslanikom.’ Nakon toga njen je muž došao Allahovom Poslaniku i kazao: ‘Moja supruga ti šalje selam i ona je tražila od mene da joj omogućim (da obavi) hadž sa tobom, pa sam joj kazao: ‘Ja ne mogu da ti obezbijedim (sredstvo) na kojem ćeš obaviti hadž.’ Potom mi je kazala: ‘Daj da obavim hadž na tvojoj devi’, pa sam kazao da je ta deva uvakufljena za borbu na Allahovom putu (džihad). Kazao je Allahov Poslanik: ‘Kamo sreće da si to učinio, to bi bilo na Allahovom putu.’ Potom me je pitala za moju drugu devu, pa sam joj kazao da ćemo se njen sin i ja smjenjivati jašući tu devu na putu. Potom mi je kazala: ‘Prodaj svoje datule’, pa sam kazao da je to moja i njena hrana. Na to se Allahov Poslanik nasmijao čudeći se njenoj želji da obavi hadž. Ona mi je naredila da te pitam šta je ravno hadžu (obavljenom) sa tobom. Kazao je Allahov Poslanik: ‘Prenesi joj selam od mene i kaži joj da je umra u ramazanu ravna hadžu sa mnom.’” (Ibn Huzejma, šejh Albani je u više svojih djela potvrdio vjerodostojnost ove predaje. Osnovu ovog događaja, bez detaljisanja, bilježe Buhari i Muslim)
Na osnovu ovog hadisa mnogi smatraju da ako obave umru u ramazanu nisu obavezni da obavljaju hadž, što je više nego neispravno. Ovaj hadis samo nam govori o vrijednosti umre u ramazanu, a nikako o tome da onaj ko to učini nije obavezan da obavlja hadž.
Što se tiče propisa umre, nama prostor ne dozvoljava da detaljišemo o tome, ali u osnovnim crtama: umra se sastoji od oblačenja ihrama na mikatu, tavafa (sedam krugova) oko Kabe, klanjanju dva rekata, obavljanju sa‘ja koji se ogleda u činjenju sedam krugova između Safe i Merve, brijanju ili skraćivanju kose kada su u pitanju muškarci, a kada je u pitanju žena, ona ima samo opciju skraćivanja kose u dužini jagodice prstiju. Na taj način umra biva završena.
U osnovi učenjaci imaju oprečne stavove u pogledu pitanja da li je muslimanu obaveza da obavi umru ili ne. Veliki broj učenjaka, od kojih su hanefijska i malikijska pravna škola, smatrali su obavljanje umre (jednom u životu) pohvalnim ibadetom, a ne obaveznim, dok je bilo i onih koji su smatrali da je obavljanje jedne umre u toku života obaveza onome ko je imućan, a tog stava su bili učenjaci šafijske i malikijske pravne škole.
Što se tiče vas, ako niste obavili hadž, svakako je preče da obavite hadž (u sklopu kojeg možete ujedno obaviti i umru) pošto se u pitanju obaveznosti hadža, u pogledu onoga ko je u mogućnosti, učenjaci ne razilaze i to smatraju jednim od pet temelja islama. A nakon toga, ako budete htjeli da ponovno dođete i obavite umru, pa svakako da je to dobro i da to potpada pod citirane hadise koji govore o vrijednosti kontinuiteta između hadža i umre.
A Allah najbolje zna!
Odgovorio: Pezić Elvedin, prof.
Vidi manjeS kim će žena biti u Džennetu?
Alejkumus-selam! Žene koje uđu u Džennet bit će sa svojim muževima ukoliko su i oni uvedeni u Džennet. Uzvišeni Allah kaže: “…njih čeka najljepše prebivalište, edenski vrtovi u koje će ući oni i roditelji njihovi i žene njihove i porod njihov…” (Er-Ra‘d, 22–23) Oni će zajedno sa svojim suprugama uživiše
Alejkumus-selam! Žene koje uđu u Džennet bit će sa svojim muževima ukoliko su i oni uvedeni u Džennet. Uzvišeni Allah kaže: “…njih čeka najljepše prebivalište, edenski vrtovi u koje će ući oni i roditelji njihovi i žene njihove i porod njihov…” (Er-Ra‘d, 22–23) Oni će zajedno sa svojim suprugama uživati u Džennetu: “Stanovnici Dženneta uživat će toga dana u blagodatima veseli i radosni, oni i žene njihove bit će u hladovini na ukrašenim divanima naslonjeni.” (Jā Sīn, 55–56)
Ukoliko se žena više puta udavala, bit će sa svojim zadnjim mužem. Prenosi se da je Muavija b. Ebu Sufjan zaprosio ženu koja se zvala Ummu Derda’, pa ga je ona odbila rekavši da je čula kako Ebu Derda’, njen muž koji je umro, prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Svaka žena čiji muž umre pa se ona, nakon njega, uda – bit će sa svojim zadnjim mužem (u Dženentu)”, dodajući na to: “A ja ne bih da te mijenjam sa Ebu Derda’om”, na šta joj je Muavija, r.a., odgovorio: “Onda posti, on (post) čuva!” (Taberani, Sahihul-Mu‘udžem el-Evsat, br. 3130, Šerhu Muškilil-Asar, br. 654, 2/121. Albani, El-Džamiis-sagir ve zijadetuhu, br. 4469)
Isto tako, od Huzejfe, r.a., prenosi se da je rekao svojoj supruzi: “Ako želiš da budeš moja supruga u Džennetu, nemoj se poslije mene udavati, jer, uistinu, žena će u Džennetu biti sa svojim zadnjim mužem sa dunjaluka. Zbog toga je Allah, dž.š., zabranio Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, suprugama da se udaju poslije njega jer će one biti njegove supruge u Džennetu.” (Bejheki, Sahih Es-Sunenul-kubra, br. 13803, Šerhu Muškilil-Asar, br. 654, 2/121)
Postoji i mišljenje da će na ahiretu žena pripasti čovjeku koji se najljepše ophodio prema njoj na dunjaluku, shodno predaji koju prenosi majka pravovjernih Ummu Habiba, Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, supruga, koja je pitala Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Žena koja je imala dva muža na dunjaluku, pa su joj oba umrla, i na kraju se svi nađu u Džennetu – kojem će pripasti, prvom ili drugom?” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Pripast će onome koji se najljepše ophodio prema njoj. Ummu Habiba, zaista lijepo ponašanje kupi dunjalučke i ahiretske nagrade!” (Bezzar, Musned, br. 6631)
Imam Kilabazi, rhm., islamski učenjak i pobožnjak, kaže: “Moguće je da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kod svoje supruge primijetio njenu želju da bude sa njim u Džennetu, kao što je sa njim bila na dunjaluku, jer hadis govori o Ummu Habibi i ona je ta koja postavlja pitanje i koja je imala već jednog muža prije Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa joj je on odgovorio: ‘Pripast će onome koji se najljepše ophodio prema njoj’ – a ko je ljepšeg ahlaka od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem!” (Vidjeti: Kilabazi, Me‘anijel-ahbar, 1/341)
Imam Munavi, rhm., kaže: “Nakon uzimanja u obzir svih hadisa, može se zaključiti to da će žena pripasti zadnjem mužu s kojim je bila u braku – ako svi budu isti po ahlaku i ponašanju, u suprotnom, izabrat će čovjeka koji je bio boljeg ahlaka i ponašanja, a Allah, dž.š., najbolje zna!” (Vidjeti: Fejdul-Kadir, 3/195)
U svakom slučaju, najvažnije je zaslužiti Allahovu, dž.š., milost i ući u Džennet, a Allah, dž.š., sigurno, nikome neće nepravdu učiniti. Treba znati da će čovjek drugačije razmišljati na ahiretu u odnosu na svoje razmišljanje na dunjaluku. Mnoge stvari koje su bitne na dunjaluku, na ahiretu će biti potpuno prevaziđene, jer od onoga što ima na ahiretu, na dunjaluku imaju samo imena i ništa više.
Na pitanje odgovorio: prof. fikha Sead ef. Jasavić,
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Vidi manjeIspravnost učenja sure El-Kehf petkom?
Sura El-Kehf je jedna od sura čija je posebna odlika spomenuta u vjerodostojnom sunnetu. Imam Buharija naslovio je jedno poglavlje svoje hadiske zbirke riječima: “Poglavlje o vrijednosti sure El-Kehf“. U tom poglavlju naveo je predaju u kojoj se navodi da je El-Bera, radijallahu anhu, rekao: “Dok jeviše
Sura El-Kehf je jedna od sura čija je posebna odlika spomenuta u vjerodostojnom sunnetu. Imam Buharija naslovio je jedno poglavlje svoje hadiske zbirke riječima: “Poglavlje o vrijednosti sure El-Kehf“. U tom poglavlju naveo je predaju u kojoj se navodi da je El-Bera, radijallahu anhu, rekao: “Dok je jedan čovjek učio suru El-Kehf, a pored njega stajao je konj vezan s dva duga užeta, nad učačem se nadvi oblak koji se sve više i više približavao, što je uznemirilo konja i navelo ga na bijeg. Kada je svanulo, čovjek je otišao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i obavijestio ga o tome, na što je Poslanik rekao: ‘To je smiraj koji se spustio s Kur’anom.'” (Buharija, br. 5011)
U vjerodostojnom sunnetu potvrđeno je da učenje sure El-Kehf, Allahovom dozvolom, štiti od Dedždžala. Ebu Derda, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko nauči deset ajeta s početka sure El-Kehf, bit će zaštićen od Dedždžala.” U drugom rivajetu spomenuto je: “…s kraja sure El-Kehf“. (Muslim, br. 809)
Također, postoje vjerodostojne predaje koje potvrđuju fadilet učenja cijele sure El-Kehf, međutim, u nekim od tih predaja spomenuto je da to učenje treba biti petkom ili uoči petka, a u drugima učenje nije vezano za određeni dan. Oko vjerodostojnosti predaja koje spominju petak hadiski eksperti imaju različita mišljenja, a najvjerodostojnije su sljedeće dvije predaje: Prenosi se od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, da je rekao: “Ko prouči suru El-Kehf noć uoči petka, bit će mu svjetlo između njega i Drevnog hrama (Kabe).” (Bilježi Ed-Darimi, br. 3407, Husejn Selim Esed ocijenio je ovu predaju vjerodostojnom iz riječi Ebu Seida)
U drugoj predaji spominje se da je Ebu Seid rekao da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Ko petkom prouči suru El-Kehf bit će mu svjetlost u vremenu između dva petka.” Bilježi El-Bejheki u El-Kubra, br. 5792, i Hakim, br. 3392, a Hakim je rekao: ”Ovaj hadis je vjerodostojnog seneda”, a Zehebi u svojim opaskama na Hakima istakao je slabost Nuajma ibn Hamada, jednog od prenosilaca ovog hadisa. Ibn Hadžer je hadis ocijenio dobrim i kazao: ”Ovo je najjača predaja o učenju sure El-Kehf petkom.” (Fejdul-Kadir, 6/257 ) Šejh Albani je hadis ocijeno vjerodostojnim u Sahihul-Džami, br. 6470, i El-Džamius-sagir, br. 11416.
El-Munziri potvrđuje vjerodostojnost predaja od Ebu Seida, radijallahu anhu, u kojima se fadilet učenja sure El-Kehf vezuje za petak i nakon što je naveo njene rivajete od kojih su neke merfu (iz riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem), a druge mevkuf (iz riječi Ebu Seida, radijallahu anhu), kaže: “U svim lancima prenosilaca ovih predaja, osim predaje kod Hakima, nalazi se ravija Ebu Hišam Jahja ibn Dinar er-Rumani, a on je kod većine hadiskih stručnjaka pouzdan.” (Et-Tergib vet-terhib, 1/297)
Mnogi hadiski eksperti, poput Nesaija preferiraju mevkuf predaju nad merfu, tj. da je ova predaja iz riječi Ebu Seida, a ne iz riječi Poslanika. (Telhisul-habir, 2/175) Iako je ova predaja iz riječi Ebu Seida, ona ostaje validna kao argument, jer ovakvo nešto ashab ne govori prema svom mišljenju, nego je to morao čuti od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Nakon što je naveo neke od predaja koje ukazuju na fadilet učenja sure El-Kehf petkom, Ebul-Hasan ibnul-Irak el-Kinani rekao je: “Zabilježen je vjerodostojan hadis o zaštiti od Dedždžala učenjem dijela sure El-Kehf, bez ograničenja na dan džume, a bilježi ga Muslim od Ebu Derdaa. Sve što je spomenuto u hadisima mimo toga je neprihvatljivo, a Allah najbolje zna.” (Tenzihuš-šeri’a, 1/302) Ebu Ishak el-Huvejni, savremeni učenjak, također je preferirao slabost predaja u kojima se spominje petak.
Ipak, mnogi učenjaci potvrđuju pohvalu učenja sure El-Kehf petkom, od kojih su pored već spomenutih: El-Munziri i Ibn Hadžer, imam Šafija i Ibnul-Kajjim. Rekao je El-Munavi: “Pohvalno je učiti suru El-Kehf petkom ili uoči petka, kao što je to kazao imam Šafija.” (Fejdul-Kadir, 6/198)
Govoreći o posebnostima petka, Ibnul-Kajjim kaže: “Deseta posebnost: učenje sure El-Kehf u toku tog dana.” (Zadul-mead, 1/36) Uzvišeni Allah najbolje zna!
Na pitanje odgovorio: mr. Hakija Kanurić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com