PRIJAVA

Podrška: pitajucene@gmail.com

ili

Sve su pite pitice samo je * pitac? (napiši malim slovima)

Zaboravljena šifra?

Nemaš profil, Registruj se ovdje

Zaboravljena šifra

Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com

Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.

Imaš profil? Prijavi se sada

Objasni zašto prijavljuješ.

Objasni zašto prijavljuješ.

Objasni zašto prijavljuješ.

Aplikacije
Pitaj Učene ® Logo Pitaj Učene ® Logo Pitaj Učene ® Logo
PRIJAVA

Pitaj Učene ®

Pitaj Učene ® Navigacija

  • Najaktivniji članovi
  • Kvizovi i igre
  • Novosti
PRETRAŽI
POSTAVI PITANJE

Mobile menu

Zatvori
POSTAVI PITANJE
  • POČETNA
  • NOVOSTI
  • NAPIŠI ČLANAK
  • PITANJA
    • Kako se postavlja pitanje?
    • Sakupljanje bodove
    • Postavi pitanje
    • Pretraži pitanja
    • Kategorije pitanja
  • MOB. APLIKACIJE
  • ANDROID
    • Web Stranica
    • Nagradni Kviz
    • Namaz korak po korak
    • Tedžvid
    • Sufara
  • iPHONE iOS
    • Web Stranica
    • Nagradni Kviz
    • Namaz korak po korak
    • Tedžvid
    • Sufara
  • KVIZOVI WEB
    • Kvizovi o Kur'anu
    • Kviz Sira – Životopis Poslanika
    • Ramazanski kvizovi
    • Kvizovi o zekatu i sadekatul fitru
    • Islamski Dnevni Kviz
    • Dječiji kvizovi
    • Kviz Škola Islama
    • Islamski Kviz 18+
    • Kviz opšteg znanja
    • Milioner Islamski Kviz
    • RANGLISTE KVIZOVA
  • KVIZ APLIKACIJA
    • Pokreni kviz
  • IGRE
    • Pronađi riječ
    • Asocijacije
  • KORISNICI
    • Prijava
    • Registracija
    • Dodaj grupu
    • Značke i bodovi
    • Sakupljanje bodove
    • Predloži kategoriju
    • Svi studenti
  • OBJAVE - POSTOVI
    • Napiši članak
    • Novosti
    • Biografije učenjaka
    • Kur'anske poruke
    • Izreke daija
    • Lijepa riječ
  • FUNKCIONALNOST
    • Redakcija
    • Info o radu stranice
    • Politika Privatnosti
    • Uslovi upotrebe
    • Uslovi slanja poruka
    • Urednici
    • Uloge na stranici
    • FAQ - pomoć
    • Analitika
    • Kontakt
  • Najaktivniji članovi
  • Kvizovi i igre
  • Novosti
Početna|Rezultati pretrage za"Hadis"
  1. Postavljeno 20.09.2018u kategoriji: Bračni propisi

    Brak bez vjenčanja

    D. P.
    Best Answer
    D. P. Urednik 🛠️
    Added an answer on 20.09.2018 at 20:57

    Ako ste izostavljali namaz kad ste sklopili brak pa se potom pokajali i počeli klanjati propisane namaze, u tom slučaju ne morate obnavljati bračni ugovor, on je, inšallah, ispravan. Naime, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije tražio da oni koji prihvate islam obnove bračne ugovore skviše

    Ako ste izostavljali namaz kad ste sklopili brak pa se potom pokajali i počeli klanjati propisane namaze, u tom slučaju ne morate obnavljati bračni ugovor, on je, inšallah, ispravan. Naime, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije tražio da oni koji prihvate islam obnove bračne ugovore skopljene prije islama. U tom slučaju supružnici neće obnoviti bračni ugovor, bez obzira na to u kojim je okolnostima i na koji način taj isti ugovor sklopljen. U pogledu toga ne postoji razilaženje među islamskim učenjacima, kako to kaže Ibn Kudama u djelu “El-Mugni”.

    Da bi bio ispravan, brak mora ispuniti četiri uvjeta:

    Prvi je uvjet dozvola staratelja. Prema mišljenju većine islamskih učenjaka, ništavan je onaj brak koji je sklopljen bez dozvole staratelja. U hadisu koji prenosi Ebu Musaa, radijallahu anhu, stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ništavan je brak sklopljen bez dozvole staratelja i prisustva dvojice pravednih svjedoka” (Ebu Davud, Et-Tirmizi, Ibn Madža i Ahmed).

    Drugi je uvjet obostrano zadovoljstvo budućih supružnika.

    Treći uvjet jest udadbeni dar (ar. mehr).

    I četvrti uvjet je obznana braka, na osnovu navedenog hadisa.

    U Vašem slučaju manje je zlo da pristanete na mužev uslov – iako ni to nije idealno rješenje, jer to islam ne odobrava. Međutim, ako ste se prvo vratili islamu pa zatim stupili u brak na način kako ste opisali, tad morate sklopiti novi bračni ugovor, onako kako Šerijat zahtijeva, i to što prije, jer je zabranjeno živjeti u takvoj bračnoj vezi. I obavezni ste se pokajati Svevišnjem Allahu zbog prijestupa, znajući da Allah prima pokajanje i da je milostiv. A Allah, džellešanuhu, opet, najbolje zna.

    Na pitanje odgovorio: prof.Abdurrahman Kuduzović

    Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com

    Vidi manje
      • 0
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  2. Postavljeno 20.09.2018u kategoriji: Hadisi Predaje

    Kako odgovoriti onome koji baca sumnje na vjerodostojnost Buharijinog sahiha?

    Sedin
    Best Answer
    Sedin Admin 🛠️
    Added an answer on 20.09.2018 at 20:54

    Hvaljen neka je Allah. Imam Buhari je umro u 256-oj hidžretskoj godini, tj. 245 godina poslije smrti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a ne kao što tvoj prijatelj Šija tvrdi. Ali ti ljudi su lažovi pa se nije ni čuditi toj izjavi. Ovo ne znači da je Buharija prenosio direktno od Poslanika, salviše

    Hvaljen neka je Allah.
    Imam Buhari je umro u 256-oj hidžretskoj godini, tj. 245 godina poslije smrti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a ne kao što tvoj prijatelj Šija tvrdi. Ali ti ljudi su lažovi pa se nije ni čuditi toj izjavi. Ovo ne znači da je Buharija prenosio direktno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem; ovo se uopšte ne misli. Nego ovo spominjemo da bi stvari bile jasnije.
    Ali kako mi možemo da se oslanjamo na Buharijin sahih kada se on nikada nije sreo sa Poslanikom, , sallallahu alejhi ve sellem?
    Odgovor na ovo pitanje je u njegovom sahihu, Buharija nije ništa prenosio direktno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nego je prenosio od vjerodostojnih šejhova, sve do ashaba koji su prenosili od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Najmanji broj prenosilaca između Buharije i Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jeste tri. Tako da se mi oslanjamo na Buharijin sahih jer je birao prenosioce od kojih je prenosio hadise sa puno opreznosti i pažnje, i oni su najvjerodostojniji. Štoviše, nije htio napisati ni jedan hadis u svoju zbirku dok se nije okupao i klanjao dva rekata istihare, tražeći Allaha da ga uputi po pitanju upisivanja tog hadisa; zatim bi ga upisao. Trebalo mu je šesnaest godina da napiše ovu knjigu, koju je ummet prihvatio i jednoglasno se složio na ispravnosti onoga što je zabilježeno u sahihu; a Allah je sačuvao ovaj ummet da se slože na zabludi.
    Imam Nevevi je rekao u svome uvodu na komentar Muslimovog sahiha (1/14): “Učenjaci su složni da najispravnije knjige poslije Kur'ana jesu dva sahiha Buharije i Muslima, koje je ummet prihvatio. Od ove dvije ispravnija i korisnija je Buharijina zbirka.”
    Ako pitaš tog Šiju o izrekama Alije koje su njegovi imami prenijeli, i izreke El-bakira i Džafera Sadika, i drugih od ehlu bejta, da li su čuli od njih ili prenijeli sa lancima prenosilaca, odgovor će biti jasan. Velika je razlika između lanca prenosilaca kod Buharije i kod ovih ljudi koji su u zabludi koji ne mogu naći imena svojih prenosilaca osim u knjigama u kojim su zabilježenji slabi prenosioci, lažovi i ne pouzdani prenosioci.
    Riječi ovog  Šije su jednostavno prvi korak u napadu na sunnet  iz čega se vidi da je njihov mezheb zabluda i da su njihova vjerovanja prljava. Ne mogu si pomoći osim da izazivaju smutnju sa ovim zabudjelima potezima. Ali nikada ne mogu uspjeti, jer je istina jasna, a zabluda je smršena.
    Štoviše, savjetujemo te, Allah te pomogao, da potražiš društvo sunija od čijeg ćeš se društva okoristiti, i da izbjegavaš da prijateljuješ sa sljedbenicima novotarija. Učenjaci su upozorili na prijateljovanje sa njima jer će oni ustrajavati sve dok čovjeka ne odvedu od istine koristeći se svakojakim podvalama i izazivajući smutnju.
    Molimo Allaha da nam pomogne da slijedimo sunnet i da nas sačuva od novotarija i od onih koji ih slijede.
    A Allah zna najbolje.
    Odgovorio: šejh Muhammed Salih el-Munedždžid
    Izvor: http://islamqa.info/en/20153
    Preveo Redžo Muratović – http://islam-pitanja-i-odgovori.blogspot.com

    Vidi manje
      • 0
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  3. Postavljeno 20.09.2018u kategoriji: Kur'an Mushaf Tefsir

    Da li se mogu uciti ajeti Kur’ana na bosanskom jeziku?

    Admin
    Best Answer
    Admin Admin 🛠️ IT
    Added an answer on 20.09.2018 at 20:14

    Ve alejkumusSelam, Sto se tice ucenja Kur’ana na prevodu, to je pohvalno djelo, ali ni u kom slucaju sevapi, koji su obecani u brojnim hadisima, ne odnose se na prevod ili neku transkripciju originala, nego bas na arapski tekst Allahova govora. Tako da dok ne savladas sufaru i osnovna pravila arapskviše

    Ve alejkumusSelam,

    Sto se tice ucenja Kur’ana na prevodu, to je pohvalno djelo, ali ni u kom slucaju sevapi, koji su obecani u brojnim hadisima, ne odnose se na prevod ili neku transkripciju originala, nego bas na arapski tekst Allahova govora.

    Tako da dok ne savladas sufaru i osnovna pravila arapskog izgovora,nemoj prestat crpit pouke i poruke iz prevoda a potom ih primjenit u praksu,jer kakva je korist od znanja ako se ne radi po njemu.
    A Allah najbolje zna!

    Na pitanje odgovorio prof. Jasmin Djanan

    Preuzeto sa http://www.n-um.com

    Vidi manje
      • 0
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  4. Postavljeno 20.09.2018u kategoriji: Novotari Sekte

    Neki tvrde da postoji ajet koji podupire sufizam, je li to istina?

    Sedin
    Best Answer
    Sedin Admin 🛠️
    Added an answer on 20.09.2018 at 19:58

    Hvala pripada Uzvišenom Allahu. Ajet koji je spomenut u pitanju jesu riječi  Allaha, dželle šanuhu: ''Oni koji su poslušni Allahu i Poslaniku biće u društvu vjerovjesnika, i pravednika, i šehida, i dobrih ljudi, kojima je Allah milost Svoju darovao. A kako će oni divni drugovi biti!''  (prijevod znaviše

    Hvala pripada Uzvišenom Allahu.
    Ajet koji je spomenut u pitanju jesu riječi  Allaha, dželle šanuhu:
    ”Oni koji su poslušni Allahu i Poslaniku biće u društvu vjerovjesnika, i pravednika, i šehida, i dobrih ljudi, kojima je Allah milost Svoju darovao. A kako će oni divni drugovi biti!” 
    (prijevod značenja sure En-Nisa, 69.)
    Ibn-Kesir  u tumačenju ovog ajeta kaže sljedeće:
    ”Tj. ko bude radio ono što su Uzvišeni Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredili, a bude se klonio onoga što su oni zabranili, Uzvišeni Allah uvešće ga u kuću Svoje plemenitosti i darežljivosti. Staviće ga u društvo vjerovjesnika i onih koji slijede po svom položaju, a to su pravednici, zatim šehidi. Poslije njih slijede ostali vjernici, odnosno dobri ljudi koji su bili dobri u svom javnom i tajnom životu. Na kraju ih Uzvišeni Allah pohvalio riječima: ”A kako će oni divni drugovi biti!” ”
    Buharija prenosi od Aiše, radijallahu anha,da je rekla:
    ”Čula sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, gdje kaže: ”Nema nijednog poslanika, alejhis-selam, koji je bio na samrtnoj postelji, a da mu nije dato da bira između dunjaluka i ahireta.”
    To je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,izrekao za vrijeme bolesti u kojoj je preselio na bolji svijet, a zatim ga je obuzela žestoka promuklost, pa sam ga čula kako uči: ”… u društvu onih koje je Allah obasuo blagodatima od vjerovjesnika, i pravednika, i šehida i dobrih ljudi.” Iz ovoga sam shvatila da mu je već ponuđeno da napravi izbor.” 
    (Pogledati Tefsirul-Kur'anil-‘Azim)
    Zatim Ibn-Kesir navodi nekoliko predaja koje govore o povodu objave ovog ajeta, a onda dodaje: ”Mnogo važnije od svega navedenog je radosna vijest, spomenuta u poznatim hadiskim zbirkama i to mutevatir predajom preko skupine ashaba. Ona se sastoji u tome da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,upitan šta će se desiti sa čovjekom koji voli određene ljude, ali nije dostigao njihov stepen u pogledu činjenja dobrih djela. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: ”Čovjek će biti sa onima koje bude volio!” Enes b. Malik, radijallahu anhu je rekao: ”Ništa se nije moglo porediti sa radošću ashaba koju je inicirao ovaj hadis. Volim Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem , Ebu Bekra, Omera i nadam se da će me Uzvišeni Allah proživjeti zajedno sa njima, iako se ne mogu porediti sa njihovim životnim djelom.” ”
    (Tefsirul-Kur'anil-‘Azim)
    U ovome ajetu, kao što vidite, nema nikakvog opravdanja i osnove za sufizam i njegovo učenje. Ako sufije govore istinu, neka se pokore Allahu dželle šanuhu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem i neka se drže onoga što je On propisao, kao što to ajet napominje, kako bi na taj način bili od onih koji su spašeni. Tvrde da evlije poznaju gajb, stvari koje poznaje samo Allah dželle šanuhu. Svoje obraćanje mrtvima za pomoć i činjenje tavafa oko turbeta i mezara smatraju ibadetom i dobrim djelom, traženje pomoći  od nekog drugog mimo Allaha, dželle šanuhu, je kufr i širk. Govore da im Allah dželle šanuhu, objavljuje određene stvari koje ubacuje u njihova srca, a koje su dodatak u odnosu na Kur'an i sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Smatraju da odabrani nisu obavezni pridržavati se šerijatskih propisa koji su , po njihovom mišljenju, obavezni za obične ljude. Izmišljaju forme zikra kojih se bezrezervno drže, a koje nemaju osnove u Kur'anu i u sunnetu Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Nakon svega žele biti od onih koji su spašeni – sa vjerovjesnicima i pravednicima. Daleko je, daleko ono čemu se nadaju! Oni su sa šejtanima i mušricima! Molimo Allaha dželle šanuhu da nam podari oprost i spas, te da nam u naša srca usadi ljubav prema Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovim plemenitim ashabima! Neka nas Allah dželle šanuhu, sastavi sa njima na mjestu u kome ćemo biti zadovoljni! Doista je On Vladar Svemogući!
    Muhammed Salih el-Munedždžid, Odgovori o islamskom vjerovanju, 39-40
    Pripremila: I.A.
    Preuzeto sa – http://islam-pitanja-i-odgovori.blogspot.com

    Vidi manje
      • 0
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  5. Postavljeno 20.09.2018u kategoriji: Novotari Sekte

    Da li su šejhovi sufijskih redova bliski Allahu dželle šanuhu?

    Sedin
    Best Answer
    Sedin Admin 🛠️
    Added an answer on 20.09.2018 at 18:47

    Zahvala pripada Uzvišenom Allahu. Termin sufizam nije bio poznat u periodu života Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti u periodu ashaba i tabi'ina. Tek nakon ovih prvih generacija na scenu dolazi jedna skupina pobožnih i skromnih ljudi (zahida) koji su nosili vunenu odjeću (suf), pviše

    Zahvala pripada Uzvišenom Allahu.

    Termin sufizam nije bio poznat u periodu života Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti u periodu ashaba i tabi'ina. Tek nakon ovih prvih generacija na scenu dolazi jedna skupina pobožnih i skromnih ljudi (zahida) koji su nosili vunenu odjeću (suf), pa su ih prozvali ovim imenom – sufije. Drugi su na stanovištu da su dobili naziv po grčkoj riječi ”sofija”, što u prijevodu znači mudrost. Ono što neki tvrde da su svoje ime dobile od riječi ”safa” (bistrina, čistoća, jasnost), ne može se smatrati ispravnim, pošto je ”nomen relativum” (tj. ime izvedeno iz drugog sufiksom – ijj) od riječi ”safa” safaijj, a ne sufijj.

    Pojavom ovog novog imena i skupine koja ga nosi, došlo je do još većeg rascjepa i raskola u redovima muslimana. Prve sufije su se razlikovale od kasnijih , po tome što je kod ovih posljednjih pojava novotarija (bid'ata) bila znatno izraženija, kao što im mali i veliki širk nisu bili nepoznanica. Allahov Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio je na njihove novotarije u slijedećim riječima:

    ”Klonite se novotarija u vjeri, jer svaka novotarija je bida't a svaki bida't je zabluda!”

    (Prenosi ga Tirmizi i za njega kaže da je hasen-sahih.)

    U onome što slijedi pokušaćemo napraviti komparaciju između vjerovanja sufija i njihovih obreda i učenja islama koje se zasniva na Kur'anu i sunnetu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

        Postoje mnogi sufijski redovi, kao što su tidžanije, kadirije, nakšibendije, šazilije, rufaije i drugi. Sljedbenici ovih redova smatraju da su samo oni na istini (hakku), a da su svi drugi u zabludi. Kur'an zabranjuje razdvajanje i dijeljenje među muslimanima, kao što Uzvišeni Allah kaže:
    ”…i ne budite od onih koji Mu druge ravnim smatraju, od onih koji su vjeru svoju razbili i u stranke se podijelili; svaka stranka je zadovoljna onim što ispovijeda.” (prijevod značenja sure Er-Rum, 31-32.)
           Pojedine sufije su , pored Allaha dželle šanuhu, počele obožavati poslanike, alejhis-selam, te žive i mrtve evlije. Obraćaju im se riječima kao što su: ”O Gejlani!”, ”O Rufai!”, ”Pomozi Allahov Poslaniče!”, ”Na tebe se oslanjamo, o Allahov Poslaniče!” itd. Allah, dželle šanuhu, zabranjuje da se u stvarima koje su samo u Njegovom domenu obraća nekom drugom mimo Njega, pa se takav čin označava širkom. Allah , dželle šanuhu, kaže:
    ”I , pored Allaha, ne moli se onome ko ti ne može ni koristiti ni nauditi, jer ako bi to uradio, bio bi , uistinu, nevjernik.” (prijevod značenja sure Junus,106.)
           Sufije smatraju da postoje kutbovi, bedeli i evlije kojima je Allah, dželle šanuhu, predao vođenje, upravljanje i uređenje stvari na ovome svijetu. Allah, dželle šanuhu, u Kur'anu navodi odgovor mušrika na pitanje koje im je postavio:

    ”… i ko upravlja svim?” – ”Allah!”- reći će oni.” (prijevo značenja sure Junus, 31.)

    Na osnovu ovoga zaključujemo da su arapski mušrici bolje poznavali Allaha, dželle šanuhu, od takvih sufija.
         Sufije, isto tako, pri pojavi neke nevolje, traže zaštitu kod nekog drugog, mimo Allaha, dželle šanuhu. Uzvišeni kaže:
    ”Ako te od Allaha kakva nevolja pogodi, – pa nikoe je osim Njega ne može ukloniti; a ako ti kakvo dobro podari, – pa, samo je On Svemoćni.” (prijevod značenja sure El-En'am,17.)
          Neke sufije vjeruju u vahdetul-vudžud (panteizam) gdje se poistovjećuje Stvoritelj i stvoreno, pa na kraju ispada da je sve stvoreno i da je sve božanstvo.
         Sufije pozivaju odricanju od ovoga svijeta, zanemarivanju uzročno-posljedičnih faktora i napuštanju džihada. Allah , dželle šanuhu, kaže:
    ”… i nastoj da time što ti je Allah dao stekneš onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio u ovome svijetu…”
    (prijevod značenja sure El-Kasas,77.),

    ”I protiv njih pripremite koliko god možete snage…” (prijevod značenja sure El-Enfal,60.)
          Sufije stepen ihsana, kao ekskluzivno pravo, pripisuju isključivo svojim šejhovima. Oni od murida zahtijevaju da sebi u mislima predstave šejha kada god spomenu Allaha, dželle šanuhu, (kada čine zikr), pa čak i u samom namazu. Neki idu čak dotle da stavljaju šejhovu sliku ispred sebe za vrijeme namaza. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kaže:”Ihsan (dobročinstvo) je da obožavaš Allaha, dželle šanuhu, kao da Ga gledaš, pa ako Ga ti ne vidiš, zaista, On tebe vidi!” (Muslim)
         Sufije, također,smatraju dozvoljenim ples i upotrebu defa i muzičkih instrumenata, kao i podizanje glasa prilikom učenja zikra. Allah, dželle šanuhu, kaže:”Pravi vjernici su samo oni čija se srca strahom ispune kada se Allah spomene…” (prijevod značenja sure El-Enfal,3.)

    Možete ih vidjeti kako od zikra izgovaraju samo Allahovo, ždelle šanuhu, ime : ”Allah, Allah, Allah!” Ovakav način zikra se smatra novotarijom i govorom koji ne nosi u sebi šerijatsko značenje. Neki idu i dalje od toga, pa izgovaraju samo: ”Ah,ah!” ili ”Hu, hu!” Stav islama i sunneta o pitanju zikra jeste da musliman spominje svoga Gospodara ispravnim i razumljivim govorom za koji ima nagradu kod Allaha Uzvišenog kao što su riječi: ”Subhanallah – neka je slavljen Allah, dželle šanuhu ; Elhamdulillah – hvala Allahu, dželle šanuhu ; La ilahe illallah –  nema istinskog boga osim Njega; Allahu ekber – Allah , dželle šanuhu, je najveći i slično.
         Sufije u svojim stihovima, za vrijeme zikra, kao tematiku uzimaju žene i dječake. Strastvena ljubav, zaljubljenost, žudnja i slično motivi su koje tom prilikom spominju, kao da se nalaze na kakvoj zabavi gdje se pleše uz vino, pljeskanje i galamu. Sve nabrojano se ubraja u mušričke običaje, obrede i rituale. Allah, dželle šanuhu, kaže:” Molitva njihova pored Hrama svodi se samo na zviždanje i pljeskanje rukama…” (prijevod značenja sure El-Enfal,35.)
          Neke sufije koriste metalne čavle i zabijaju ih u svoja tijela uz uzvikivanje nekih riječi, kao što je naprimjer: ”Djede!” Na taj način dolaze mu šejtani kako bi mu pomogli da izvede svoju tačku bez posljedica, pošto je zatražio pomoć mimo Allaha, dželle šanuhu. Uzvišeni Allah kaže:”Onome ko se bude slijepim pravio da ne bi Milostivog veličao, Mi ćemo šejtana natovariti, pa će mu on nerazdvojni drug postati.” (prijevod značenja sure Ez-Zuhruf, 36.)
         Sufije tvrde da imaju otkrovenja i da poznaju šta će se desiti u budućnosti (gajb stvari), a Kur'an ih izričito pobija. Allah, dželle šanuhu, kaže:”Reci: ‘Niko, osim Allaha, ni na nebu ni na Zemlji, ne zna šta će se dogoditi…” (prijevod značenja sure En-Neml,65.)
       Sufije, također, tvrde da je Allah, dželle šanuhu, stvorio ovaj svijet zbog Allahovog Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi we sellem, a Kur'an ih demantuje riječima Uzvišenog Allaha:”Džine i ljude sam stvorio samo zato da Mi ibadet čine.” (prijevod značenja sure Ez-Zarijat.56.)

    Allah ,dželle šanuhu, se obraća Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, sljedećim riječima:

    ”…i sve dok si živ, Gospodaru svom ibadet čini!” (prijevod značenja sure El-Hidžr, 99.)
        Sufije tvrde da je moguće vidjeti Uzvišenog Gospodara još na ovome svijetu, a Kur'an ih demantuje ajetom u kome se Musa, alejhis-selam, obraća Uzvišenom Gospodaru riječima:
    ”Gospodaru moj, ukaži mi se da Te vidim!” – ”Ne možeš Me vidjeti” – reče…”
    (prijevod značenja sure El-A'raf,143.)

      Sufije tvrde da na javi uzimaju direktno znanje od Uzvišenog Gospodara, bez posredništva Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa kažu: ”Moje srce mi prenosi od mog Gospodara.” Ovdje se postavlja sljedeće pitanje:”Da li su oni bolji od ashaba?!”
      Sufije organizuju skupove i priređuju mevlude radi donošenja salavata na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a postupaju suprotno od njegovog učenja kada podižu svoj glas prilikom zikra i izvođenja ilahija i kasida u kojima se ponekad nalazi i otvoreni širk. Da li je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, proslavljao svoj rođendan? Da li su to činili Ebu-Bekr, Omer, Osman, Alija, radijallahu anhu, četverica imama, osnivači pravnih mezheba i drugi? Ko više zna i ko je ispravnijeg ibadeta, oni ili sufije?
       Sufije se posebno pripremaju za putovanje i posjetu turbetima i mezarima, kako bi postigli blagoslov njihovih stanovnika, te kako bi tavafili (kružili) oko njih, ili klali žrtve u njihovoj neposrednoj blizini. Tim svojim djelima postupaju suprotno riječima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:

    ”Posebno se priprema za put samo radi tri džamije: Mesdžidul-Harama, ove moje džamije i Mesdžidul-Aksa'a.”
    (Buharija i Muslim)
      Sufije se fanatično drže stavova svojih šejhova, makar to bilo suprotno onome što kaže Uzvišeni Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Allah, dželle šanuhu, kaže:

    ” O vjernici, ne odlučujte se ni na što dok za to ne upitate Allaha i Poslanika Njegova…”
    (prijevod značenja sure El-Hurudžat, 1.)
      Sufije upotrebljavaju talismane, zapise, razne znakove, slova i brojeve kako bi pomoću njih pravili hamajlije, zaštite i donosili odluke.
       Sufije se ne zadovoljavaju salavatima koji su zabilježeni od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, nego sami izmišljaju salavate koji sadrže otvoreno traženje blagoslova od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i težak širk sa kojim nije zadovoljan onaj na koga se donosi salavat.

    Što se tiče pitanja vezanog za tačnost postojanja veze koju imaju sufijski šejhovi, odgovor je potvrdan, ali se ovdje radi o vezi sa šejtanima, a ne sa Uzvišenim Gospodarom. Jedni drugima kićene besjede govore da bi ih obmanuli, kao što to Allah, dželle šanuhu , kaže:

    ”Tako smo svakom vjerovjesniku neprijatelje određivali, šejtane u vidu ljudi i džinova koji su jedni drugima kićene besjede govorili da bi ih obmanuli – a da je tvoj Gospodar htio, oni to ne bi učinili; zato ti ostavi njih, i ono što izmišljaju!” (prijevod značenja sure El-En'am, 112.)

    ”A šejtani navode saradnike svoje da se s vama raspravljaju, pa ako biste im se pokorili,i vi biste, sigurno, mnogobošci postali.” (prijevod značenja sure El-En'am,121.)

    ”Hoću li vam kazati kome dolaze šejtani? Oni dolaze svakom lašcu, grješniku.” (prijevod značenja sure Eš-Šu'ara, 221-222.)

    Ovo je ta vrsta veze koja postoji u stvarnosti, a ne ona za koju lažno tvrde da je imaju sa Uzvišenim Gospodarom. (Neka je Uzvišen Allah od svega toga!)

    (Pogledati Mu'džemul-bide'i, 346-359.)

    Iznenadna odsustvovanja pojedinih šejhova sufijskih redova od očiju murida (sljedbenika) izravni je rezultat veze ostvarene sa šejtanima. Može se desiti, da bi povećali dojam i zabludu svojih sljedbenika, da ponekad, koriste šejtane radi prenošenja u neka udaljena mjesta i vraćanja istog dana ili noći. Zbog toga postoji jedno veoma važno pravilo koje glasi da ljude ne cijenimo i vrednujemo po čudima i neuobičajenim pojavama koje ih prave, nego na osnovu njihovog pridržavanja ili udaljenosti od Allahove, dželle šanuhu, Knjige i sunneta Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Istinske evlije (Allahovi dželle šanuhu stićenici) oni su koji obožavaju Allaha, dželle šanuhu, onako kako je On propisao, bez primjese novotarija. Pojava čuda nije uslov i pokazatelj da je neko zaslužio taj status i postigao odabrani stepen. Opis pravih Allahovih, dželle šanuhu, evlija došao je u hadisi-kudsiju (hadis koga prenosi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, od svoga Gospodara) kojeg Buharija prenosi od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, a u kome Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:

    ”Rekao je Uzvišeni Allah: ‘Nagovještavam rat onome ko se bude neprijateljski odnosio prema Mome evliji. Najdraže sa čime Mi se može približiti Moj rob jesu dužnosti (farzovi) koje sam mu propisao. Zatim Mi se i dalje približava sve dok ga ne zavolim. Kada ga zavolim, postajem njegov sluh pomoću kojeg čuje, njegov vid pomoću koga gleda, njegove ruke kojoj dohvaća, njegova noga kojoj kroči. Ako nešto zatraži od Mene, Ja ću mu dati i ako potraži utočište kod Mene, Ja ću mu ga pružiti!” (Buharija, 2384/5)

    Allah, dželle šanuhu, upućuje na pravi put!

    Odgovorio: Šejh Muhammed Salih el-Munedždžid

    Iz knjige ”Odgovori o islamskom vjerovanju”,36-39 strana
    Priredila: I.A.
    Preuzeto sa – http://islam-pitanja-i-odgovori.blogspot.com

    Vidi manje
      • 0
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  6. Postavljeno 20.09.2018u kategoriji: Dova Zikr Tevba

    Kada se petkom prima dova?

    Admin
    Best Answer
    Admin Admin 🛠️ IT
    Added an answer on 20.09.2018 at 11:29

    Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, ﷺ, govoreći o vrlinama petka, dana u kojem se obavlja džuma-namaz, rekao: “U njemu se nalazi jedan čas, neće se desiti da u tom času Allahov rob, musliman, dok klanjajući moli, zatraži nešto od Allaha a da mu Allah to ne podari.” Pri tome je Allviše

    Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, ﷺ, govoreći o vrlinama petka, dana u kojem se obavlja džuma-namaz, rekao: “U njemu se nalazi jedan čas, neće se desiti da u tom času Allahov rob, musliman, dok klanjajući moli, zatraži nešto od Allaha a da mu Allah to ne podari.” Pri tome je Allahov Poslanik, alejhis-salatu ves-selam, svojom rukom išaretio ukazujući na kratkoću tog časa. (Buhari, br. 935)

    U preciziranju tog časa u kojem se molitva uslišava, učenjaci imaju različita mišljenja od kojih su po jačini argumenta najizraženija dva:

    prvo, to je vrijeme nakon što imam sjedne na minberu pa sve do završetka džuma-namaza;

    drugo, to je vrijeme nakon ikindija-namaza pa do zalaska sunca, a naročito neposredno pred zalazak.

    Za oba mišljenja navode se dokazi u sunnetu i svako od njih odabrala je skupina istaknutih učenjaka. Dokaz za prvo mišljenje jeste hadis koji prenosi Ebu Musa el-Eš‘ari, radijallahu anhu, u kojem navodi da je čuo Allahovog Poslanika, ﷺ, da o tom vremenu kaže: “To je vrijeme nakon što imam sjedne (na minber) pa sve dok se namaz ne završi.” (Muslim, br. 853) Ovo mišljenje odabrali su brojni učenjaci od kojih su Bejheki, Ibn Arebi, Kurtubi i Nevevi. (Nevevi, El-Medžmu, 4/541; Ibn Hadžer, Fethul-Bari, 2/421)

    Dokaz za drugo mišljenje jeste hadis Džabira, radijallahu anhu, u kojem se navodi da je Resulullah, ﷺ, rekao: “Dan džuma-namaza (petak) ima dvanaest sati i nema nijednog muslimana koji će (u vremenu uslišenja dove) tražiti nešto od Allaha a da mu Allah to neće uslišati. To vrijeme tražite u zadnjem satu nakon ikindija-namaza.” (Bilježe Ebu Davud, br. 1048, i Nesai, br. 1389, a hadis je vjerodostojan po ocjeni Nevevija i Albanija) Ovo mišljenje zastupaju brojni učenjaci na čijem je čelu poznati ashab Abdullah b. Selam, radijallahu anhu. Ibn Hadžer kaže: “Drugi su preferirali mišljenje Abdullaha b. Selama, a Tirmizi prenosi od Ahmeda da je rekao: ‘Najviše hadisa na to ukazuje.’ Ibn Abdulberr veli: ‘To je najjače mišljenje o ovom pitanju.’ Seid b. Mensur vjerodostojnim senedom prenosi od Ebu Seleme b. Abdurrahmana da se jednom prilikom skupina ashaba sastala te su se prisjećali tog vremena na dan džume, u kojem se dova uslišava, a zatim su, prije nego što su se razišli, složili se da je to zadnji sat tog dana. To mišljenje preferirali su mnogi imami, poput Ahmeda i Ishaka.” (Fethul-Bari, 2/421)

    U oba spomenuta vremena nadati se da će dova biti uslišana. U tom smislu Ibn Kajjim, nakon što je naveo argumente da je taj čas nakon ikindija-namaza, kaže: “Smatram da je vrijeme u kojem se obavlja namaz (džuma) također vrijeme u kojem se dova uslišava, i oba vremena su vrijeme uslišenja, iako je određeno vrijeme za to zadnje vrijeme nakon ikindija-namaza, jer to je fiksno vrijeme u danu, ne pomjera se naprijed ili nazad, dok vrijeme namaza prati sam namaz, klanjao se ranije ili kasnije. Vrijeme namaza je vrijeme u kojem se uslišava dova, jer skup muslimana, njihov namaz i skrušeno obraćanje Allahu ostavlja trag na uslišanje dove, prema tome, vrijeme tog skupljanja je vrijeme u kojem se očekuje uslišanje dove. Na ovakav način usklađuju se svi hadisi, a Poslanik, sallallahu aljehi ve sellem, podsticao je svoj ummet na upućivanje dove i skrušeno obraćanje Allahu u oba spomenuta vremena.” (Zadul-mead, 1/394)

    Ovdje je neophodno navesti još dvije napomene:

    Prva napomena: Nakon što imam sjedne na minber, pa sve dok se ne klanja džuma-namaz, to je vrijeme u kojem se uslišava dova, međutim, kada imam ustane i počne držati hutbu, klanjači su dužni šutjeti i slušati imamov govor. Imajući to u vidu, postavlja se pitanje, pa kada onda da dove? Nakon što se prouči ezan i prije nego što imam počne sa hutbom, propisano je moliti dovom koja se uči nakon ezana, kao što je to prilika za bilo koju dovu, jer je to, pored mogućnosti da bude čas uslišanja petkom, i vrijeme između ezana i ikameta u kojem se prima dova. Također se može doviti u vremenu kada imam sjedne između dvije hutbe, te za vrijeme sedžde u namazu, jer sedžda je stanje u kojem je rob najbliži svom Gospodaru, te je, nakon što se izgovori propisani zikr na sedždi, pohvalno doviti. Također, na sjedenju u namazu, prije predaje selama, propisano je doviti i tražiti dobro ovog i budućeg svijeta. Poslanik, sallallahu aljehi ve sellem, u hadisu Ibn Mesuda, radijallahu anhu, nakon što je ukazao na obavezu učenja tešehhuda na sjedenju u namazu, rekao je: “A zatim neka izabere koju god dovu želi.” (Muslim, br. 402)

    Druga napomena: Prema drugom mišljenju, čas uslišanja je nakon ikindija-namaza pa do zalaska sunca, a to je vrijeme u kojem nije propisano klanjati nafila-namaz, međutim, u spomenutom hadisu Ebu Hurejre navodi se da je Poslanik, ﷺ, o tom času rekao: “…dok klanjajući moli”. Odgovarajući na ovu nejasnoću, učenjaci su kazali da je osoba koja iščekuje namaz ustvari u namazu, jer je Poslanik, ﷺ, o takvom kazao: “Neprestano je u namazu sve dok iščekuje namaz” (Buhari, br. 647). U jednoj predaji navodi se kako je Ebu Hurejra kazivao ovaj hadis u prisustvu Abdullaha b. Selama, Allah bio zadovoljan njima, nakon čega je Abdullah rekao: “Ja doista znam kada je taj čas!”, a Ebu Hurejra povika: “Obavijesti me kada je taj čas!” Abdullah reče: “To su posljednji trenuci pred završetak dana džume.” Ebu Hurejra priupita: “Kako da to budu posljednji trenuci petka kada je Poslanik, ﷺ, rekao: ‘Neće se desiti da u tom času Allahov rob musliman, dok klanjajući moli…’, a u tom vremenu se ne klanja?” Na to Abdullah reče: “Zar Allahov Poslanik nije rekao: ‘Ko sjedne na svom mjestu čekajući namaz, on je u namazu sve dok ne klanja?’” “Naravno”, reče Ebu Hurejra, a Abdullah kaza: “To je to!” (Bilježe Ebu Davud, br. 1046; Nesai, br. 1430, i drugi, a predaja je sahih po ocjeni Albanija)

    Također je moguće da se riječi Poslanika: “…dok klanjajući moli…”, odnose na molitvu uopćeno, bio onaj ko dovi u namazu ili ne, jer u arapskom jeziku riječ “klanjati” znači doviti.

    Onaj ko želi tražiti vrijeme uslišanja dove petkom nakon ikindija-namaza, može to učiniti na više načina:

    prvi, da nakon što klanja ikindiju ostane u mesdžidu i vrijeme provede u dovi i ibadetu sve do zalaska sunca, a naročito neposredno pred zalazak sunca. Ovo je najpotpuniji oblik;

    drugi, da prije akšama ode u mesdžid, te klanja tehijetul-mesdžid, a zatim ostane i dovi sve do akšama;

    treći, da petkom pred zalazak sunca, gdje god se nalazio, dovi i moli svog Gospodara.

    Ibn Baz, rahimehullah, upitan je o tome kako da postupi onaj ko želi doviti petkom pred zalazak sunca, da li treba biti u džamiji ili to može učiniti i kod kuće, pa je kazao: “Hadisi koji o tome govore uopćeni su i svojim doslovnim značenjem obuhvataju svakog ko dovi u vremenu kada se dova uslišava. Stoga, nadati se da će biti uslišano svakome ko dovi u tom vremenu, međutim, onome ko ostane u džamiji iščekujući akšam-namaz preče je da mu dova bude uslišana, jer Poslanik, ﷺ, kazao je: “…dok klanjajući moli…”, a onaj ko iščekuje namaz poput je onoga ko je u namazu. Ako se, pak, radi o bolesniku, koji dovi u svojoj postelji, ili ženi koja u svojoj kući, čekajući akšam-namaz, na mjestu gdje klanja, upućuje dove petkom nakon ikindija-namaza, nadati se, također, da će im biti uslišano.” (Fetava Ibn Baz, 30/271) Allah najbolje zna!

    Odgovorio: mr. Hakija Kanurić

    Vidi manje
      • 0
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  7. Postavljeno 20.09.2018u kategoriji: Dova Zikr Tevba

    Šta znači dova Allahumme rabbe hazihid-daveti et-tammeti ves-salatil kaimeti?

    Sedin
    Best Answer
    Sedin Admin 🛠️
    Added an answer on 20.09.2018 at 05:49

    U Musnedu imama Ahmeda, Buharijevom Sahihu, kao i u drugim hadiskim zbirkama prenosi se od Džabira, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “Ko kaže kad čuje poziv (na namaz): “Allahumme rabbe hazihid-da‘vetit-tammeti ves-salatil ka’imeti, ati muhammedenil vesilete vel fadilete veb’ashuviše

    U Musnedu imama Ahmeda, Buharijevom Sahihu, kao i u drugim hadiskim zbirkama prenosi se od Džabira, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “Ko kaže kad čuje poziv (na namaz): “Allahumme rabbe hazihid-da‘vetit-tammeti ves-salatil ka’imeti, ati muhammedenil vesilete vel fadilete veb’ashu mekamen mahmudenillezi ve‘adteh (Allahu moj, Gospodaru ovog cjelovitog poziva i namaza koji se upravo uspostavlja, podari Muhammedu vesilet i fadilet, i proživi ga na stepenu hvale dostojnom koji si mu obećao)” – bit će mu dozvoljen moj šefat (zauzimanje) na Sudnjemu danu.”
    Pod riječima “ed-da‘veti et-tammeti” (cjelovitog poziva), misli se na poziv tevhida (Allahove jednoće) u kojem se ne može desiti bilo kakva izmjena i u koji se ne može pomiješati bilo kakav vid širka. Cjelokupni tekst ezana prožet je ovim značenjem.
    Riječi “ves-salatil ka’imeti” (namaza koji se upravo uspostavlja) odnose se na namaz koji nam je svima poznat i na čije izvršavanje ezan i poziva.
    “El-vesilet“ u ovoj dovi znači visoko mjesto u Džennetu, kako nam je to i prenio imam Muslim u svom Sahihu u hadisu Abdullaha b. Amra, radijallahu anhu, u kojem se navodi da je Vjerovjesnik, ﷺ, rekao: “…potom molite od Allaha za mene El-Vesilet. To je mjesto u Džennetu koje priliči samo jednom od Allahovih robova, a ja se nadam da ću biti taj. Pa ko bude za mene molio to mjesto, imat će šefat (zauzimanje).”
    Pod riječju “el-fadilet“ misli se na poseban stepen u odnosu na sva druga stvorenja.
    “Mekam mahmud” je stepen i mjesto zbog kojeg će mu ljudi hvale upućivati na Sudnjem danu. I to je šefat (pravo na zauzimanje i posredovanje kod Allaha za određene robove na Sudnjem danu). Tako je ove riječi protumačio sam Poslanik, ﷺ, u hadisu koji bilježi Tirmizi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem se navodi da je rekao: “Nakon što je upitan o komentaru Allahovih riječi: ‘Nadati se da će ti Gospodar tvoj na onom svijetu mjesto hvale dostojno darovati (mekamen mahmuden)’ (El-Isra, 79), Allahov Poslanik, ﷺ, rekao je: ‘To je šefat.’”
    U Sahihu imama Muslima od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao da će se “na Sudnjem danu ljudi uznemiriti i ustalasati, pa će doći do Adema, alejhis-selam, i reći mu: ‘Zauzmi se za svoje potomstvo!’ On će odgovoriti: ‘Nisam ja za toga, ali otiđite Ibrahimu’, i tako sve dok ne dođu do Isaa, alejhis-selam, pa će i on reći: ‘Nisam ja za toga, ali otiđite Muhammedu.’ Tada će mi (Muhammedu) doći, a ja ću reći: ‘Ja sam toga dostojan!’”
    Allah je u suri El-Isra objavio: “Nadati se da će ti Gospodar tvoj na onom svijetu mjesto hvale dostojno darovati”, a kada Allah za Svoje određene postupke kaže da je “moguće da će se desiti” ili “nadati se da će se desiti”, onda to znači da će se nadanja sigurno ispuniti.
    A Allah najbolje zna!
    Izvor: islamweb, fetva br. 3976
    Preveo: Fahrudin ef. Haseljić

    Vidi manje
      • 0
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  8. Postavljeno 19.09.2018u kategoriji: Hadždž Umra Kaba

    Je li dozvoljeno obaviti umru za umrlog koji svoj život nije proveo u pokornosti Allahu?

    Admin
    Best Answer
    Admin Admin 🛠️ IT
    Added an answer on 19.09.2018 at 22:21

    Poželjno je obaviti hadž i umru za umrlog, a i živi će zbog toga imati nagradu. U hadisima se navodi da je Allahov Poslanik, ﷺ, odobravao, pa čak i preporučivao, obavljanje hadža (umra ide uz hadž) za umrlu osobu. Ako je naš bližnji, za koga želimo obaviti umru i hadž, bio musliman, poželjno je da mviše

    Poželjno je obaviti hadž i umru za umrlog, a i živi će zbog toga imati nagradu. U hadisima se navodi da je Allahov Poslanik, ﷺ, odobravao, pa čak i preporučivao, obavljanje hadža (umra ide uz hadž) za umrlu osobu. Ako je naš bližnji, za koga želimo obaviti umru i hadž, bio musliman, poželjno je da mu učinimo dobro i da za njega obavimo umru i hadž. U hadisima se navodi nekoliko djela koja čine živi, a od kojih umrli imaju koristi. Tu su, između ostalih, sljedeća djela: traženje oprosta, udjeljivanje sadake (osobito trajne), obavljanje umre i hadža, vraćanje duga, pošćenje ramazanskog posta (ako je post izostavio iz opravdanih razloga i umro), pošćenje iskupnog posta za neki prekršaj…

    Šejh Ibn Baz, rahimehullah, smatra da ne postoji dokaz da se na ime umrlog može obavljati namaz, niti učiti Kur’an, niti postiti dobrovoljni post. On kaže da se treba ograničiti na ono za šta postoji šerijatski dokaz, i to je najsigurnije. Kažemo ovako, a, opet, postoje učenjaci koji smatraju da sevapi od učenja Kur’ana stižu umrloj osobi. Molim Sveznajućeg Allaha da nas pouči islamu, On je pokrovitelj uspjeha.

    Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović

    Vidi manje
      • 0
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  9. Postavljeno 19.09.2018u kategoriji: Zekat Sadaka Vitre

    Smije li žena udjeljivati sadaku iz muževog imetka?

    Sedin
    Best Answer
    Sedin Admin 🛠️
    Added an answer on 19.09.2018 at 22:04

    Ako muž dadne dozvolu ženi da udjeljuje milostinju iz njegova imetka, odnosno ako ona zna da je on time zadovoljan, tad nema smetnje u tome da ona udijeli milostinju od imetka koji je on stekao. Ali, ako joj to zabrani, u tom slučaju zabranjeno je da ona raspolaže njegovim imetkom. Ebu Davud i En-Neviše

    Ako muž dadne dozvolu ženi da udjeljuje milostinju iz njegova imetka, odnosno ako ona zna da je on time zadovoljan, tad nema smetnje u tome da ona udijeli milostinju od imetka koji je on stekao. Ali, ako joj to zabrani, u tom slučaju zabranjeno je da ona raspolaže njegovim imetkom. Ebu Davud i En-Nesai zabilježili su preko Abdullaha b. Amra, radijallahu anhu, da je Resulullah, ﷺ, rekao: “Nije dozvoljeno da žena udjeljuje od muževa imetka, osim s njegovom dozvolom.”
    Islam nas uči da ne zaboravljamo dobročinstvene postupke drugih ljudi. Uči nas da se zahvalimo za uslugu i da, ako smo u mogućnosti, uzvratimo na lijep način. Ako je to tako, Vaš je muž očito zaboravio da ste se nekad trudili i zalagali za boljitak porodice, a niste to bili dužni jer je muž dužan izdržavati porodicu. Da, ljudi zaboravljaju i nezahvalni su, a Plemeniti Allah ne zaboravlja i ne zapostavlja dobročinitelje. Neka se čovjek nada Allahovoj nagradi i oprostu na Danu konačnog i strašnog polaganja računa! Hoće li ženi ili neće muž biti zahvalan, nije presudno u životu. Zato su dobri ljudi govorili: “Čini dobročinstvo ljudima ne očekujući da ti se zahvale!”
    Koristim se ovom prilikom da podsjetim hadis koji je obećava i prijeti istovremeno, a koji smo umnogome zanemarili. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Svakog dana, dvojica se meleka spuštaju s neba i jedan moli: ‘Allahu, nadoknadi darežljivom!’, a drugi moli: ‘Allahu, uništi imetak škrtice!’” (El-Buhari i Muslim). Allah je pokrovitelj uspjeha, On sve vidi i čuje.
    Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović

    Vidi manje
      • 0
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
  10. Postavljeno 19.09.2018u kategoriji: Zekat Sadaka Vitre

    Je li u islamu dozvoljeno dati zekat rođacima?

    Sedin
    Best Answer
    Sedin Admin 🛠️
    Added an answer on 19.09.2018 at 22:02

    Davanje zekata rođacima kojima pripada zekat, to jest, koji potpadaju pod jednu od osam kategorija, spomenutih u časnom Kur’anu, vrednije je od davanja zekata onima koji čovjeku nisu rodbina. Allahov Poslanik, ﷺ, rekao je: “Materijalna pomoć nevoljniku ima status milostinje, a materijalna pomoću rođviše

    Davanje zekata rođacima kojima pripada zekat, to jest, koji potpadaju pod jednu od osam kategorija, spomenutih u časnom Kur’anu, vrednije je od davanja zekata onima koji čovjeku nisu rodbina. Allahov Poslanik, ﷺ, rekao je: “Materijalna pomoć nevoljniku ima status milostinje, a materijalna pomoću rođaku milostinja je i održavanje rodbinskih veza” (En-Nesai i Et-Tirmizi. Šejh El-Albani ocijenio je ovaj hadis pouzdanim).
    Međutim, ako se radi o bližnjima siromasima koje čovjek može izdržavati (pa je to dužan), u tom slučaju nije dozvoljeno da njima dadne zekat: to bi se smatralo izbjegavnjem obaveze. Ako čovjek ne može izdržavati svoje bližnje, onda mu je dozvoljeno da im dadne zekat. Ovo je stav šejha Ibn Usejmina, rahimehullah. A Gospodar tvoj, opet, najbolje zna.
    Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović

    Vidi manje
      • 0
    • Dijeli
      Dijeli
      • Dijeli na Facebook
      • Dijeli na Twitter
      • Dijeli na WhatsApp
      • Dijeli na LinkedIn
1 … 385 386 387 388 389 … 576

Sidebar

PRIJAVA SA PROFILOM

  • Kako se postavlja pitanje?
  • Kako se sakupljaju bodovi?
  • Šta su značke i bodovi?
  • Najaktivniji članovi

VIBER KVIZ

Pridruži se dnevnom kvizu na Viberu i nauči svaki dan ponešto iz islama.

PRIKLJUČI SE VIBER KVIZU

STATISTIKA SADRŽAJA

  • Pitanja : 22.415
  • Odgovora : 22.775
  • Reg. članova : 9.672

Članci

  • Izreke daija

    Autoritet je poput divljeg konja, neće ga ukrotiti niti prigrliti niko na silu, odjednom! Pustimo druge da nam kažu, pokažu jesmo li autoritet, jer to je stvar koju ili imaš ili nemaš! Obično biva da onaj koji usiljeno želi biti autoritet, isti mu izmiče i ‘ne da mu se’, dok ...

više

NOVI ODGOVORI

  • mersadm je unio odgovor Ve alejkumu-s-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu Za bračno savjetovanje se obratite nekome koga lično poznajete.… 13.10.2024 u 15:25
  • mersadm je unio odgovor Ve alejkumu-s-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu Tražite tiknture u kojim nije korišten etanol. One u… 28.09.2024 u 19:26
  • mersadm je unio odgovor Ve alejkumu-s-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu Pitanje nije dovoljno pojašenjeno. Pas je čuvar čega? U… 28.09.2024 u 19:25
  • mersadm je unio odgovor Ve alejkumu-s-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu Ako se bojiš štete po sebe nije ti obaveza… 28.09.2024 u 19:23
  • mersadm je unio odgovor Ve alejkumu-s-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu Ne treba da ide kod roditelja sama, bez muža.… 28.09.2024 u 19:21

ANDROID

Pitaj Učene | Islamski Kviz | Namaz korak po korak | Sufara | Tedžvid | Kur'anske Poruke | N-UM | Minber

APPLE iOS

Pitaj Učene | Islamski Kviz | Namaz korak po korak | Sufara | Tedžvid | Kur'anske Poruke | N-UM

LINKOVI

n-um.com | Enciklopedija Kur'ana | Enciklopedija hadisa | islamhouse.com | pozivistine.com | spasenje.com | zijadljakic.ba | hajrudinahmetovic.com | amir-smajic | minber.ba | hidayaacademy.com | el-asr.com | putsredine.com | Predaje BiH Daija | s-d-o.org | namaz.ba |

POPULARNI TAGOVI

abdest (582) brak (608) djeca (189) dova (490) hadis (340) hadždž (207) hajz (222) hidžab (187) islam (353) kako postupiti (236) kur'an (580) kurban (190) liječenje (190) muž (187) namaz (2377) post (748) propis (432) propisi (207) ramazan (246) sihr (303) sunnet (227) zabranjeno (231) zekat (356) zikr (229) žena (433)

Explore

  • POČETNA
  • NOVOSTI
  • NAPIŠI ČLANAK
  • PITANJA
    • Kako se postavlja pitanje?
    • Sakupljanje bodove
    • Postavi pitanje
    • Pretraži pitanja
    • Kategorije pitanja
  • MOB. APLIKACIJE
  • ANDROID
    • Web Stranica
    • Nagradni Kviz
    • Namaz korak po korak
    • Tedžvid
    • Sufara
  • iPHONE iOS
    • Web Stranica
    • Nagradni Kviz
    • Namaz korak po korak
    • Tedžvid
    • Sufara
  • KVIZOVI WEB
    • Kvizovi o Kur'anu
    • Kviz Sira – Životopis Poslanika
    • Ramazanski kvizovi
    • Kvizovi o zekatu i sadekatul fitru
    • Islamski Dnevni Kviz
    • Dječiji kvizovi
    • Kviz Škola Islama
    • Islamski Kviz 18+
    • Kviz opšteg znanja
    • Milioner Islamski Kviz
    • RANGLISTE KVIZOVA
  • KVIZ APLIKACIJA
    • Pokreni kviz
  • IGRE
    • Pronađi riječ
    • Asocijacije
  • KORISNICI
    • Prijava
    • Registracija
    • Dodaj grupu
    • Značke i bodovi
    • Sakupljanje bodove
    • Predloži kategoriju
    • Svi studenti
  • OBJAVE - POSTOVI
    • Napiši članak
    • Novosti
    • Biografije učenjaka
    • Kur'anske poruke
    • Izreke daija
    • Lijepa riječ
  • FUNKCIONALNOST
    • Redakcija
    • Info o radu stranice
    • Politika Privatnosti
    • Uslovi upotrebe
    • Uslovi slanja poruka
    • Urednici
    • Uloge na stranici
    • FAQ - pomoć
    • Analitika
    • Kontakt

Footer

Pitaj Učene ®

O

INFO

Cilj ove stranice je da prikupi i objavi odgovore na islamska pitanja koje su dali islamski učenjaci sve četiri pravne škole-mezheba...čitaj više u izborniku na linku Info.

TEHNIČKA PODRŠKA

Email: pitajucene@gmail.com

ANDROID

Pitaj Učene | Islamski Kviz | Namaz korak po korak | Sufara | Tedžvid | Kur'anske Poruke | N-UM | Minber

APPLE iOS

Pitaj Učene | Islamski Kviz | Namaz korak po korak | Sufara | Tedžvid | Kur'anske Poruke | N-UM

TAGOVI

abdest (582) brak (608) djeca (189) dova (490) hadis (340) hadždž (207) hajz (222) hidžab (187) islam (353) kako postupiti (236) kur'an (580) kurban (190) liječenje (190) muž (187) namaz (2377) post (748) propis (432) propisi (207) ramazan (246) sihr (303) sunnet (227) zabranjeno (231) zekat (356) zikr (229) žena (433)

© Pitaj Učene / osnovano 2018