Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Pitanje je “kontakt sa ženama na društvenim mrežama, širenje islama”?

Ako je u pitanju širenje islama javno, da čovjek ima svoj profil na kojem će objavljivati nešto što će ljudi čitati, to inšallah nije sporno. Ali kontaktirati sa osobama suprotnog spola kojima čovjek nije mahrem na privat sa njima, širiti islam i pozivati, to vjernik ne bi trebao da radi.

Znači imamo širenje islama javno, čovjek ima svoj profil, ima svoj zid i objavljuje ajete, hadise iz knjiga o islamu, nešto govori u redu.
Ali javljati se djevojkama, privatno sa njima razgovarati o islamu, to ne bi čovjek vjernik trebao da radi.

Znači moramo napraviti razliku između kontaktiranja na privat i imamo razliku između javnog pozivanja ljudi u islam.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

U svakom slučaju ovaj hadis se prvenstveno odnosi na ono što je zabranjeno i što se nas ne tiče, znači nije nam to, ni u kakvoj vezi sa našim životom, da nas interesuju drugi ljudi, kako su se zaposlili, koliko novca imaju…
To je nešto što se nas ne tiče.

Ali da čovjek na fakultetu pogleda spiskove da vidi ko je od njegovih kolega primljen, ko nije primljen ili da pogleda neku emisiju, bitno je da je to što gleda halal i dopušteno.
Samim tim ako Bog da on je izbjegao zabranu da se okupira nečim što ga se ne tiče.
Tako da, insan treba da se čuva stvari od koje nema apsolutno nikakve koristi, s druge strane to mu može donijeti štetu, da se interesuje o ljudima, o njihovim porodicama, gdje su išli, zašto su išli, koliko novca imaju, što su kupili kuću, što su kupili auto…
To su stvari koje se nas ne tiču i nemamo sa tim nikakve veze.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Jedno pitanje, malo čudno ali i bitno i u smislu potrebno, mi se ponosimo što ljudi ovdje postave nekada i smiješna i lagana i teška pitanja, ali to nam ukazuje da različita populacija ljudi sluša naša predavanja, i posjećuje naš profil.

Duže jedno pitanje nakon što se ova naša sestra zahvalila na našem radu i svemu tome, pitanje kakav je vaš stav i da li vjerujete u postojanje vanzemaljaca?
Dakle bića sa kojima dijelimo vasionu, obzirom da svaki dan postoji sve više i više dokaza da nismo sami u univerzumu …
Dole na kraju postoji konstatacija da li je moguće da su vanzemaljci zapravo džinni?

Ovako, dvije stvari je veoma bitno da zapamtimo i ako Bog da nećemo se dalje time opterećavati.
Odredjeni Kur'anski ajeti mogu se shvatiti na način da postoje mimo ljudi još neka druga bića u kosmosu.
Odredjeni Kur'anski ajeti mogu se shvatiti, nismo rekli oni ukazuju, ali se tako mogu shvatiti da u kosmosu, univerzumu, postoje neka druga živa bića koja nastanjuju univerzum mimo nas, mogu se tako shvatiti.
To je jedna stvar tako da islam nema jasan znači Kur'an ne postoje Kur'anski ajeti koji jasno definišuda li imaju vanzemaljci ili ne, niti postoje hadisi Božijeg Poslanika koji to govore da li postoje ili ne.

Mi muslimani vjerujemo da postoje ljudi, postoje džini, postoje šejtani, postoje meleki, to je ono što moramo svi vjerovati i to je potvrdjeno jasnim dokazima.

Da li postoje neka druga stvorenja, rekao sam neki Kur'anski ajeti mogli bi se razumjeti na način da u kosmosu, univerzumu postoje neka druga bića mimo nas ljudi.

Druga stvar, bez obzira bio neko ili ne, to ne ostavlja nikakve prave posljedice na nas, to je najbitnija stvar.
Ne treba čovjek da sad od toga napravi da je to tema bitnija od širka, od kufra, od djela koja izvode iz vjere, od namaza, u većini slučajeva ljudi kada pristupe tom pitanju, cijeli život samo o tome čitaju i samo se tome posvete.
Jedan dan čitati, jedan, dva, tri, i nakon esselamu alejkum.
Ne treba u to toliko ulagati truda.

Ako ima, kada se dokaže, dobro i jest, ako i ne bude, to nas se plaho ne tiče.
Hoću da kažem da su to neka pitanja od kojih nama ništa ne zavisi naš život, nastavljamo živjeti, trgujemo, ženimo se, školujemo se, klanjamo namaze, postimo, bilo vanzemaljaca ili ne bilo, mi sa tim nemamo nikakvu neku korist koja se vezuje za naš život u smislu islama i propisa.
Tako da se čovjek time ne treba mnogo opterećavati, nek pusti nauci, nek nauka to istražuje i dokazuje.

Rekli smo da u Kur'anu postoje neki ajeti koji bi se mogli znači tako shvatiti da u kosmosu, univerzumu postoje neka bića mimo nas.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Jedan naš brat kaže, slušao je predavanje od hafiza Adnana Dupljaka gdje izmedju ostalog spominje hadis: “Ko klanja sabah namaz u džematu i ostane spominjati Allaha do izlaska sunca i tada klanja 2 rekata duha namaza, ima nagradu kao da je obavio Hadždž i Umru.”

E sad ovaj naš brat pita pošto nije uspio stupiti u kontakt sa hafizom, da li se to odnosi na osobu koja je klanjala sabah u džamiji, al džamija se zaključava pa je izašao, otišao je kući, sjedio je, zikrio je do izlaska sunca i klanjao?

Allah najbolje zna to se ne odnosi na taj dogadjaj i na takvo ponašanje jer je došlo u hadisima: Čovjek koji klanja i ostane na tom mjestu ili u toj džamiji.
Svakako da je insan u velikom hajru, znači insan gdje ne može ti ispuniti zato što se džamija zaključava “djela se vrijednuju po namjerama”.
Allah zna namjeru tog insana, da je mogao on bi sjedio u džamiji, ali pošto ne može on sjedi kod svoje kuće, zikri, uči Kur'an, veliča Allaha, nakon toga kada izadje sunce klanja 2 rekata.

Ne možemo odgovorno reći imat će nagradu koja je spomenuta u hadisima, ali ima nagradu (ogromnu nagradu) sjedio je, učio je Kur'an, zikrio je, dovio je, klanjao je 2 rekata…
Sve su to dobra djela zbog kojih će on ako Bog da imati veliku nagradu, ali kazati da će imati nagradu spomenutu u hadisu, Allah najbolje zna, ne može se to kazati.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
U svakom slučaju nošenje kape se vraća na običaj jednog naroda.
Znači ne postoje prvenstveno hadisi u kojima se naredjuje da musliman mora pokriti glavu.

E sada od vremena Božijeg Poslanika alejhi sallatu we sellam pa donedavno možemo kazati kroz historiju, jednostavno to je praksa muslimana po različitim podnebljima.
Vi sada kada pogledate od Malezije, od Indonezije, od Arapskog svijeta, znači jednostavno velika većina muslimana ima praksu, ima običaj da nečim pokriva glavu.
Nekada su to neke mahrame, nekada su to neke kapice, nekad su to fesovi, nekad su to (kod nas je bila praksa da se nosi francuska kapa) ali jednostavno historijska praksa muslimana je da nose nešto na glavi.
Ali nije to nikakva obaveza, stvar je vezana za običaj jednog naroda.

Jednostavno u velikom broju država jedan vid je sramote ili nešto što ne doliči, pogotovo starijim ljudima, pogotovo učenim ljudima da idu gologlavi, znači da klanjaju namaz takvi.

Tako da, to je ta neka zlatna ako Bog da sredina, ne treba pretjerivati u tome.
Imate ljudi kada vide da neko klanja bez kape kao da je počinio širk, što nije ispravno.
Namaz bez kape je validan (ispravan), i nema nikakve sumnje u to.
A isto tako znači ipak taj historijski običaj muslimana da su muslimani pogotovo učeni ljudi, stariji ljudi, hadžije, da su pokrivali svoju glavu, da li nekom kapom, da li nekom mahramom, da li na neki način.

U svakom slučaju insan ako to praktikuje inšallah neće pogriješiti, ali i ako ne praktikuje nije ako Bog da griješan.

Audio isječak odgovora