Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Status ezana sa cd-a, kasete, usb?
Ezan je veliki simbol islama. Njime se muslimansko društvo razlikuje od nemuslimanskog. Ezan je ibadet koji se mora i smije činiti samo na propisan način. Stavljanje kasete sa sadržajem ezana neispravno je iz nekoliko razloga: prvo, ezan je ibadet, a svaki ibadet treba se učiniti s namjerom, a to niviše
Ezan je veliki simbol islama. Njime se muslimansko društvo razlikuje od nemuslimanskog. Ezan je ibadet koji se mora i smije činiti samo na propisan način. Stavljanje kasete sa sadržajem ezana neispravno je iz nekoliko razloga: prvo, ezan je ibadet, a svaki ibadet treba se učiniti s namjerom, a to nije ostvarivo na taj način; drugo, sunnet je prilikom ezana staviti prste u uši i okrenuti glavu udesno i ulijevo, izgovarajući: hajje ales-salah, hajje alel-felah, što, naravno, nije moguće ako se ezan oglašava preko kasete; treće, brojni su hadisi koji govore o nagradi za učenje ezana, i tako bi se uskratila velika nagrada svima onima koji žele učiti ezan; i, četvrto ovim postupkom otvaraju se velika vrata igri s vjerom koja će biti teško zatvoriti.
Vidi manjeBojati se da će jednog dana ljudi klanjati namaz za imamom-kasetom ili slušati hutbu u džamijama preko radija, Allah nas sačuvao svih novotarija! Učenje ezana putem kasete zabranili su poznati savremeni učenjaci, (Vidjeti: Fikhun-nevazil, 2/173/175 i Fetaval-ledžnetid-daime, 6/68.) a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Je li ispravan namaz ako se ne prouči ezan?
Kada je riječ o statusu ezana, učenjaci imaju podijeljena mišljenja: većina njih kaže da je to pritvrđeni sunnet, i to je stav imama Ebu Hanife, Šafije i Malika, po jednoj verziji. (Vidjeti: Et-Temhid, 18/306, El-Vesit, 2/41, Šerhu Fethil-Kadir, 1/240, Mevahibul-Dželil, 1/451, El-Džamiu li ahkamil-Kviše
Kada je riječ o statusu ezana, učenjaci imaju podijeljena mišljenja: većina njih kaže da je to pritvrđeni sunnet, i to je stav imama Ebu Hanife, Šafije i Malika, po jednoj verziji. (Vidjeti: Et-Temhid, 18/306, El-Vesit, 2/41, Šerhu Fethil-Kadir, 1/240, Mevahibul-Dželil, 1/451, El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 6/226.)
Vidi manjeImam Ahmed, Ibn Hazm, Ibn Munzir, Ibn Tejmijje i neki drugi islamski autoriteti drže da je ezan obaveza (vadžib), a onoga ko ga izostavi smatraju grješnim. (Vidjeti: El-Evsat, 3/34, El-Muhalla, 3/125, Medžmu’ul-fetava, 22/41, El-Insaf, 1/407, Es-Sejlul-džerrar, 1/196.)
Obje skupine pozivaju se na hadis, ali druga skupina ima jače argumente. Naime, Buharija i Muslim zabilježili su da je Enes b. Malik pripovijedao: “Kada bi došao u neko mjesto, Resulullah, ﷺ, sačekao bi zoru, i ako bi čuo ezan, otišao bi na drugu stranu, a ako ne bi čuo ezan, napao bi stanovnike toga mjesta.”
Buharija i Muslim zabilježili su da je Malik b. Huvejris prenio sljedeće Resulullahove, ﷺ, riječi: “Kada nastupi namasko vrijeme neka neko od vas prouči ezan, i neka vas u namazu predvodi najstariji.” Navedni hadis ima imperativni karakter, a to, po mišljenju većine učenjaka islamske jurisprudencije, iziskuje obavezu izvršavanja određenog djela. Dokaz više jeste Enesovo, radijallahu anhu, predanje u kojem stoji: “Bilalu je naređeno da udvoji riječi ezana, a ikamet da uči neparno.” (Buharija i Muslim.)
Ezan je važan simbol islama, i nije ga dopušteno izostaviti osim uz šerijatski opravdan razlog. Neki učenjaci smatraju da se treba boriti protiv naroda koji izostavlja učenje ezana. (Vidjeti: El-Mebsut, 1/133.)
Ali i pored svega, ezan nije uvjet za ispravnost namaza; njegovo izostavljanje umanjuje nagradu i negativno utječe na potpunost namaza s te strane, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Koliko se može maksimalno otegnuti prilikom učenja Kur’ana i ezana?
Najveća dužina (medd) u Kur’anu jeste – šest, i neispravno je otezati više od toga. Kada je riječ o otezanju prilikom učenja ezana, koliko mi je poznato, to nije precizirano hadisima. Otuda, ne smeta ako bi se malo više otegnulo učeći ezan, ali sve u granicama. U nekim muslimanskim zemljama slušao sviše
Najveća dužina (medd) u Kur’anu jeste – šest, i neispravno je otezati više od toga. Kada je riječ o otezanju prilikom učenja ezana, koliko mi je poznato, to nije precizirano hadisima. Otuda, ne smeta ako bi se malo više otegnulo učeći ezan, ali sve u granicama. U nekim muslimanskim zemljama slušao sam mujezina koji je otezao oko četrdeset dužina, ezan je trajao oko trinaest minuta. Ovakvo određivanje dužina svakako nije legitimno, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeMogu li se spajati namazi zbog posla i da li je masnoća nečista?
Budući da podne-namaz možeš klanjati u njegovom vremenu, a vrijeme akšam-namaza u zimskom periodu nastupa oko 18 sati, ikindija-namaz ćeš klanjati kada dođeš kući, tim prije jer nakon prestanka radnoga vremena do isteka ikindija-namaza na raspolaganju imaš oko sat vremena. Namaze nije dopušteno spajviše
Budući da podne-namaz možeš klanjati u njegovom vremenu, a vrijeme akšam-namaza u zimskom periodu nastupa oko 18 sati, ikindija-namaz ćeš klanjati kada dođeš kući, tim prije jer nakon prestanka radnoga vremena do isteka ikindija-namaza na raspolaganju imaš oko sat vremena. Namaze nije dopušteno spajati na radnom mjestu, osim ako je udaljeno od stana toliko da se u običajnom pravu toga podneblja čovjek smatra putnikom, ili pak da ta udaljenost iznosi više od 85 km, koju su odredili islamski pravnici. Mjesto na kojem se klanja i odjeća moraju biti čisti od poznatih nečistoća, dok prašina, mast, ulje, obična prljavština, gorivo itd. nemaju status nečistoće, otuda je dopušteno klanjati u odjeći ili na mjestu koje je isprljano tim stvarima, ali je bolje klanjati na potpuno čistom mjestu i u čistoj odjeći.
Namaze je bolje spajati u vremenu drugog namaza (džemut-tehir), tj. podne i ikindija-namaz u ikindijskom, a akšam i jacija-namaz u jacijskom vremenu. Predanja s tim u vezi zabilježio je imam Muslim. Spajanje u vremenu prvog namaza također je dopušteno; to je to stav većine pravnika, ali i zato što su hadise s tim u vezi prihvatili najveći eksperti hadiske znanosti. A putnik treba gledati šta mu je lakše i prema tome se treba podešavati. Ako mu je svejedno, tada je namaze bolje spojiti u vremenu drugog namaza, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeTreba li naklanjati propuštene sunnete?
Iako nisu obavezni, sunneti imaju veliku vrijednost, stoga ih je lijepo klanjati u svim prilikama, osim na putu, kada ih je bolje izostavljati. Ko zbog posla, zaborava ili nekog drugog razloga propusti sunnet, može ga klanjati, kada se sjeti, ali to ne mora, naklanjavanje sunneta lijepo je i pohvalnviše
Iako nisu obavezni, sunneti imaju veliku vrijednost, stoga ih je lijepo klanjati u svim prilikama, osim na putu, kada ih je bolje izostavljati. Ko zbog posla, zaborava ili nekog drugog razloga propusti sunnet, može ga klanjati, kada se sjeti, ali to ne mora, naklanjavanje sunneta lijepo je i pohvalno. Preneseno je nekoliko hadisa koji ukazuju na legitimnost naklanjavanja propuštenih sunneta. Aiša, radijallahu anha, pripovijedala je: “Ako bi propustio četiri rekata prije podne-namaza, Resulullah, ﷺ, klanjao bi ih nakon namaza.” (Tirmizi, i smatra ga dobrim, a šejh Albani – vjerodostojnim.) A nije ih propuštao zbog njihove velike vrijednosti. Abdullah b. Saib, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, ﷺ, klanjao četiri rekata prije podne-namaza i rekao: “Ovo je vrijeme kada se otvaraju nebeske kapije, i volim da se moja dobra djela uzdižu u to vrijeme.” (Tirmizi i Ibn Madže, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Vidi manjeEbu Hurejre, radijallahu anhu, prenio je sljedeće Vjerovjesnikove, ﷺ, riječi: “Ko ne uspije klanjati dva rekata sabahskog sunneta, neka ih klanja nakon izlaska sunca.” (Ibn Huzejme, Ibn Hibban i Hakim. Imam Hakim i Zehebi predanje smatraju ispravnim. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 5/478.)
Imam Muslim zabilježio je predanje u kojem stoji da je Allahov Poslanik, ﷺ, na putu prespavao sabah-namaz, pa ga je naklanjao zajedno sa sunnetom. U jednom drugom predanju stoji da je Poslanik, ﷺ, vidio nekog čovjeka da klanja neposredno nakon sabahskog farza pa ga je upozorio: “Sabah ima samo dva rekata!” Čovjek mu odgovori: “Allahov Poslaniče, nisam klanjao sabahski sunnet, sada ga evo klanjam.” Na to mu Vjerovjesnik, ﷺ, nije ništa rekao. (Ebu Davud, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Ummu Selema prenosi da je Poslanik, ﷺ, naklanjao dva rekata podnevskog sunneta (koji se klanjaju nakon farza) poslije ikindija-namaza, jer su ga bili zaokupili neki ljudi iz plemena Benu Temim.(Ibn Huzejme i Ahmed, sa ispravnim lancem prenosilaca.)A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Jesu li ispravni namazi opisani u ilmihalu?
Kada je riječ o broju rekata koji se navodi u ilmihalima, to je u globalu ispravno. Ispravno je prije podnevskog farza klanjati samo dva rekata sunneta, a poslije farza dva, a može se klanjati prije farza četiri i poslije farza četiri rekata. To je preneseno u vjerodostojnim hadisima. Lijepo je s vrviše
Kada je riječ o broju rekata koji se navodi u ilmihalima, to je u globalu ispravno. Ispravno je prije podnevskog farza klanjati samo dva rekata sunneta, a poslije farza dva, a može se klanjati prije farza četiri i poslije farza četiri rekata. To je preneseno u vjerodostojnim hadisima. Lijepo je s vremena na vrijeme praktikovati i ove varijante, mada ne smeta da čovjek pretežno klanja četiri rekata prije, a dva poslije farza.
Šerijatom je utemeljeno prije ikindije ponekad klanjati samo dva rekata, tim prije jer je preneseno da je Resulullah, ﷺ, klanjao prije ikindije dva rekata. (Zabilježio Ebu Davud, a imam Nevevi ovaj hadis smatra vjerodostojnim.)
Trinaest rekata jacija-namaza koji se spominju u ilmihalima odnose se na četiri rekata sunneta prije farza, zatim četiri rekata farza, te dva sunneta (sun-sunneta) poslije farza, a potom tri rekata vitr-namaza. Kada je riječ o legitimnosti četiri rekata sunneta prije jacijskog farza, nema jasnog predanja. Naime, nije preneseno niti jedno predanje da je Vjerovjesnik, ﷺ, prije jacije klanjao ni dva ni četiri ni više rekata, nije ni preporučio ni zabranio klanjanje nafile prije jacijskog farza. Jedino što se u vezi s tim može uzeti kao argument jeste sljedeći hadis koji su zabilježili Buharija i Muslim: “Između svakog ezana i ikameta može se klanjati dobrovoljni namaz.” Naime, u hadisu nije određen broj rekata, već je ustvrđena legitimnost dobrovoljnog namaza prije jacije u općem smislu. Otuda, može se klanjati dva ili više rekata, a Allah najbolje zna. (Ovo je pitanje razmatrao Ibn Hadžer, u djelu Fethul-Bari, 2/127.)
Vitr-namaz ne ubraja se u jacija-namaz. Vitr je poseban namaz, u vezi s kojim je Resulullah, ﷺ, jednom prilikom kazao: “Allah vam je dodao još jedan namaz: vitr, pa ga redovno klanjajte.” (Ahmed, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Dakle, vitr-namaz poseban je namaz, a njegovo vrijeme traje do zore, dok vrijeme jacija-namaza, po jačem mišljenju, traje do pola noći, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeDa li sam stigao rekat ako zateknem imama na rukuu tj. ne proučim fatihu?
Učenje Fatihe u namazu općenito rukn je na svakom rekatu. To vrijedi kako za obavezne, tako i za dobrovoljne namaze. Ovo je stav imama Malika, Šafije, Ahmeda, Ishaka b. Rahaveja i većine islamskih pravnika.(Vidjeti: Šerhul-Buhari, 2/369, od Ibn Bettala, i Hil’ijetul-ulema, 2/101-105.) Buharija i Musviše
Učenje Fatihe u namazu općenito rukn je na svakom rekatu. To vrijedi kako za obavezne, tako i za dobrovoljne namaze. Ovo je stav imama Malika, Šafije, Ahmeda, Ishaka b. Rahaveja i većine islamskih pravnika.(Vidjeti: Šerhul-Buhari, 2/369, od Ibn Bettala, i Hil’ijetul-ulema, 2/101-105.)
Vidi manjeBuharija i Muslim zabilježili su da je Ubade b. Samit prenio da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Neispravan je namaz onome čovjeku koji u njemu ne prouči Fatihu.” Ipak, učenje Fatihe u namazu spada s obveznika kada zatekne imama na ruku’u, jer je tada dužan učiniti ruku’, na osnovu hadisa: “Ko zatekne imama u određenom položaju, neka ga slijedi.” (Tirmizi i Taberani, s lancem prenosilaca oko čije autentičnosti postoji razilaženje među hadiskim stručnjacima. Vidjeti: Hulasatul-bedril-munir, 1/198, i Sahihul-džamia, 1/110.) Ali na ispravnost njegovog značenja ukazuje Resulullahov, ﷺ, imperativ: “Imam je postavljen da se slijedi… Kada učini ruku’, učinite i vi…” (Buharija i Muslim.)
Dakle, kada klanjač donese početni tekbir, dužan je nakon toga donijeti još jedan tekbir i učiniti ruku’, što se jasno zaključuje iz navedenih predanja. Imam Ibn Abdulberr, u djelu Et-Temhid, 7/73, kaže: “Ko zatekne imama na ruku’u pa donese tekbir i učini ruku’u i smiri se na njemu prije nego imam ispravi leđa, stigao je na taj rekat po mišljenju većine islamskih učenjaka.” Imam Ibn Redžeb govorio je da se neki učenjaci u tom pitanju pozivaju na konsenzus. (Vidjeti: Fethul-Bari, 7/109.)
Svoj stav dokazuju predanjem koje je zabilježio Buharija, a u kojem stoji da je Ebu Bekr, radijallahu anhu, ušao u džamiju i zatekao Poslanika, ﷺ, na ruku’u, pa je učinio ruku’ prije nego što je pristupio u saf. Kada je za to čuo, Poslanik, ﷺ, kazao je: “Allah ti povećao želju za dobrom, ali nemoj to ponovo učiniti!” Naime, Resulullah, ﷺ, Ebu Bekru nije naredio da naklanja taj rekat, a niti je preneseno da ga je on sam od sebe naklanjao, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Koji hadisi govore o dizanju ruku u namazu?
Hadisi u vezi s dizanjem ruku pri početnom tekbiru, pri polasku na ruku’ i prilikom vraćanja s ruku’a (također prilikom dizanja na treći rekat) nalaze su u devet poznatih zbriki, ali i u gotovo svim drugim hadiskim zbirkama. Vidjeti prijevod skraćene verzije Muslimovog Sahiha, 1/260/272. Ti hadisi tviše
Hadisi u vezi s dizanjem ruku pri početnom tekbiru, pri polasku na ruku’ i prilikom vraćanja s ruku’a (također prilikom dizanja na treći rekat) nalaze su u devet poznatih zbriki, ali i u gotovo svim drugim hadiskim zbirkama. Vidjeti prijevod skraćene verzije Muslimovog Sahiha, 1/260/272. Ti hadisi također su zabilježeni kod Buharije, i to pod sljedećim rednim brojevima: 736, 737, 738 i 739, gdje se spominje dizanje ruku prilikom ustajanja na treći rekat. Ko želi više informacija o tome neka vidi knjigu: Svojstva Poslanikovog, ﷺ, namaza, str. 123-128 ili str. 191-195 u novom izdanju.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeDa li je sunnet proučiti bismillu prije ettehijjatu?
Od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije preneseno ispravnim lancima prenosilaca da je prije etehijatu učio bismillu. Doduše, postoji predanje u tom smislu, ali je slabo, a zabilježili su ga: Nesai, Ibn Madže, Ibn Ebu Šejbe, Hakim i Bejheki. Slabim su ga okarakterizirali: imam Buharija, Tirmiviše
Od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije preneseno ispravnim lancima prenosilaca da je prije etehijatu učio bismillu. Doduše, postoji predanje u tom smislu, ali je slabo, a zabilježili su ga: Nesai, Ibn Madže, Ibn Ebu Šejbe, Hakim i Bejheki. Slabim su ga okarakterizirali: imam Buharija, Tirmizi, Bejheki, Nevevi i neki drugi.1 Ibn Omer, radijallahu anhu, učio je bismillu prije etehijatu, a to su, po Bejhekiju 2 i Neveviju 3 sa ispravnim lancem prenosilaca zabilježili imam Malik, 1/290-291, i Abdurrezzak, 2/204/3073. U najvjerodostojnijim hadiskim zbirkama, Buharijinom i Muslimovom Sahihu, nije zabilježeno da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, učio bismillu prije etehijatu, i otuda njeno učenje nije legitimno, a Allah najbolje zna.
1 Vidjeti: Hulasatul-ahkam, 1/433-434.
2 Vidjeti: Es-Sunenul-kubra, 2/142.
3 Vidjeti: El-Ezkar, str. 67.
__________
Dr. Safet Kuduzović – preuzeto iz knjige “FETVE (Pravne decizije)”
Preuzmite knjigu u pdf formatu:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/06/Fetve-Pravne-decizije-mr.Safet-Kuduzovic.pdf
Hadžinica “liječi” od sihra sa “natprirodnom moći”
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Dovoljno je samo ovo zadnje “mora se njoj reći ime te osobe i ime majke” da bi dobili informaciju da li je neka osoba opsihrena ili ne, a to je jedan od najvećih znakova da je neko sihrbaz, da bi presudili da se ta osoba bavi sihrom. Uz to još ako bi dodviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Dovoljno je samo ovo zadnje “mora se njoj reći ime te osobe i ime majke” da bi dobili informaciju da li je neka osoba opsihrena ili ne, a to je jedan od najvećih znakova da je neko sihrbaz, da bi presudili da se ta osoba bavi sihrom.
Uz to još ako bi dodali ostale sporne izjave i radnje, poput:
– “Ta žena kaže da je dobila moć od Allaha dž.š. da liječi i da bez Allahove dž.š moći nista ne može“.
Postavlja se pitanje ko je nju obavijestio o toj moći: Allah, meleci ili džinni. Takođe, da li je obaviještena u snovima ili u stanju budnosti?
– “Ona liječi učenjem i dodirom rukama i nogama“.
Za učenje je poznato ali liječiti gaženjem po ljudima da bi petama spalila sihr i džine, na ovakvoj inovaciji bi joj i Turabi pozavidio.
– “Kaže da može da spali džine“, i da liječi tako što spaljuje džine. Treba znati da ako dođe do spaljivanja džina učenjem Kur’ana i vjerodostojnih hadisa onda to nije sporno, ali pod uslovom da to ne bude cilj i namjera onog koji liječi. Za razliku od spaljivanja džina, njihovog kažnjavanja i zatvaranja od strane sihrbaza koje se zasniva na traženju sihrbaza od vođe plemena džina, tako što mu se približi činjenjem nekih djela širka i kufra, da on zatvori, kazni ili spali određenog džina.
– “Usnila je da mora da gazi po ljudima, tako bi sa petama spalila sihir i džine“.
Znači da ona ne liječi sihr i džinska djelovanja učenjem Kur’ana nego mora da gazi po ljudima da bi ih liječila. Otkud to da se petama spaljuju sihr i džini? Ovakav vid liječenja je jasan dokaz da ovo što radi ta žena nije čist posao te da je obavijen ruhom magije, sihra i šarlatanstva. Još baška prima instrukcije iz snova, koga sanja, ko joj naređuje i je li obavezna slijediti te naredbe? Ona je obavezna slijediti ono što je došlo u Kur’anu i sunnetu a ne ono što joj dođe u snovima. Poslanicima i vjerovjesnicima je objava dolazila u snovima, dok ostalim ljudima snovi nisu izvor spoznaje niti ono iz čega crpe pravila i propise po kojima trebaju živjeti.
– “Zatim se upitala dali smije da liječi muskarce ili nemuslimane? Usnila je da ne smije nikog da odbije i da joj je dozvoljeno tako da liječi“.
Žena gazi po muškarcima (muslimanima i nemuslimanima) i tvrdi kako ju je Allah očistio od grijeha??
– “Iz ljudi progovaraju džini ili osobe koje su pravile sihir“.
Ovo je takođe jedan od jasnih dokaza bavljenja te žene sihrom, jer je nemoguće da iz opsihrenih ljudi progovaraju osobe koje su pravile sihr osim ako je u pitanju kontaktiranje i pomaganje te žene (sihrbaza) sa džinima koji joj oponašaju glas onih koji prave sihr.
– “Kaže da se njoj ne može doći, ako se ne vjeruje u to liječenje i da joj ne mogu sihirbazi doći“.
Da je njeno liječenje ispravno šerijatsko liječenje ne bi ovo govorila. Jer učenjem Kur’ana mogu se liječiti od sihra i džina i muslimani i kjafiri, za razliku od sihrbaza koji nisu u stanju “liječiti” osim one koji vjeruju u njihove vradžbine.
– “Ona kaže da je Allah nju očistijo, i da joj oni ne mogu prić (džini, šejtani). To se i čuje iz osoba kad progovori, da ona ima vojsku meleka iza sebe, koji je čuvaju“.
Treba znati da ni jedan sihrbaz neće reči za sebe da je sihrbaz, nego naprotiv tvrdiće da je pravi vjernik, pred ljudima će klanjati, učiti Kur’an i raditi mnoge druge radnje da bi se pokazao kao vjernik. A da joj ne mogu prići džini i šejtani to je tačno, jer je ona na većem stepenu kufra i šrika od mnogih njih, a onima koji su na većem stepenu (dalaleta) oni sa nižeg stepena im ne mogu tek tako prići, u njihovom svijetu postoji hijerarhija i staleži. Poslanik, sallallahu laejhi ve sellem, nije imao vojsku meleka koja ga je čuvala, osim u nekim bitkama u kojima je potpomognut sa melecima, kao na Bedru i slično, pa kako to da Allah izdigne ovu ženu iznad Njemu najdražeg stvorenja Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i za nju zaduži meleke koji je čuvaju? Istina je da su ovi koji su iza nje u stvari vođe džina i šejtana kojima se ona približava činjenjem raznih vrsta kufra i širka.
– “Žena dolazi i kućama, ide i na mezarje da spaljuje sa rukama“.
Spaljuje sa rukama, čime spaljuje: bioenergijom, strujom, talasima ili sihrom pomažući se džinima i šejtanima? Prema tome, nema sumnje da ovo što radi ova žena da je sihrbaska rabota iz čega proizilazi da joj nije dozvoljeno ići. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com