Hvala pripada Allahu.
Prvo:
Od vjerovanja Ehlu Sunneta ve-l-Džemata jeste da će vjernici vidjeti svog Gospodara na Sudnjem danu i u Džennetu, jer je Uzvišeni Allah rekao:
“Toga dana će neka lica blistava biti, u Gospodara (Allaha) svoga će gledati.” (Prijevod značenja El-Kijāme, 75:22-23)
Ima još dokaza koji ukazuju na to.
Ovo je najveća blagodat koju će On, neka je uzvišen, podariti njima.
Također pogledajte odgovore na pitanja 14525 i 116644.
Drugo:
Džennetlije će imati sastanak sa svojim Gospodarom svakog petka gdje će imati blagodat da gledaju u Njegovo plemenito Lice.
Taberani je zabilježio u Mu'džemu-l-Kebiru (6717) od Enesa ibn Malika, radijallahu anh, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Džibril mi je došao sa nečim u ruci kao da je ogledalo, na kojem je bila crna tačka. Rekao sam: ‘Džibrile, šta je ovo?’ On je rekao: ‘Ovo je petak; on je predvodnik svih dana i zovemo da Jevmu-l-Mezid (dan u kojem će biti dato više – tj; “U njemu će imati što god zažele – a od Nas i više (tj. gledanje u Silnog, Svemogućeg).” Prijevod značenja Kāf, 50:35).’ Rekao sam: “Džibrile, šta ‘više’ znači?’ Rekao je: ‘To je zato jer je tvog Gospodar smjestio dolinu u Džennetu koja je mirisnija od bijelog miska. Kada bude petak, u danima ahireta, Gospodar, neka je slavljen i uzvišen, će se spustiti sa svog Arša na Kursijj, a Kursijj će biti okružen stolicama od svjetla na kojima će sjediti poslanici. Te stolice će biti okružena sa stolićima od zlata na kojim će sjediti šehidi. Ljudi iz odaja će izaći iz odaja i sjesti će na brda od miska, a oni koji budu sjedili na brdima od miska neće misliti da su oni na stolicama i stolićima bolje prošli od njih. Onda će se Vlasnik veličine i ponosa pojaviti i reći: ‘Tražite od Mene.’ Oni će reći: ‘Tražimo tvoje zadovoljstvo, Gospodaru naš.’ On će reći: ‘To što ste u Mome Džennetu jeste da sam zadovoljan sa vama, i počašćeni ste.’ Onda će On (opet) reći: ‘Tražite od Mene.’ Onda će svi u glas reći: ‘Tražimo tvoje zadovoljstvo.’ Onda će On od njih zatražiti da posvjedoče da je zadovoljan s njima. Onda će On opet reći: ‘Tražite od Mene.’ I svi će tražiti od Njega dok svi ne završe. On će im podariti ono što oko nije vidjelo, uho nije za to čulo, i nije čovjeku palo na pamet.'”
Također ju je zabilježio Ibn Ebi Dunja u Sifatu-l-Dženneh (88) sa drugim lancem prenosilaca; sa dodatkom: “…neće za ničim žudjeti više nego za petkom, što više budu gledali u svog Gospodara, to će im se više ponos povećavati.”
Munziri, rahimehullahu te'ala, je rekao:
“Zabilježio ga je Ibn Ebi Dunja i Taberani u Evsatu sa različitim lancima prenosilaca, jedan je džejjid kavijj. Kraću verziju je također zabilježio Ebu Ja'ala; njegovi prenosioci su prenosioci sahiha. Također ga je zabilježio Bezzar.” (Et-Tergib ve-t-Terhib, 4/311; hasenom ga je ocijenio šejh Albani u Sahih et-Tergib, 3761)
Šejhu-l-islam Ibn Tejmijje, rahimehullahu te'ala, je rekao:
“Darekutni prenosi sa sahih lancem od Ibn Mubareka: El-Mes'udi nam je rekao, od Minhala ibn ‘Amra, od Ebu Ubejde, od Abdullaha ibn Mesuda, koji je rekao: ‘Žurite na džumu je će doista Allah se prikazivati stanovnicima Dženneta svakog petka kada se oni okupe na brdu od komfora, a njihova blizina Njemu će biti srazmjerna stepenu koliko su žurili na džumu na dunjaluku.’
Onda je iznio nekoliko lanaca prenosilaca za nju (predaju) i rekao:
Ovo što nam je Ibn Mesud rekao nije mogao znati osim da je to čuo od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili od nekoga ko je to čuo od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Tako da je poznato da je to Ibn Mesud čuo od Poslanika, a nije moguće da je to čuo od kitabija (pripadnika Knjige) zbog nekoliko razloga:

Ashabima je bilo zabranjeno da vjeruju kitabijama ako im nešto kažu. Tako da je nemoguće da je Ibn Mesud, radijallahu anh, prenio ovo radi poučavanja, ili kao stvar na kojoj se zasniva propis ako mu je to rekao jevrej.
 Ibn Mesud, radijallahu anh, je bio jedan od najstrožijih ashaba po pitanju ukoravanja onih koji uzimaju učenja kitabija (jevreja i kršćana).
Džuma je naređena samo nama, i rani dolazak na džumu je propisan samo u našoj vjeri. Tako da je malo vjerovatno da se takva predaja prenosi od ranijih poslanika, i malo je vjerovatno da bi jevreji pričali o takvoj vrlini ovome ummetu, jer su oni sakrivali znanje i škrtarili su s njime, i također su zavidjeli ovom ummetu.”

Medžmu'u-l-Fetava, 6/403-405.
Enes ibn Malik, radijallahu anh, prenosi da je poslanik, sallalallahu alejhi ve sellem, rekao: “U Džennetu ima pijaca na koju će dolaziti svakog petka. Sjeverni  vjetar će puhati, puhat će im u lica i odjeću, i tako ih uljepšavati. A onda će se vraćati svojim porodicama ljepši i njihove proodice će im reći: ‘Tako nam Allaha sada ste ljepši,’ a oni će odgovoriti: ‘Tako nam Allaha, i vi ste sada ljepši.'” (Muslim, 2833)
Šejhu-l-islam Ibn Tejmijje, rahimehullahu te'ala, je rekao:
“Možda je ovaj hadis kraći od drugih. Razlog povećanja ljepote njima jeste gledaje u Allaha, neka je On slavljen i uzvišen, i sreća koja proizilazi iz toga. na osnovu toga, može biti da će vjernice vijdeti Allaha vidjeti Allaha iz svojih kuća pa će im se ljepota povećati, ako je razlog tome gledanje Allaha, kao što je pojašnjeno u drugim hadisima.
Nakon što je to jasno, kažemo: U drugim hadisima koji imaju više detalja nego ovaj hadis spominje se viđenje Allaha petkom, ali nema ništa što bi to povezalo sa Džuma namazom na ovom svijetu. U hadisu Ebu Hurejre se spominje pijaca petkom u Džennetu, a u drugim hadisima kaže se da će petkom oni sjediti sa Allahom, a njihova blizina Njemu je srazmjerna tome koliko su ranili na Džumu na dunjaluku. Nema spominjanja viđenja Njega – Kao što je pojašnjeno iznad u merfu’ predaji od Ibn Mesuda. A u nekim predajama se spominju obje stvari (sjedenje i viđenje) zajedno, a takvi su većina hadisa.”
Medžmu'u-l-Fetava, 6/408-409.
On, rahimemhullahu te'ala, je također rekao:
“Viđenje Allaha na ahiretu je općenito povezano sa namazima u džematu. Ako je ljudima na ovom svijetu bilo propisano da se skupljaju da spominju Allaha, da razgovaraju s Njim, i da nalaze zadovoljstvo u sastajanju s Njim svakog petka, onda će na ahiretu biti zakazan sastanak svakog petka da pričaju s Njim, gledaju u Njega i da imaju zadovoljstvo u susretu sa Njime.
Ako je u sunnetu da ženama treba narediti da izađu da klanjaju bajram, čak i one koje su u odajama (djevice) i one koje imaju mjesečno pranje, i to u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je većina žena izlazila da klanja bajram, njihov bajram na ahiretu će biti gledanje u Njega, srazmjerno njihovom bajramu na ovom svijetu.”
Medžmu'u-l-Fetava, 6/420.
Drugo:
Ideja da će stanovnici Dženneta vidjeti Allaha, slavljen i uzvišen neka je On, svakog petka ne znači da ga neće vijdeti drugim vremenima. Stanovnici Dženneta će uživati u raznim blagodatima, i najveće od toga jeste da će vidjeti svog Gospdara, neka je slavljen i uzvišen On, u Džennetu. Baš kao što će imati stepene u fizičkim blagodatima u Džennetu, također će imati stepene i u nematerijalnim blagodatima.
Ali prihvatanje ili odbacivanje ideje viđenja Allaha svaki dan zavisi o dobroj predaji od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u tom kontekstu, ali nema takve predaje koliko mi znamo.
Šejh Albani, rahimehullahu te'ala, je rekao:
“Vjernici će vidjeti svog Gospodara svakog petka; a što se tiče svakog sata ili trenutka, o tome nemamo znanja.”
Durus Mufregah li-š-šejhi-l-Albani, 43/3.
A Allah zna najbolje.
Odgovorio: Šejh Muhammed b. Salih el-Munedždžid
Izvor: http://islamqa.info/en/210252
 

Preveo Redžo Muratović – http://islam-pitanja-i-odgovori.blogspot.com

Obaveza je imamet povjeriti samo bogobojaznim osobama, koje imaju ispravno vjerovanje (akaid). Ovo je zato jer imam ima isuviše važnu ulogu u društvu: predvodi muslimane u najvažnijem obredu, poučava ih vjeri, izdaje pravna rješenja o određenim vjerskim pitanjima itd. Otuda mora biti bogobojazan, učen, pronicljiv, snalažljiv, mudar, mora posjedovati vrhunski kodeks islamskog ponašanja kako bi na adekvatan način mogao obavljati povjerenu mu dužnost. S tim u vezi imam Ahmed kaže: “Pravo i obaveza muslimana jeste da ih predvode najbogobojazniji i najučeniji.” (Vidjeti: Risaletus-salah, str. 25, od imama Ahmeda.)
Neispravno je povjeriti imamet osobi koja čini makar jedan od spomenutih poroka, a kako ga onda povjeriti onome ko čini sve te poroke! Obaveza je takve “imame” prijaviti nadležnim vjerskim institucijama kako bi bili sankcionirani lišenjem imamske dužnosti. Ipak, po većini islamskih učenjaka namaz iza takvog imama ispravan je. (Vidjeti: Bedaius-sanaia, 1/386-387, Fethul-Bari, 6/191-193, od Ibn Redžeba, El-Bejanu vet-tahsil, 1/443-444, Šerhul-akidetit-tahavijja, 2/532, Fejdul-Kadir, 4/258, Nejlul-evtar, 2/24-25, El-Medžmu, 4/222, i Es-Šerhul-mumtia, 4/304-308.)
Mišljenje da je taj namaz ispravan zastupa većina učenjaka ehli-sunnetskog usmjerenja. Ebu Zerr pripovijedao je da ga je Allahov Poslanik, ﷺ, jednom prilikom upitao: “Kako ćeš postupiti ako imami jednoga dana budu odgađali namaz!” “Šta mi predlažeš, Allahov Poslaniče?”, upita on, a Vjerovjesnik, ﷺ, odgovori mu: “Klanjaj namaz u njegovom vremenu, a ako stigneš, klanjaj i s njima u džematu, to će ti biti upisano kao dobrovoljni namaz.” (Muslim, Nesai i Ahmed.) Ovaj hadis ukazuje nam da je namaz za velikim grješnicima koji ne klanjaju namaze u propisanom vremenu – ispravan, a odgađanje namaza svakako je jedan od najvećih grijeha nakon nevjerstva. (Vidjeti: Šerhu suneni Ibni Madže, 5/1665, od imama Alauddina Maglataja.)
Upitan: “Da li je ispravno džuma i bajram-namaz klanjati za velikim grješnicima”, imam Ahmed odgovorio je: “Jeste.” (Vidjeti: Es-Sunne, 1/77, od imama Ebu Bekra Hallala.) Međutim, islamski učenjaci jednoglasni su u mišljenju da je za takvim ljudima pokuđeno klanjati. (Vidjeti: El-Medžmu, 4/222, Medžmu’ul-fetava, 23/358, Nejlul-evtar, 3/164, i Fikhus-sunne, 1/178.)
Ako, pak, ne postoji osim džamija u kojoj je imam novotar ili griješnik, tada nije ispravno ostavljati kolektivni namaz pod izgovorom da je pokuđeno klanjati za novotarima i griješnicima. Kada je riječ o hadisima koji govore o imamima iza kojih se namaz ne prima, njih ima nekoliko, ali svi su slabi i ne mogu se uzeti kao dokaz. Namaz nije primljen iza imama koji je počinio nevjerstvo u srcu, riječima ili djelom, ako to muktedije znaju, u protivnom njihov je namaz valjan, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Ko stigne klanjati jedan rekat džuma-namaza stigao je na džuma-namaz, kažu hanefijski, malikijski, šafijski, hanbelijski i zahirijski autoriteti. (Vidjeti: El-Umm, 1/205-206, El-Mebsut, 2/35, El-Medžmu, 4/555-556, El-Mugni, 3/182, El-Muhalla, 5/73, Fethul-Bari, 5/21, od Ibn Redžeba, El-Insaf, 2/380, i Šerhuz-Zerkeši, 2/884-886.)
Taj svoj stav dokazuju sljedećim predanjem koje su preko Ebu Hurejre, radijallahu anhu, zabilježili Buharija i Muslim: “Ko stigne na jedan rekat namaza, stigao je obaviti taj namaz.” Hadis je općenit, odnosi se na sve namaze. Još jasniji dokaz u tom pogledu jeste predanje Ibn Omera, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, ﷺ, kazao: “Ko stigne na jedan rekat džume ili nekog drugog namaza, njegov je namaz potpun.” (Nesai, Ibn Madže i Darekutni. Šejh Albani predanje smatra ispravnim. Vidjeti: Sahihun-Nesai, 1/188.)
Od ashaba ovaj su stav zastupali: Ibn Mes’ud, Ibn Omer i Enes b. Malik, radijallahu anhum, i nije preneseno da je ijedan ashab rekao suprotno tome. (Vidjeti: El-Mugni, 3/184.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Učenje dove za pobjedu i bilo kakvih dova nakon džuma-namaza koje se uče u mnogim džamijama nije utemeljeno u islamu. Kada je riječ o tome, ne postoji nijedan dokaz za to ni u Kur’anu, ni u hadisu, ni u praksi prvih generacija, a nijedan imam četiri priznata mezheba to pitanje nije uopće razmatrao. To je novotarija. Treba je napustiti, a prihvatiti Resulullahov, ﷺ, sunnet, jer je u njemu spas.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Hvala pripada Allahu.
Prvo:
Mjesec redžeb je jedan od svetih mjeseci za koje Uzvišeni Allah kaže:
”Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite! ” (prijevod značenja sure et-Tevba, 36.)
Sveti mjeseci su: redžeb, zul- Ka'de, zul-hidždže i muharrem.
El-Buharija (4708) i Muslim (1679) bilježe od Ebu Bekra, neka je Allah zadovoljan njime, da je Poslanik, neka je Allahov mir i blagoslov na njega, rekao:
”Godina ima dvanaest mjeseci, od njih su četiri sveta, tri uzastopna: zul-k'ade, zul-hidždže i muharrem, a redžep mjesec Mudara (plemena koje ga je  štovalo) je između džumada i š'abana.”
Ovi mjeseci su nazvani svetim iz dva razloga:

Zbog zabrane ratovanja osim ako se mora odbraniti od neprijatelja.
Zato što je činjenje harama daleko teže nego u drugim vremenima.
Zbog toga nam je Allah zabranio da činimo grijehe u tim mjesecima , kako kaže Uzvišeni:
”U njima ne griješite!”  (prijevod značenja sure et-Tevba, 36.)

Iako je činjenje grijeha haram i zabranjeno u ovim mjesecima i u drugim vremenima, u ovim mjesecima je još veća zabrana činjenja grijeha.
Es-Sa'adi, neka je Allahova milost na njega, je rekao (strana 373.):
”U izrazu ”u njima ne griješite” , zamenicu možemo shvatiti kao da se odnosi na svih dvanaest mjeseci. Allah navodi da ih je napravio mjerom vremena za Svoje robove, koje oni mogu koristiti za robovanje Njemu, zahvalu Allahu na Njegovim blagodatima, i oni služe interesima Njegovih robova, pa se čuvajte grišenja u njima.
Zamenica, se također, može shvatiti kao da se odnosi na četiri sveta mjeseca, i ovim se zabranjuje da griješe u tim mjesecima posebno, kao što je zabranjeno griješenje u svim vremenima, jer se posebno zabranjuje griješenje u ovom vremenu, ali je griješenje teže u ovim vremenima u odnosu na druge.”
Drugo:
Što se tiče posta mjeseca redžeba, ne postoji sahih hadis koji ukazuje na to da postoji bilo koja vrijednost posta cijelog ili dijela ovog mjeseca.
Ono što neki ljudi rade, izdvajajući neke dane redžeba za post, vjerujući da su ti dani bolji od drugih, nema osnove u šerijatu.
Ali postoji predaja  od Poslanika, neka je Allahov mir i blagoslov na njega, koja ukazuje da je mustehab postiti tokom svetih mjeseci (a redžeb je jedan od svetih mjeseci). Poslanik, neka je Allahov mir i blagoslov na njega, je rekao:
”Posti u svetim mjesecima, a i ostavi (post u njima).” (bilježi Ebu Davud, 2428; hadis je ocjenjen kao da'if od strane Albanija u Da'if Ebi Davud)
Čak i ako bi ovaj hadis bio sahih, to bi ukazivalo da je mustehab postiti tokom svetih mjeseci. Dakle, ako osoba posti tokom redžeba zbog ovoga, i ona također posti i tokom ostalih svetih mjeseci, nema ništa loše u tome. Ali izdvajajući redžeb za post nije u redu.
Šejhu-l-islam ibn Tejmije, neka je Allahova milost na njega, je rekao u ”Medžmu'ul-fetava” (25/290):
”Što se tiče posta u redžebu posebno, hadisi u vezi sa tim su da'if (slabi), pa čak i mevdu’ (izmišljeni). Učenjaci se ne oslanjaju na bilo koji od njih. Oni nisu među onim da'if hadisima koji govore o vrlinama, a većina njih su izmišljeni i lažni. U Musnedu i na drugim mjestima postoji hadis u kojem se kaže da Poslanik, neka je Allahov mir i blagoslov na njega, nalaže post u svetim mjesecima, tj. u redžebu, zul-Ka'de-u, zul-Hidže-u i muharremu, ali to ima veze sa postom tokom svih ovih mjeseci, a ne samo tokom  redžeba.”
 Ibnul-Kajjim, neka je Allahova milost na njega, je rekao:
”Svaki hadis u kojem se spominje post redžepa i klanjanje nekih noći u njemu je izmišljen i krivotvoren.”(Vidjeti : ”El-Menar el-Munif”, strana  96 )
Hafiz Ibn Hadžer je rekao u Tebjinul-‘adžeb (strana  11):
”Nije prenešen nijedan vjerodostojan hadis sa kojim se može dokazivati o vrijednosti mjeseca redžepa, postu tog mjeseca ili nekih dana u njemu, niti klanjanja noćnog namaza u njemu.”
Šejh Sejjid Sabik, neka je Allahova milost na njega,je rekao  u ”Fikhu-s-Sunne” (1/282):
”Post u mjesecu redžepu nema posebnu vrijednost u odnosu na druge mjesece, osim što je on jedan od svetih mjeseci. Nije prenešeno u vjerodostojnom sunnetu da post u ovom mjesecu ima posebnu vrijednost. Ono što je prenešeno ne može se dignuti na stepen validnog dokaza.”
Šejh Ibn ‘Usejmin je upitan o postu 27.dana redžepa i provođenju te noći u namazu. On je odgovorio:
”Post dvadeset i sedmog redžepa i klanjanje te noć je bi'dat (novotarija) , a svaka novotarija je zabluda.”(Medžmu'u fetava Ibn Usejmin, 20/440)
Odgovorio: Šejh Muhammed b. Salih el-Munedžid
Izvor: http://islamqa.info/en/75394
Prevela: I.A.
Preuzeto sa – http://islam-pitanja-i-odgovori.blogspot.com