Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Ko je obavezan da klanja u džematu?
Tebi je obaveza da klanjaš u džamiji sa braćom muslimanima, ako čuješ učenje ezana kod svoje kuće, učenje koje bi bilo bez pojačala u vremenu tišine i smiraja i nepostojanju onoga što bi spriječilo slušanje ezana. Ako si toliko daleko da ne čuješ učenje ezana koji se uči bez pojačala, tebi je tada dviše
Tebi je obaveza da klanjaš u džamiji sa braćom muslimanima, ako čuješ učenje ezana kod svoje kuće, učenje koje bi bilo bez pojačala u vremenu tišine i smiraja i nepostojanju onoga što bi spriječilo slušanje ezana.
Ako si toliko daleko da ne čuješ učenje ezana koji se uči bez pojačala, tebi je tada dozvoljeno da klanjaš kod kuće ili sa nekim od svojih komšija.
Na to nam ukazuje hadis Allahovog Poslanika u kojem je spomenuto da je slijepac došao Poslaniku i tražio dozvolu da ne prisustvuje namazu u džematu pa ga je Poslanik upitao: ”Čuješ li poziv – ezan za namaz?” Kazao je: ”Da, čujem.” Rekao mu je Poslanik: ”Onda se odazovi.” (Muslim u svome Sahihu)
I na osnovu riječi Allahovog Poslanika: ”Ko čuje ezan, pa se ne odazove, njegov namaz nije validan, osim ako posjeduje validan razlog.” (Hadis su zabilježili imam Ibn Madže, Darekutni, Ibn Hibban i Hakim sa vjerodostojnim lancem prenosilaca.)
Ako bi se odazvao na poziv mujezina, pa makar i ne bio od onih koji su obavezni da se odazovu, te na tom putu uložio trud i napor, bez obzira da li išao pješice ili sa autom, to ti je svakako mnogo bolje i Allah će ti upisati nagradu za svaki odlazak i povratak.
Preneseno je da je Allahov Poslanik kazao čovjeku, koji je stanovao daleko od džamije Allahovog Poslanika, kojem je rečeno: ”Zašto ne kupiš magarca kojeg bi jahao po velikim vrućinama i mračnim noćima?”, pa je rekao: ”Ja zaista ne bih volio da mi je kuća blizu džamije, ja volim da mi se upiše svakodnevno pješačenje prema džamiji i svakodnevno vraćanje svojoj porodici”, pa mu je rekao Allahov Poslanik: ”Allah ti je dao i sabrao sve ono što želiš.” (Muslim u svome Sahihu)
(Fetve šejha Bin Baza, 12. tom, str. 37)
Vidi manjeKolika je nagrada za namaz žene u džematu?
Obavljanje namaza u džematu je jedan od najpritvrđenijih sunneta, i ono je jedno od najvrijednijih odlika islama, i jedno je od naboljih djela kojim se čovjek može približavati Allahu dž.š.. Abdullah b. Omer r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: „Namaz obavljen u džematu je vrijednijviše
Obavljanje namaza u džematu je jedan od najpritvrđenijih sunneta, i ono je jedno od najvrijednijih odlika islama, i jedno je od naboljih djela kojim se čovjek može približavati Allahu dž.š..
Abdullah b. Omer r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: „Namaz obavljen u džematu je vrijedniji za 27 puta od namaza obavljenog zasebno!“ (Muttefekun ‘alejh)
Sada ćemo spomenuti i par hadisa vezanih za status obavljanja namaza u džematu od strane žena:
Abdullah b. Omer r.a., prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: „Ako nekome od vas žena zatraži dozvolu za odlazak u džamiju – nemoj da je sprečava od toga!“ (Muttefekun ‘alejh)
Ebu Hurejre r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: „Nemoj da klanja s nama jaciju-namaz žena koja se namirisala!“ (Muslim, br.444.)
Abdullah b. Omer r.a., prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: „Nemojte sprečavati žene od odlaska u džamije, ali, kuće njihove su im bolje!“ (Sunen Ebu Davud, br.567.)
Ummu Selemeh r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: „Najbolje džamije za žene su sobe njihovih kuća!“ (Ahmed, br.26584., Ibnu Huzejme, br.1683.)
Poslanik s.a.w.s., kaže: „Žena je cijela ‘avret (stidna, izazovna), i kada izađe iz svoje kuće – šejtan je zaokupira!“ (Tirmizi, br.1173.): dok u drugoj predaji stoji: „a Allahovom dž.š., licu, će biti najbliža onda kada je u svojoj kući!“ (Sahih Ibnu Huzejme, br.1685.)
Abdullah b. Mes’ud r.a., prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: „Žene su ‘avret! Žena će izići iz svoje kuće i to s početka neće biti strašno, ali, šejtan je polako obuzima govoreći joj: „Pored kojeg god muškarca da prođeš ima da ga zavedeš tj. da mu se svidiš!“ Žena će oblačiti svoje haljine, pa će joj se reći: Kuda? Odgovoriće: Idem obići bolesnika, ili idem klanjati dženazu, ili idem klanjati u džamiji – a najbolje će robovati i ‘ibadetiti svome Gospodaru u svojoj kući!“ (Šu’abul-Iman, br.7819.; el-Mu’udžem el-Kebir, br.8914.; )
Abdullah b. Suvejd el-Ensari prenosi od svoje tetke Ummu Humejd, žene Ebu Humejd el-Sa’idija, da je došla Poslaniku s.a.w.s., rekavši mu: O Allahov Poslaniče, ja volim klanjati namaz za tobom – našto joj on reče: „Znam da voliš klanjati namaz za mnom, ali, namaz kojeg ćeš klanjati tamo gdje spavaš ti je vrijedniji od namaza kojeg ćeš klanjati na drugom mjestu u sobi, i namaz obavljen u sobi ti je vredniji od namaza kojeg bi obavila negdje drugo u kući, i namaz obavljen u svojoj kući ti je vredniji od namaza kojeg bi obavila u lokalnoj džamiji, i namaz u lokalnoj džamiji ti je vrijedniji od namaza obavljenog u mojoj džamiji!“ Reče: Naredila je da joj se napravi mesdžid na kraju svoje kuće, kojeg je zastrla, i u njemu je klanjala sve dok nije umrla! (Ahmed, br.27135., Ibnu Huzejmeh, br.1689., Ibnu Hibban, br.2217.. Šejh Albani rhm., ocjenjuje ovaj hadis: hasen ligajrihi. Pogledaj: Sahihul-Tergib vel-Terhib)
Poznato je to da je namaz u poslanikovoj s.a.w.s., džamiji vredniji za hiljadu puta od namaza obavljenog na drugom mjestu, ali prethodna predaja nas upućuje na to da je ipak obavljanje namaza u džematu specifičnije za muškarce u odnosu na žene, i da je za žene vrednije da klanjaju kod svojih kuća, a i ako odu namaz obaviti u džamiji za imamom – što im je dozvoljeno – imaju nagradu namaza obavljenog u džematu, a Allah dž.š., najbolje zna.
Odgovorio: Sead ef. Jasavić, prof.fikha
Vidi manjeJe li dozvoljeno ženama u današnjem vremenu da klanjaju u džamiji?
Dozvoljeno je ženi u današnjem vremenu da klanja u džamiji. Na to nam ukazuje hadis Ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik kazao: ”Ako nekom od vas žena zatraži dozvolu da klanja u džamiji, neka joj ne zabranjuje.” U rivajetu: ”Kada nekom od vas žena noću zatraži dozvolu da klanja u džamiji, dozvolviše
Dozvoljeno je ženi u današnjem vremenu da klanja u džamiji. Na to nam ukazuje hadis Ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik kazao: ”Ako nekom od vas žena zatraži dozvolu da klanja u džamiji, neka joj ne zabranjuje.” U rivajetu: ”Kada nekom od vas žena noću zatraži dozvolu da klanja u džamiji, dozvolite joj.”
Također je preneseno da je Allahov Poslanik kazao: ”Ne zabranjujete Allahovim robinjama – ženama, da idu u džamiju.” (Ahmed i Muslim) Svakako da žena prilikom odlaska u džamiju treba da se ponaša shodno islamskom kodeksu, da se propisano pokrije, da ne koristi miris prilikom izlaska iz kuće na mjesta gdje će sresti muškarce. Također, ona treba da bude zajedno sa ostalim ženama u saffovima za žene, koji treba da budu iza saffova muškaraca i da se pridržava ostalih islamskih načela.
(Fetve Stalne komisije: fetva broj 3321, 7. tom, str. 335)
Vidi manjeODGAĐANJE NAPAŠTANJA DANA RAMAZANA
Alejkumusselam. U osnovi musliman i muslimanka su dužni da neispoštene dane Ramazana naposte do početka sljedećeg Ramazana. Džumhur (većina) učenjaka je na stavu da onaj ko ne nenaposti propuštene dane Ramazana sve dok nastupi naredni Ramazan bez opravdanog razloga obavezan je uz napaštanje da učiniviše
Alejkumusselam.
U osnovi musliman i muslimanka su dužni da neispoštene dane Ramazana naposte do početka sljedećeg Ramazana.
Džumhur (većina) učenjaka je na stavu da onaj ko ne nenaposti propuštene dane Ramazana sve dok nastupi naredni Ramazan bez opravdanog razloga obavezan je uz napaštanje da učini kefaret, tj. fidju zbog odgađanja, a ako nije napostio propuštene dane sa opravdanjem dužan je samo napostiti te iste dane bez kefareta.
Kefaret se sastoji u hranjenju jednog miskina (siromaha) za svaki propušteni dan i to tako da mu napravi ručak i večeru ili da mu da pola sa'a (dva pregršta tj. oko 750 grama) u zrnu, riži, grahu, ječmu ili četvrtinu sa'a (375 grama) u pšenici.
Većina učenjaka je na stavu da davanje kefareta u novcu nije ispravno niti se broji da je učinio kefaret.
Oni ovaj stav obaveze davanja kefareta dokazuju hadisom od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem je došlo da ko nenaposti do sljedećeg Ramazana da je dužan dati kefaret uz post. A ispravno je da su ovo riječi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, a ne govor Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Takođe, ovo se prenosi od šest ashaba između kojih su i Ibn Abbas i Ibn Omer, radijallahu anhum.
Stav Ebu Hanife i njegovih učenika je da ako se napaštanje odgodi do sljedećeg Ramazana uz obavezu napaštanja nema fidje. To dakazuju time što Uzvišeni Allah u ajetu u kojem obavezuje bolesnike i musafire da naposte propuštene dane nije im naredio da učine kefaret ako odgode napaštanje, a kažu da je hadis u kojem je došla obaveza davanja fidje slab te ne može biti dokaz po ovom pitanju.
Takođe, od učenjaka koji su podržali stav ne davanja fidje je i učenjak Ševkani u svojoj knjizi “Nejlul-evtar”. Ona pojašnjava da nema vjerodostojnog hadisa po tom pitanju, a stavovi ashaba nisu dokaz u Šerijatu, takođe, to što je obaveza kefareta stav džumhura (većine) učenjaka ne ukazuje da je taj stav ispravan, jer u osnovi čovjek nije obavezan nešto izvršiti sve dok na to ne ukaže jasan dokaz a dokaza u ovom slučaju nema.
Ono što dodatno komplikuje ovo pitanje je to što se u slabom hadisu u kojem je došla obaveza davanja fidje ne pravi razlika između onog ko nema opravdanja za kašnjenje i onog ko ima.
A što se tiče posta šest dana Ševvala i napaštanja propuštenih dana Ramazana, nema nikakve smetnje po ispravnom stavu učenjaka da prvo postiš šest dana Ševvala a zatim kad god stigneš do sljedećeg Ramazana napostiš propuštene dane Ramazana. Jer bilježi Muslim u svom Sahihu od Aiše, radijallahu anha, da je ona napaštala propuštene dane Ramazana u mjesecu Š'abanu.
To znači da te dane nije odmah nakon Ramazana napostila a bila je u stanju, što je dokaz da se prije napaštanja tih dana može postiti bilo koja nafila post poput šest dana Ševvala.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeJEDENJE I PIJENJE PAR MINUTA NAKON NASTUPANJA ZORE
Alejkumusselam. Vrijeme posta je između prave (a ne lažne) zore i zalaska Sunca. Na ovo ukazuju riječi Uzvišenog: "Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore, od tada postite do noći" (El-Bekare, 187). Kao i hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihimaviše
Alejkumusselam.
Vrijeme posta je između prave (a ne lažne) zore i zalaska Sunca.
Na ovo ukazuju riječi Uzvišenog: “Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore, od tada postite do noći” (El-Bekare, 187).
Kao i hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Ibn Omera i Aiše, radijallahu anhum, u kojem je došlo da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zaista Bilal uču ezan noću (prije zore za noćni namaz), pa vi jedite i pijte sve dok ezan nezauči Ibn ummi Mektum (on je učio kad se pojavi prava zora)”, a jedan od ravija je dodao pojašnjenje da je Ibn ummi Mektum bio slijep i da nije učio sve dok mu se ne kaže da je nastupilo sabahsko vrijeme. Ono što nas interesuje iz ovog hadisa je da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio da je dozvoljeno jesti sve dok se ne počne učiti ezan od sabah namaza, a to je kada nastupi prava zora.
Prema tome, onaj ko namjerno i svjesno pojede ili popije nešto nakon što muezin počne učiti ezana za sabah namaz, naravno podrazumijeva se da ezan uči kada je vrijeme prave zore, pokvario je post tog dana i dužan ga je napostiti.
Najbliža vaktija od pet svjetski poznatih u nastupanju prave zore je vaktija Sjeverne Amerike koja je proračunata na 15 stepeni. A precizan stepen proračuna prave zore, što su ustanovili stručnjaci koji su istraživali ovaj problem, je 14.6 stepeni. Što znači da na vaktiju Sjeverne Amerike treba dodati 4 minute. Nakon toga nastupa prava zora.
Druga stvar, u pitanju je navedeno da ti se pojavila sumnja da si progutao vode, a na sumnji se u Šerijatu ne izgrađuje propis. Šerijatsko pravilo glasi: sumnja ne potiskuje ubjeđenje ili ubjeđenje se ne potiskuje sa sumnjom. Pa na osnovu ovog pravila tvoja sumnja ne utiče na valjanost zapoštavanja, tj. da si na vrijeme prestao sa jelom i pićem.
Prema tome, osnova je da se prestaje sa jelom i pićem sehura kada nastupi prava zora, a ko poslije toga namjerno i svjesno nešto pojede ili popije pokvario je post tog dana i dužan ga je napostiti.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeDA LI JE NEUSTAJANJE NA SEHUR RAZLOG MRŠENJA POSTA
Alejkumusselam. U Šerijatu je data je olakšica za pet skupina ljudi da ne poste mjesec Ramazan, s tim da te iste dane moraju ili napostiti dan za dan, ili napostiti i za svaki dan nahraniti siromaha, ili samo nahraniti za svaki dan siromaha. Te skupine ljudi su: putnici, bolesnici, dojilje, trudniceviše
Alejkumusselam.
U Šerijatu je data je olakšica za pet skupina ljudi da ne poste mjesec Ramazan, s tim da te iste dane moraju ili napostiti dan za dan, ili napostiti i za svaki dan nahraniti siromaha, ili samo nahraniti za svaki dan siromaha. Te skupine ljudi su: putnici, bolesnici, dojilje, trudnice i starci (starice). Argumenti za ovo su došli u kur'anskim ajetima i vjerodostojinim hadisima. A u izuzetke obaveze posta ne ulaze osobe koje ne ustanu ili nisu u stanju da ustanu na sehur.
Ustajanje na sehur je mustehab po idžmau učenjaka kako to prenosi Ibn El-Munziri. Bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Sehurajte (ustanite na sehur da bi jeli i pili) jer je u sehuru bereket”. Znači, musliman nije dužan da ustane na sehur, ako ustane ima nagradu slijeđenja sunneta a ujedno time će osnažiti svoje tijelo da lakše izdrži post.
Prema tome, neustajanje na sehur nije opravdanje da se ne posti pa makar to uzrokovalo malaksalost i slabost. Na tebi je da učiniš sve moguće kako bi ustajala na sehur ili da se dobro najedeš pred spavanje kako bi ojačala svoje tijelo za post.
Znači, na tebi je da zapostiš bez obzira ustala na sehur ili ne, a ako se u toku dana pojavi malaksalost, slabost ili neki drugi vid bolesti i slabosti, dozvoljeno ti je tek tada da se omrsiš jer se u tom stanju ubrajaš u bolesnike kojima je dozovljeno da mrse post kada ih bolest snađe. Ali ti nije dozvoljeno da od same noći ili ujutro ako ne ustaneš na sehur da se prije pojave malaksalosti i slabosti omrsiš. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeDA LI SVAĐA, LAŽ, OGOVARANJE I SLIČNO KVARE POST?
Alejkumusselam. Ispravno je da grijesi poput laganja, varanja, vrijeđanja, psovanja i slično umanjuju nagradu posta, a ne da kvare post. Jer da kvare post bila bi obaveza napostiti te dane u kojima su se učinili ti grijesi. Dokaz da grijesi umanjuju vrijednost i nagradu posta je poznati hadis kojegviše
Alejkumusselam.
Ispravno je da grijesi poput laganja, varanja, vrijeđanja, psovanja i slično umanjuju nagradu posta, a ne da kvare post. Jer da kvare post bila bi obaveza napostiti te dane u kojima su se učinili ti grijesi.
Dokaz da grijesi umanjuju vrijednost i nagradu posta je poznati hadis kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Onaj ko ne ostavi laganje, rad po njemu i ludost (glupiranje), pa Allah nema potreba za tim da on ostavi svoju hranu i svoje piće”. Ovo je argument koji ukazuje na ogavnost laganja te da onaj ko laže za vrijeme posta izlaže svoj post tome da bude odbačen i neprihvaćen.
Prenose komentatori hadisa od Ibn El-Munejjira da ovaj hadis u prenesenom značenju ukazuje da se post od onog ko ne ostavi laganje ne prima.
Dok Ibn El-‘Arebi smatra da postač nema nagrade za svoj post ako ne ostavi laganje.
A kaže Saneani da je ovaj hadis dokaz da je postaču zabranjeno laganje i ludiranje (glupiranje) iako je ovo oboje takođe zabranjeno i nepostaču, osim što je postaču strožija zabrana nego nepostaču, kao što je zinaluk strožije zabranjen starcu od mladića i kao što je oholost strožije zabranjena siromahu od bogataša.
Znači, ovaj hadis ukazuje da laganje i glupiranje od strane postača umanjuju nagradu posta ili da postač neće imati nagrade za svoj post. Nije mi poznato da je neko od učenjaka obavezao postača, shodno ovom hadisu ili nekom drugom šerijatskom tekstu, da naposti dan u kojem je slagao. Analogno laganju i drugi veliki grijesi, poput ogovaranja i svađe, umanjuju nagradu posta.
A što se tiče kefareta i iskupa za počinjene grijehe tokom posta zbog toga je propisano, mimo tevbe za grijehe, davanje sadekatul-fitra na kraju samog Ramazana. Kaže Ibn Abbas, radijallahu anhuma: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je propisao sadekatul-fitr radi čišćenja postača od praznog i pokvarenog govora i da bi se nahranili siromasi …”. hadis bilježe Ebu Davud, Ibn Madže i Hakim, a dobrim ga ocjenjuju Darekutni i Albani, a vjerodostojnim Hakim.
Prema tome, svađa, laž, ogovaranje i slično ne kvare post ali umanjuju nagradu posta ili utiču da uopće ne bude primljen kod Allaha. Iskup za učinjene grijehe za vrijeme posta je tevba i sadekatul-fitr.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeKLANJANJE TERAVIH-NAMAZA KOD KUĆE
Alejkumusselam. Većina učenjaka je na stavu da je sunnet i mustehab teraviju klanjati u džematu u mesdžidu. Pa tako imam Nevevi prenosi da su učenjaci složni oko toga da je klanjanje teravije mustehab, s tim da su se razišli da li je vrijednije klanjati je u kući pojedinačno ili u mesdžidu u džematuviše
Alejkumusselam.
Većina učenjaka je na stavu da je sunnet i mustehab teraviju klanjati u džematu u mesdžidu.
Pa tako imam Nevevi prenosi da su učenjaci složni oko toga da je klanjanje teravije mustehab, s tim da su se razišli da li je vrijednije klanjati je u kući pojedinačno ili u mesdžidu u džematu.
Mnogi učenjaci smatraju da je bolje klanjati teraviju u kući nego u mesdžidu.
Na tom stavu su malikije pod šartom da to ne utiče na prestanak klanjanja teravije u mesdžidima, takođe je to rivajet u šafijskom mezhebu. A sam imam Šafija smatra da je bolje da dobri učači Kur'ana klanjaju u kući.
Takođe, na ovom stavu je bio Ebu Jusuf od hanefija. Muhammed ibn Nasr El-Mervezi bilježi u svojoj knjizi “Muhtesaru kitabi kijamil-lejl” vjerodostojne predaje u kojima se navodi poimenično ko je sve od selefa klanjao teraviju u kući ili u mesdžidu pojedinačno van džemata.
Prenosi se da Omer, Osman, i Ibn Omer, radijallahu anhum, nisu klanjali teraviju u mesdžidu, takođe od selefa:
Ibn Hurmuz poznati karija, Rebi'a, El-Kasim, Salim ibn Omer, Nafi'a, ‘Urve, Mudžahid, Omer ibn Abdulaziz pravedni halifa, Ibn ‘Avan i mnogi drugi nisu klanjali teraviju u džematu.
Kaže Mudžahid: “Ako čovjek zna deset sura neka ih ponavlja i neka ne klanja u Ramazanu teraviju (u džematu) za imamom”.
Dokaz za njihovo ponašanje je hadis kojeg bilježi Muslim: “Klanjajte namaz u vašim kućama, zaista najbolji čovjekov namaz je onaj koji klanja u kući, osim farzova”. Neki od njih su tako klanjali da bi ljudima stavili do znanja da klanjanje teravije u mesdžidu u džematu nije vadžib.
Takođe, kažu da je čovjek tako dalje od rija'a (činjenja ibadeta da bi to ljudi vidjeli a ne radi Allaha) koji je haram. Oni su bili na tom stavu kada se teravija klanjala onako kako su je prve generacije klanjale. U okolnostima brzog klanjanja, kao što je praksa u mnogim džamijama kod nas, kada je upitna valjanost namaza nema sumnje da je ovo lijepo rješenje.
Takođe klanjanje teravije pojedinačno van džemata ulazi pod opće značenje hadisa kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima: “Ko klanja (teraviju) u Ramazanu sa imanom i tražeći nagradu od Allaha, biće mu oprošteni njegovi dotadašnji grijesi”. Sve ovo se odnosi na muškarce.
A što se tiče žena, u osnovi njima je dozvoljeno da prisustvuju i klanjaju namaze u džamijama u džematu, pod šartom da budu propisno obučene i da ne izlaze namirisane. A njihov namaz koji obave u kući je vrijedniji od namaza koji obave u džamiji u džematu.
Oko ovoga skoro da nema razilaženja među učenjacima. Argumenti za ovo su spomenuti u vjerodostojnim hadisima. Naime, bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ne zabranjujte Allahovim robinjama (ženama) (odlazak u) Allahove mesdžide”.
A u rivajetu kod Ebu Davuda od Ibn Omera, radijallahu anhuma, se prenosi dodatak: “Ne zabranjujte Allahovim robinjama (ženama) (odlazak u) Allahove mesdžide, a njihove kuće su njima bolje”.
Ovaj dodatak “A njihove kuće su njima bolje” većina muhaddisa prihvata i ocjenjuje dobrim ili vjerodostojnim zbog mnoštva rivajeta u kojima je prenešen, poput Hakima, Zehebija, Nevevija, Albanija i Šuajba Arnauta.
Takođe, u rivajetu kod Ebu Davuda ali od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, je došlo: “Ne zabranjujte Allahovim robinjama (ženama) (odlazak u) Allahove mesdžide, ali neka izlaze nenamirisane”.
Nije mi poznat neki poseban šerijatski tekst koji ukazuje da je ženi bolje klanjati teraviju u džematu u džamiji, nego njeno klanjanje teravije u kući ili mesdžidu ulazi pod gore spomenuti opći propis, tj. da joj je vrijednije klanjati u kući nego u džamiji. A to znači, da njeno klanjanje teravije u kući je vrijednije od klanjanja teravije u džamiji u džematu pa makar se klanjanje trevije u džematu u džamiji brojalo kao da se klanjalo čitavu noć.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeBRZO KLANJANJE TERAVIH-NAMAZA
Alejkumusselam. Brzo klanjanje teravih namaza je potpuno oprečno onome što je prenešeno o načinu klanjanja teravih namaza od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba, radijallahu anhum, i selefa ovog Ummeta. Naime, sunnet je da se oduži kijam, ruku i sedžda, i to je jedna od glavnihviše
Alejkumusselam.
Brzo klanjanje teravih namaza je potpuno oprečno onome što je prenešeno o načinu klanjanja teravih namaza od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba, radijallahu anhum, i selefa ovog Ummeta.
Naime, sunnet je da se oduži kijam, ruku i sedžda, i to je jedna od glavnih karekteristika po kojoj se teravija razlikuje od ostalih dobrovoljnih namaza. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi proveo jednu trećinu noći u namazu, a o dužini i ljepoti kijama, rukua i sedžde ne pitaj, kako kaže Aiša, radijallahu ahna, u hadisu kojeg bilježi Buharija. A Omer, radijallahu anhu, je naredio da se uči na jednom rekatu u teravih-namazu trideset ajeta, a to je oko tri stranice Kur'ana.
Takođe, prenosi El-Mervezi u svojoj knjizi Muhtesar kitab kijamul-lejl da je selef učio između dvadeset i trideset ajeta na jednom rekatu teravih-namaza. Kod Ebu Hanife i većine hanefijskih učenjaka je sunnet da se u toku Ramazana na teravih-namazu prouču hatma, a da bi se to izvelo kažu da treba učiti oko deset ajeta na jednom rekatu, a što predstavlja više od jedne stranice Kur'ana. Sa druge strane, teravija, što u arapskom znači odmaranje, je baš nazvana tim imenim jer bi se klanjači nakon dugog kijama odmarali poslije svaka četiri rekata.
Naravno da treba voditi računa o stanju džematlija, jer među njima ima slabih, iznemoglih, bolesnih, starijih, žena i djece, te dužinu namaza uskladit prema njima.
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Kada neko od vas predvodi ljude u namazu neka skrati (namaz), jer među njima je dijete, starac, iznemogli i onaj koji ima neku potrebu. A kada klanja sam, neka klanja kako hoće“. (muttefekun alejhi) Ali ovo ne znači da teraviju treba pretvoriti u gimnastičku vježbu kao što je stvarnost većine teravija, na žalost, u našim krajevima.
Sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je da se travija klanja sa imamom do kraja teravih-namaza.
Dokaz za to je hadis u kojem je došlo da je Ebu Zerr, radijallahu anhu, pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhive sellem, nakon što je klanjao sa ashabima teraviju do pola noći, zašto ne klanja sa njima preostali dio noći? Odgovorio mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, riječima: “Ko klanja sa imamom sve do kraja namaza, broji mu se kao da je klanjao čitavu noć”. Hadis bilježe Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madže, Ahmed, Ibn Hibban i Ibn Huzejme, a vjerodostojnim ga je ocijenio Tirmizi, Ibn Huzejme, Ibn Hibban, Šu'ajb Arnaut i Albani.
Prema tome, sunnet je da se teravija klanja polahko sa dugim kijamom, a da bi se brojalo da je klanjač dostigao vrijednost klanjanja cijele noći treba da klanja teravih-namaz u džematu sa imamom do kraja namaza sa vitretom.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjePOSTOM PETKOM
Alejkumusselam. O postu petkom je prenešeno nekoliko hadisa u kojima je došla zabrana da se petak izdvaja sa postom, tj. da se ne posti uz petak dan prije ili dan poslije. A u jednom hadisu je prenešeno da se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rijetko mrsio (znači da nije postio) petkom.više
Alejkumusselam.
O postu petkom je prenešeno nekoliko hadisa u kojima je došla zabrana da se petak izdvaja sa postom, tj. da se ne posti uz petak dan prije ili dan poslije. A u jednom hadisu je prenešeno da se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rijetko mrsio (znači da nije postio) petkom. Zbog ovoga učenjaci imaju podijeljeno mišljenje oko propisa posta petkom.
Nema razilaženja među učenjacima da je dozvoljeno postiti petkom ako se zajedno sa petkom posti dan prije ili dan poslije.
Međutim, učenjaci imaju podijeljeno mišljenje oko izdvajanja petka sa posta, tj. da se samo u petak posti bez spajanja posta tog dana sa danom prije ili danom poslije.
Prvi stav učenjaka je da je pokuđeno izdvajati dan petak sa postom. Ovo je stav većine učenjaka ovog Ummeta na čemu su između ostalih imam Šafija i imam Ahmed.
Oni dokazuju svoj stav sa tri vjerodostojna hadisa:
Prvi kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka niko od vas ne posti petkom osim da posti dan prije njega ili dan poslije njega”.
Drugi kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu od Džuvejrije, radijallahu anha, u kojem je došlo da je kod nje došao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u petak a ona je postila, pa ju je pitao da li postila dan prije aona je odgovorila da nije, zatim je pitao hoće li postiti dan poslije odgovrila je da neće, nakon čega joj je rekao: “Omrsi se”.
Treći kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu od od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nemojte izdvajati noć (uoči) petka između ostalih noći sa kijamom (noćnim namazom), i nemojte izdvajati petak između ostalih dana sa postom osim da bude u (sklopu) posta kojeg neko od vas posti”.
Drugi stav učenjaka je poput prvog stim da oni smatraju da je haram izdvajati dan petak sa postom a ne pokuđeno. Dokazuju to riječima koje su došle u tekstu hadisa “Neka niko od vas ne posti …”, “Omrsi se” i “I nemojte izdvajati petak”, tj. da je ovo forma zabrane koja ukazuje na to da je haram. Međutim, džumhur učenjaka smatra da se ova zabrana spušta na pokuđenost zbog toga što je dozvoljeno postiti petkom ako se posti dan prije ili dan poslije.
Treći stav učenjaka je da izdvajanje petka sa postom nije pokuđeno. Na ovom stavu su između ostalih i imam Ebu Hanife i imam Malik.
Oni to dokazuju hadisom kojeg bilježe Timizi i Ahmed od Abdullah ibn Mesuda, radijallahu anhu, u kojem on kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio na početku svakog mjeseca tri dana a rijetko bi se mrsio petkom”. Hadis su dobrim ocjenili Tirmizi, Albani i Šuajb Aranut. Oni dokazuju dijelom hadisa u kojem se kaže “a rijetko bi se mrsio petkom” što po njima znači da bi posti i petkom. Međutim, kaže Ibn Hadžer da hanefije u ovom hadisu nemaju dokaza, jer ako bi htjeli spojiti ovaj hadis i hadis o pokuđenosti izdvajanja petka sa postom jedno od značenja ovog hadisa je da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije namjerno izdvajao petak sa mršenjem (ostavljanjem posta) ako bi se desilo da petak bude jedan od ta tri dana koje bi postio, te ovaj hadis nije oprečan pokuđenosti posta samo petkom.
Oko razloga zabrane ili pokuđenosti izdvajanja petka sa postom učenjaci umaju pet tumačenja, a najbliže je da je to zbog toga što je petak sedmični praznik a praznikom se ne posti (jer se i u danima dva Bajrama takođe ne posti), a ovo tumačenje je između ostalih izabrao i Ibn Hadžer.
Prema tome, na osnovu teksta vjerodostojnih hadisa pokuđeno je (a ne haram) izdvojiti dan petak sa postom osim ako se zajedno sa petkom posti dan prije ili dan poslije.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manje