Ve alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

U osnovi šerijatski tekstovi ukazuju da se sadaka daje radi Allaha, tj. stjecanja Njegovog zadovoljstva. Također, došlo je u hadisima da sadaka briše grijehe i štiti od Vatre, kao i da tajna sadaka gasi srdžbu Gospodara.
Ovo su neke koristi davanja sadake na ahiretu koje su potvrđene u šerijatskim tekstovima.

A što se tiče dunjalučkih koristi davanja sadake, potvrda toga nije došla osim za liječenje bolesnih i otklanjanje belaja. A dokazi za ovo dvoje su upitni.

Liječenje bolesnih sadakom
Dokaz za ovo je hadis: “Liječite svoje bolesne sa sadakom”.
Biljezi ga Ebu Davud u “El-Merasil” od Hasana el-Basrija. Što znači da je slab. Bilježe ga Taberani, Hatib, Bejheki i Ibn Adijj. Jako slabim ga ocjenjuju Ibnul-Dževzi, Bejheki, el-Hejsemi i Albani.
S tim da ga šejh Albani ocjenjuje dobrim u “El-Džamiu essagir” na osnovu rivajeta Ebu eš-Šejh koji također slab.
Uglavnom, svi hadisi o liječenju bolesnika sadakom su jako slabi. S tim da skupina učenjaka dokazuje sa ovim hadisom propisanost liječenja bolesnih, poput Ibn Mufliha, es-Sefarinija i Ibn el-Hadža.

Otklanjanje belaja sadakom
Nema hadisa koji ukazuju na to osim što neki učenjaci dokazuju sa hadisom mutefekun alejhi (Buharija i Muslim) o pomračenju Sunca u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Pa kada vidite to (pomračenje Sunca) dovite Allahu, klanjajte i udjeljujte sadaku”. Kaže šejh Ibn Dekik el-Id u komentaru hadisa: “U hadisu je dokaz da je preporučeno davati sadaku pri pojavi zastrašujućih stvari radi otklanjanja belaja kojeg se bojimo”.
Toliko se belaja i musibeta dešavalo Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i ashabima, ridvanullahi alejhim, a da nam nije ništa vjerodostojno prenešeno da su oni te belaje nastojali otklonuti davanjem sadake.

Prena tome, u osnovi se sadaka daje radi Allaha i ahiretskih koristi, a od dunjalučkih koristi po nekim učenjacima propisano je davati radi izlječenja bolesnika na osnovu slabog hadisa, a po nekima radi otklanjanja belaja i musibeta.
Naravno, osoba može davati i radi nekih drugih dunjalučkih ciljeva, ali nema dokaza koji potvrđuje da to koristi.

Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Propis posta 6 dana Ševvala

Većina učenjaka od malikija, šafija, hanabila i potonjih učenjaka hanefijskog mezheba smatra da je sunet (mustehab) nakon mjeseca Ramazana postiti 6 dana Ševvala.

Ovaj sunet dokazuju sa dva poznata hadisa:

Prvi – kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu od Ebu Ejjuba El-Ensarije, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko posti Ramazan a zatim ga uslijedi sa šest dana Ševvala kao da je postio cijelo vrijeme“.

Drugi – hadis od Sevbana, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko posti šest dana nakon Fitra (ramazanskog Bajrama) to je kao (post) cijele godine. Ko uradi jedno dobro djelo ima nagradu deset tih djela“. Hadis bilježe Nesai, Ibn Madže, Ahmed i Darimi sa malim razlikama u tekstu hadisa, a sam hadis je Albani ocijenio vjerodostojnim a Šujab Arnaut dobrim.

Od Ebu Hanife se prenosi da je post 6 dana Ševvala pokuđen, svejedno bilo uzastopno ili razdvojeno, a od Ebu Jusufa (učenika Ebu Hanife) da je pokuđeno postiti 6 dana Ševvala uzastopno dan za dan. Međutim, potonji učenjaci hanefijskog mezheba smatraju da nema smetnje u postu 6 dana Ševvala.

Takođe, kod malikija je pokuđeno postiti 6 dana Ševvala onome za koga se boji da je ubjeđen da je taj post vadžib ili onome ko ga posti spojeno sa Ramazanom, ili onome ko smatra da je spajanje tih 6 dana sa Ramazanom sunet. A mustehab je svim ostalima mimo ove tri skupine da poste 6 dana Ševvala.

Ispravno je da nema smetnje u postu 6 dana Ševvala spojeno ili razdvojeno, na početku mjeseca, sredini ili kraju, osim što je haram postiti prvi dan Ševvala, jer je to dan Bajrama kojeg je zabranjeno postiti po tekstu hadisa mutefekun alejhi.

Ko postiže nagradu 6 dana Ševvala (kao da je postio cijelu godinu)?

Nisam našao stav hanefija po ovom pitanju.

Malikije smatraju da se nagrada posta 6 dana Ševvala ne ograničava samo na post 6 dana u mjesecu Ševvalu nego i na post tih dana poslije Ševvala, jer kažu da spominjanje tog mjeseca u hadisu nije ciljano zbog ograničenja posta samo na taj mjesec nego zato što je to prvi mjesec nakon Ramazna.

Po šafijskom mezhebu nagradu posta 6 dana Ševvala postiže svako ko posti te dane, svejedno da li je ispostio čitav Ramazan ili ne, poput onoga ko je mrsio neke dane zbog bolesti, putovanja ili slično, ili ko je primio islam ili postao punoljetan u toku Ramazana. To jest, kod njih nije uslov sticanja nagrade da mora napostiti opravdano neispoštene dane Ramazana.

Po mezhebu hanabila preporučeno je postiti 6 dana Ševvala samo onome ko isposti sve dane Ramazana. To jest, kod njih je uslov sticanja nagrade da mora napostiti opravdano neispoštene dane Ramazana.

Oni svoj stav dokazuju doslovnim riječima taksta hadisa: „Ko posti Ramazan a zatim ga uslijedi sa šest dana Ševvala kao da je postio cijelo vrijeme“. Kažu da riječi „posti Ramazan“ znače da treba ispostiti sve dane Ramazana, tj. da prije posta 6 dana Ševvala treba napostiti propuštene dane Ramazana.

Međutim, dokazivanju hanabila se može prigovoriti da nije isto postiti Ramazan i napostiti propuštene dane, odnosno ne kaže se za onoga ko naposti propuštene dane

Ramazana da je postio Ramazan. Ako se hanabile drže doslovnog teksta hadisa onda po njima nagradu posta 6 dana Ševvala postiže samo onaj ko zaista iposti sve dane

Ramazana u mjesecu Ramazanu.

Ispravan stav po ovom pitanju je, a Allah zna najbolje, ono na čemu su šafije. To jest, da nije uslov postizanja nagrade posta 6 dana Ševvala napaštanje propuštenih dana Ramazana prije posta 6 dana Ševvala.

Dokaz za to je da nema argumenta koji ukazuje na spomenuti uslov obaveze napaštanja propuštenih dana prije posta 6 dana Ševvala. A riječi u hadisu „ko posti Ramazan“ ne znače ko naposti i propuštene dane, nego ko posti Ramazan mimo onih dana za koje je Uzvišeni dozvolio zbog bolesti, putovanja i slično da se ne poste.

Propuštene dane Ramazna je dozvoljeno napaštati sve do sljedećeg Ramazana.

Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Po većini učenjaka namjerno izazvano povraćanje kvari post i obaveza ga je napostiti. Dok povraćanje koje nije izazvano namjerno od samog postača ne kvari post i nije ga obaveza napostiti.

Kaže Ibn El-Muzir da je na ovome idžma učenjaka.

Ovo dokazuju sa hadisom kojeg prenosi Ebu Hurejere, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko nenamjerno povrati ne treba napostiti, a ko namjerno izazove povraćanje obavezan je napostiti”. Bilježe ga Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže, Darimi, Darekutni, Ibn Huzejme i Hakim.

Slabim ga ocjenjuju Buharija i Ahmed, dobrim Darekutni a vjerodostojnim Hakim, Albani i Šuajb Arnaut.

Kaže Tirmizi da je hadis garib, tj. prenešen sa jednim lancem prenosilaca, a što je išaret na slabost hadisa, a zatim kaže da se po ovom hadisu radi.

Manja skupina učenjaka, od kojih je Ibn Abbas, Malik i Rebia’, smatraju da povraćanje uopćeno ne kvari post osim ako se nešto hrane vrati u stomak.

To dokazuju hadisom kojeg bilježi Bejheki i svom Sunenu da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Troje ne kvari post: povraćanje, hidžama i poluciranje“. Hadis je slab jer je u njegovom senedu Abdurahman ibn Jezid ibn Eslem koji je slab.

Prema tome, ispravan stav je stav većine učenjaka na koji ukazuje hadis Ebu Hurejere, radijallahu anhu, po kojem učenjaci rade iako u njemu ima slabosti.

Ve billahi tevfik.

Izvor: http://www.ehlus-sunne.ba

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com

ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Nafila namaz, tj. noćni namaz koji se klanja u noći LEJLETUL-KADRA se ni po čemu ne razlikuje od običnog noćnog namaza koji se klanja u noćima mimo lejletul-kadra. To jest, klanja se kao što se klanja svaki KIJAMUL-LEJL (noćni namaz): dva po dva rekata koliko želimo a onda završimo sa jednim ili tri ili pet rekata vitr namaza.

Nije prenešeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je klanjao noćni namaz u noćima lejletul-kadra drugačije od ostalih noći.

U hadisu koji je muttefekun alejhi, tj. bilježe ga Buharija i Muslim, je došlo da je neki čovjek pitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako se klanja noćni namaz, pa je odgovorio: “Dva po dva, a kada se uplašiš da će nastupiti vrijeme sabah namaza klanjaj vitre jedan rekat”.

Takođe, prenosi Aiša, radijallahu anha, „da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ni u ramazanu niti van njega nije klanjao više od 11 rekata, klanjao bi četiri ne pitaj o njihovoj dužini niti ljepoti, pa bi klanjao još četiri ne pitaj o njihovoj dužini i ljepoti”. (Buharija 1147 i Muslim 738)

Međutim, došlo je u rivajetu kod Buharije (1164) od Aiše, radijalahu naha, da je nekad klanjao 13 rekata, takođe ovo se prenosi u vjerodostojnim predajama od Ibn ‘Abbasa (Buharija 117) i Zejd ibn Halida El-Džuhenija (Muslim 765), radijallahu anhum.

Od posebnih dova koje je mustehab učiti u noći lejletul-kadra su riječi “Allahumme inneke ‘afuvvun tuhibbul-afve f'afu ‘anni” jer se prenosi da je Aiša, radijallahu naha, pitala Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, šta da uči i dovi u noći lejletul-kadra, pa joj je odgovorio da uči gore spomenutut dovu. (Tirmizi, Ibn Madže i Ahmed, a vjerodostojnim ga je ocijenio Hakim i Albani)

A ono što neki prenose da u noći lejletul-kadra treba klanjati toliko i toliko rekata i na savakom rekatu učiti određene sure, i tome slično, to nema nikakvog osnova u Šerijatu, to su čiste novotarije koje nije dozvoljeno slijediti zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Čuvajte se novotarija (novina u vjeri), jer je svaka novotarija dalalet”. ( Ebu Davud 4607 i Tirmizi 2676, a vjerodostojnim ga ocijenio Ibn Redžeb)

Ve billahi tevfik.

Izvor: http://www.ehlus-sunne.ba

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

U dva vjerodostojna hadisa koje bilježi Muslim u svom Sahihu je došlo da je mustehab postiti dva dana u mjesecu Muharremu i to:

– 9. Muharrem, tj. dan prije Ašure i

– 10. Muharrem, tj. dan Ašure.

Prenosi se od Ebu Katade el-Ensarija, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio upitan za post na dan Ašure, pa je odgovorio: „Briše grijehe za prošlu godinu.“ Bilježi ga Muslim.

Prenosi se od Abdullah ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: „Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio dan Ašure i naredio da se posti, rekli su mu: O Allahov Poslaniče, to je dan koji veličaju židovi i kršćani. Pa je rekao: ‘Kada dođe sljedeća godina, inšallah, postit ćemo deveti dan (Muharrema)’. I nije nastupila sljedeća godina, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je preselio“. Hadis bilježi Muslim.

Što se tiče hadisa u kojem je došlo da se posti i dan poslije Ašure, tj. 11. Muharrem, taj hadis se prenosi od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Postite dan Ašure i razlikujte se od židova, postite dan prije i dan poslije“.

Bilježe ga Ahmed, Bejheki u „Šu'abul-iman“, Ibn Huzejme i Bezzar.

Sa osim hadisom skupina učenjaka dokazuje preporučenost posta 11. Muharrema, tj. dana poslije Ašure.

Međutim, hadis je ocijenjen slabim, po nekima- veoma slabim.

Kaže El-Hesemi da je u njegovom senedu ravija Muhammed ibn ebi Lejle, a on je slab. Hadis je slabim ocijenio Ibn Hadžer, šejh Albani, Šu'ajb Arnaut i mnogi drugi muhaddisi. Slabost hadisa se vraća na raviju Muhammeda ibn ebi Lajlu koji je bio slabog pamćenja, a još se izdvojio sa tekstom ovog hadisa.

Ispravno je da se sa ovim slabim hadisom ne može dokazivati preporučenost posta dana poslije Ašure.

Takođe, nije ispravno smatrati da je preporučeno postiti dan poslije Ašure (11. Muharrema) argumentirajući time da je propisano razlikovati se od židova. Jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio u vjerodostojnom hadisu kojeg bilježi Muslim da se od njih razlikujemo sa postom devetog dana Muharrema, tj. dana prije Ašure, a ne jedanaestog.

Ibn El-Kajjim je shodno vrijednosti i nagradi post dana Ašure podijelio na tri stepena:

prvi stepen sa najmanjom nagradom posta- post samo dana Ašure,

drugi stepen sa srednjom nagradom – post dana prije Ašure i dana Ašure i

treći stepen sa najvećom nagradom – post dana prije i dana poslije Ašure i samog dana Ašure.

Pošto je treći stepen zasnovan na slabom hadisu, nije prihvatljiva ova podjela vrijednosti posta dana Ašure.

Treba naglasiti da nije mekruh (pokuđeno) postiti samo dan Ašure. Ovo su naglasili šejhul-islam Ibn Tejmije i hanbelijski učenjak El-Merdavi. A svakako da je bolje i vrijednije postiti i dan prije Ašure.

Prema tome, to što je taj daija napisao da nema vjerodostojnih hadisa po tom pitanju dana poslije Ašure, to je tačno.

Ve billahi tevfik.

http://www.ehlus-sunne.ba

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com