Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Postoji predaja koju je zabilježio imam Buharija u svojoj knjizi Edebul Mufred (to je knjiga u kojoj Buharija nije postavio uvjete, onakve kakve je postavio u svome Sahihu, u ovoj knjizi citira nekada i daif predaje, a većina njih su sahih). U toj predaji stoji da je Aiša, radijallahu anha, kazala da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednog dana klanjao duha namaz, zatim je rekao: “Allahumme gfir li ve-tub alejje, inneke Ente-ttevabur-raĥim.”, ja sam brojala za njim i rekao je taj zikr stotinu puta.

Ovu predaju je šejh Albani ocjenio vjerodostojnom, sahih predajom, a bilo je učenjaka koji su za nju kazali da je daif. Sada ostaje ispravno razumijevanje ove predaje. U ovoj predaji vidimo da je Aiša, radijallahu anha, kazala da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ovo samo jednom uradio. Nije rekla Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi klanjao duha namaz tako bi radio, već se prenosi da je to uradio Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, samo jednom, što znači da to nije bila njegova kontinuirana praksa.

Tako da insan ovaj hadis treba tako i shvatiti. Insan ako ima vremena, završio je sa duha namazom, pa ako želi nekada,⁸ povremeno da ovaj zikr kaže, inšallah nema smetnje. Ali da insan uzme ovaj zikr kao redovan zikr, to bi već moglo biti shvatanje hadisa na način kako to Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije prakticirao. Po mišljenju učenjaka, koji smatraju da je ovaj hadis sahih, ova se dova može kazati nakon duha namaza, ali da to bude periodično, da to ne bude kontinuirano svaki put. Kada bi čovjek jednom u mjesec dana, jednom u sedam dana, jednom u dva mjeseca, jednom godišnje taj zikr rekao ne bi inšallah pogriješio.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
U vjerodostojnim hadisima je došlo da je Allahov Poslanik alejhi salatu ve selam, strogo ali baš strogo zabranjeno da se prave razlike među djecom, tako da insan treba da se boji Allaha tebareke ve tea'la. Božiji Poslanik alejhi salatu ve selam je za nepravdu prema djeci rekao, kada mu je došao jedan ashab, kaže došao sam da posvjedočiš dao sam jednom dijetu poklon a drugom nisam pa moja supruga me je poslala da tražim da ti to posvjedočiš, pa kaže Božiji Poslanik ja ne svjedočim za nepravdu – zulum, pa je Allahov Poslanik alejhi salatu ve selam čak rekao Bojte se Allaha i budite pravedni prema djeci.

Pa je ovo jedna prilika da pozovemo našu braću i sestre da paze kada imaju djecu da paze da budu ravnopravni prema svojoj djeci, da budu pravedni kad su u pitanju pokloni, osim u situacijama kada zaista situacija iziskuje da određeno dijete ima potrebe. Primjera radi čovjek ima troje djece pa se jedno dijete razboli trebaju dodatni troškovi tada nije obaveza roditelju ako je dao za liječenje djetetu dvadeset hiljada da kaže je sad i vama trebam dati dvadeset hiljada, ne, on njega finansira zato što ima potrebe a ostaloj djeci daje shodno njihovoj potrebi.

Pa znači mogu se napraviti razlike među djecom ako ima opravdana potreba, jedan sin je narastao treba ga ženiti pa otac kaže pomoću ti da se oženiš ali kada i drugi narastu i njima ću pomoći, to ako Bog da ne potpada pod pravljenje razlike među djecom. U protivnom kada insan daje poklone djeci treba da bude pravedan i da to daje u istoj mjeri. Velike su i mnoge su negativnosti koje iz toga proizilaze a većina nas zna takve slučajeve u rodbini prijateljima kada roditelji forsiraju jedno dijete više od drugih koliko negativno to ostavlja traga na drugu djecu u porodici, pa roditelj treba da se boji Allaha. Čak su selefi navodili primjere da su pazili kada ljube svoju djecu da su gledali da isti broj poljubaca poljubi svoju djecu kako ne daj Bože ne bi među njima napravili nepravdu, pa znači islam naređuje strogo da čovjek treba da bude pravedan među svojom djecom i zabranjuje da se pravi razlika među djecom.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Ovo je pitanje i čovjek već daje odgovor. Ja koliko znam to je zabranjeno po Islamu. Smije se samo jedna trećina uzeti sebi ostalo da se podjeli je li tako? U svakom slučaju ovdje imamo nekoliko pitanja.

1. Da se kurban može ispeci? Može. Nema nikakve sumnje da se kurban nakon što smo ga zaklali ispečemo i da ga tako dijelimo. To kod nas nije običaj/praksa ali ja znam ljudi koji svoj kurban svake godine zakolju ispeku i tako ga ljudima dijele. Allah najbolje zna u tome nema nikakve smetnje.

2. Pitanje: da li obavezna kada se dijeli kurban da napravimo tri trećina pa jedna trećina sebi, jedna prijateljima, jedna siromasima?

To je nešto što su islamski učenjaci pohvalili smatrali su da je to neka najljepša metoda, ali to nije obaveza. To se nažalost kod nas toliko ukorijenilo da ljudi misle da je sve mimo toga neispravno, nema smetnje da čovjek ostavi sebi pola kurbana, a da pola podijeli nema smetnje da podijeli cijeli kurban. Tako da pitanja podjele kurbana nisu strogo definisana hadisima Božijeg Poslanika a.s. Učenjaci su preporučili da se to podijeli u tri dijela da se dio ostavi sebi, da se dio dadne prijateljima/poznanicima ne zato što su bjeda već zato što su prijatelji poznanici, a jedna trećina da se da siromasima. U svakom slučaju iako bi se uradilo drugačije da podijelimo cijeli kurban, da ostavimo sebi cijeli kurban ili da ostavimo sebi polovinu ili da pojedemo polovinu uz Allahu pomoć sve je to ispravno. Tako da i na ovaj način ako bi neko ispekao kurban i na taj način pozvao prijatelje i komšije da zajedno to pojedu ne vidim u tome ništa sporno.

Ova konstatacija: ja koliko znam da je to zabranjeno, po islamu nije tačna. Nije zabranjeno u islamu da čovjek ispeče svoj kurban, ili da nakon što ispeče kurban pozove svoje prijatelje i komšije i da kod njega sve to pojedu, podjela na trećina je nešto lijepo, a ne obavezujuće.

Audio isječak odgovora