Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Generalno pravilo, postoji razilaženje učenjaka kada se udahnjuje duša u bebu. Po nekim je to 80 dana, po nekim je to 120 dana kada u dijete bude udahnuta duša kao što je došlo u vjerodostojnom hadisu, nakon toga abortus je strogo zabranjen, bez obzira što doktori kažu da djete ima određene anomalije da je dijete bolesno itd. Bez obzira na sve to obaveza je da se djete rodi, abortirati takvo djete je ubistvo, nakon što je djete oživjelo. Osoba koja to uradi, uradila je veliki grijeh u islamu.

U jednoj opciji je dozvoljen abortus i nakon 120 dana ako bi zaista na osnovu povjerljivog doktora koji kaže da je život majke u pitanju. Samo u toj situaciji iako i u toj situaciji nije to konsenzus. Bilo je učenjaka koji su kazali ne smije se ni tada činiti abortus, vidimo koliko je abortus nakon 120 dana, nakon što se udahne duša u bebu, koliko je to opasno da je bilo učenjaka koji su kazali iako je u pitanju život majke ne smije se činiti abortus. Allah najbolje zna, ali daje se prednost majci, životu majke nad životom te bebe koja se nije rodila.

Ako bi bio u pitanju život majke mimo toga ako se na osnovu nalaza, snimaka utvrdi da dijete ima anomalije to nije razlog za abortus. Znači nakon 120 dana kada se udahne duša, abortus je po konsenzusu islamskih učenjaka zabranjen i smatra se ubistvom. Imamo dva perioda kroz koje prolazi plod prije tih 120 dana, imamo 40 dana imamo 80 dana. Ono što možemo generalno reći da sve što je trudnoća ranija sve je bilo više učenjaka koji su govorili o abortusu. O abortusu se govori već 1200 godina, prve knjige fikha u islamu koje su pisane već su govorile o abortusu. Pa što je trudnoća bliža i manja jedna sedmica, dvije tri sve je više bilo učenjaka koji su smatrali ako postoji potreba da se uradi abortus. Sve što trudnoća odmiče prema 120 dana sve je to spornije i sve više treba pitati konsultovati i tražiti saglasnost i liječnika i islamskih učenjaka prije nego što fetus oživi i prije nego što se u njega udahne duša.

Znači sve što je ranija trudnoća, znači bilo je veliki broj učenjaka koji su kazali da 40 dana ako postoji za tim razlog validan da žena može da izvrši abortus ali opet se ne treba sa tim poigravati, treba konsultovati školovane, učene osobe iz medicine i školovane učene osobe iz islama, ovo je samo generalno pravilo.

Ono što trebamo zapamtiti u vezi abortusa nakon 120 dana po konsenzusu islamskih učenjaka, zabranjeno je, zabranjeno je abortirati osim u jednoj situaciji ako bi daljnja trudnoća ugrožavala život majke.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Uzvišeni Allah vjernicima je naredio namaz, i namaz ima svoja namaska vremena. Ima početak namaskog vremena i ima kraj namaskog vremena. Jedne prilike je Džibril dolazio Allahovom poslaniku a. s. pet puta na početku namaskog vremena, pa mu je sutra dan dolazio na kraju svakog namaskog vremena i klanjao sa njim zajedno namaze. Nakon toga mu je kazao ‘o Muhammede namaz je između ovog dvoga’, imamo početak i kraj namaskog vremena. Pa insan kada god ima vremena da klanja inšhallah njegov namaz je validan.

E sada šta je minimum šta bi čovjek trebao da stigne da klanja u namaskom vremenu, pa da je stigao da klanja namaz. Došlo je u vjerodostojnom hadisu da je poslanik a.s. kazao ko stigne klanjati jedan rekat ikindije prije zalaska sunca, stigao je klanjati ikindiju i to je po konsenzusu islamskih učenjaka. Znači osoba koja stigne klanjati jedan rekat prije nego što namasko vrijeme izađe i prođe on je stigao i neka klanja i ostala tri rekata, njegov namaz je validan.
Ovdje ima jedna mala dilema a to je u velikom broju takvima i vaktija kada je u pitanju akšam, primjera radi pet, šest minuta se odgađa vrijeme da budemo sigurni da je sunce zašlo. Tako da se insan ne treba poigravati sa tim pogotovo kada je u pitanju ikindija.

Ima i drugo pojašnjenje kada nastupa ikindija namaz i kada završava, pred kraj zalaska sunca imamo to neko tkz. ‘vaktu darrura’ vrijeme za osobe koje imaju posebne potrebe, nisu uspjeli da klanjaju na vrijeme. U svakom slučaju ako je insan siguran kada sunce zalazi i ako je uspio da klanja namaz prije zalaska sunca njegov namaz je ako Bog da validan pa čak i ako je siguran da je uspio klanjati makar jedan rekat prije zalaska sunca njegov namaz je validan.

Tako da namaz ima svoje namasko vrijeme početak i kraj, ako stignemo samo klanjati jedan rekat namaz je validan. Ne smijemo se poigravati jedan rekat se klanja dvije tri minute, da se okliznemo pa da uđemo u drugo namasko vrijeme. Znači insan kada zna kada nastupa namasko vrijeme sljedećeg namaza ako uspije klanjati samo jedan rekat namaza u kojem se trenutno nalazi u namaskom vremenu, on je stigao klanjati cijeli namaz. Svakako da će klanjati ostale rekate, ali je bitno da jedan rekat klanjamo u namaskom vremenu. Ovo govorimo sve za vrijeme kada čovjek ima potrebu,kada se nalazi u vanrednoj situaciji. Svakako kada insan nema potrebe i ne nalazi se u vanrednoj situaciji treba da se trudi da namaz obavlja na početku namasko vremena.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Svakako, sve hadiske zbirke, mislimo na ove najpoznatije hadiske zbirke ‘Kutubu sitte’, Buharija, Muslim, Tirmizija, Ebu Davud.., a i druge hadiske zbirke, uvijek imaju poglavlje svojstvo namaza Božijeg poslanika s.a.w.s. Možda u jednoj zbirci nemamo sve te hadise, ali kad uzmemo hadise iz nekoliko zbirki onda definitivno dobijemo jasnu sliku do najsitnijih detalja kako je klanjao Allahov poslanik a.s.
Pa su nam ashabi Božijeg poslanika do u najmanje sitnice prenijeli kako je Allahov poslanik klanjao i šta je na kojem rekatu učio.

To je zasebna nauka na kakav način je potvrđena određena radnja u namazu, da li je nešto sunet, da li je nešto vadžib, da li je nešto rukn, ali u svakom slučaju ono što možemo odgovorno tvrditi jeste da je svojstvo namaza Božijeg poslanika od početka kako se dižu ruke u namazu, u kojoj visini, kako se predaje selam, do najmanje sitnice imamo sve zabilježeno u knjigama, hadiskim zbirkama, sa vjerodostojnim lancima prenosilaca kako je Allahov poslanik obavljao namaz.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Nema problema da žena koja je u džunup stanju, nahrani svoje dijete prije kupanja. Veliko bi otežanje bilo kada bi kazali majci koja hrani dijete, da kažemo ne možeš naharaniti dijete treba da se prije toga okupaš.

Znači džunupluk kao džunupluk je pravna nečistoća.
Insan kada je džunup je u stvarnosti čist kao sto potvrđuje hadis Ebu Hurejre : Da je Allahov Poslanik a.s., Ebu Hurejri koji se malo sklonio od Božijeg Poslanika a.s., i kada ga je bilo stid pošto je bio džunup, pa je otišao kući okupao se pa je Božiji Poslanik a.s., pitao gdje si bio? Ebu Hurejra kaže; Otišao sam da se okupam, bilo me je stid da sjedim pored tebe, a bio sam džunup. Pa je Allahov Poslanik a.s., kazao: Subhnallah, Mu’min ne može biti ne čist.

To je pravna nečistoća nije stavrna. Tako da žena koja je u džunup stanju ona nije stvarno nečista, ona je pravno nečista, treba da se okupa da bi mogla klanjati, ali ona može svoje mužu napraviti kahfu, može napraviti pitu, može dati svome djetetu mlijeko.

Znači nema nikakvih problema da žena u situaciji, dok se još nije okupala da nahrani svoje dijete bez ikakve smetnje.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

U hadisima Bozijeg Poslanika s.a.v.s., je došlo da određena djela nakon smrti čovjeka ako za njega ljudi urade on od toga ima korist. Kao sto je došlo za sadaku. Jer su ashabi pitali Bozijeg Poslanika s.a.v.s., ako damo sadaku na ime naših mrtvih? Hoće li im to koristiti. Pa je Allahov Poslanik a.s., rekao: Da!
Obavljanje hadza također, vraćanje dugova također.

Pa su islamski učenjaci na osnovu ovih dokaza koji potvrđuju da ako živ insan uradi nešto za mejta to do njega stiže. Kazali su dio učenjaka Ibn Tejjmije i Ibn Kajim da insan iako prouči nešto od Kur ana, nakon toga kaže Gospodaru nagradi ovog ucenja Kur'ana ja poklanjam tom mejtu, kažu da to ako Bog da koristi. U svakom slučaju ja sam ubeđenja da to koristi, ali je bolje prakticirati ono sto je sigurno potvrđeno. Ako već hocemo koristiti ili uraditi nešto za našeg mejta onda je najbolje da na njegovo ime dadnemo sadaku, da pošaljemo nekoga da za njega obavi hadz, da za njega dovimo Itd. To je ono sto je sigurno potvrđeno hadisima Allahovog Poslanika a.s.

A ako bi neko i proučio nešto od Kur Ana i poklonio to nekim svojim mrtvima, mi se duboko nadamo da je to ispravno djelo. Svakako ovdje se misli na učenje Kur'ana bez novca, da čovjek prouči sam za sebe. Prouci tri puta Kulhuvallahu ehad, ili Ajetul Kursi ili prouci Bekaru ili prouči hatmu i onda on kaže Gospodaru ja koji sam to proučio nagradu koja treba meni da slijeduje ja je poklanjam tok svom mejtu. Nadamo se insallah da će mejt od toga imati koristi.

Audio isječak odgovora